DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 104 <-- 104 --> PDF |
U spomen Iliji Lončaru, vrsnom uređivaču i uzgajivaču hrvatskih šuma,ovu spomen-ploču podiže Hrvatsko šumarsko društvo ogranak Karlovac.” Članovi Konjičkog kluba Muljava,koji su povodom ove svečanosti odjahali trodnevni konjički maraton područjem Petrove gore u dužini od 56 km, donijeli su vijenac za spomen-ploču koju suzajedno otkrili dopredsjednici Hrvatskog šumarskog društva ogranka Karlovac Tomislav Kranjčević, dipl. ing. šum. i mr. sc. DubravkaRadeJagaš,dipl.oec. Posljednja spomen-ploča postavljena je na kamen ispred lovačkog doma i posvećena je Šumariji Petrova gora osnovanoj 1765. godine za šume tadašnje Slunjske pukovnije i dijela Ogulinske pukovnije. Više o tome izrekao je predsjednik ogranka: Slika 4. Predsjednik i dopredsjednici ogranka Karlovac ispod spomen-ploče Iliji Lončaru leko od domovine u slovačkoj Banskoj Šćavnici. Posao ga je vratio blizu doma 1919. godine,kada je dvije go- dine bio upravitelj ŠumarijeVranovine, današnje ŠumarijeTopusko. Kada ga je karijera odvela dalje,uvijek se dijelom svoga posla vraćao Petrovoj gori,pa je tako kao rukovoditelj Odsjeka za uređivanje šuma zagrebačke Direkcije šuma 1935. godine izradio osnove gospodarenja za ove šume kojim su tada gospodarile Šumarije Karlovac iVranovina. Također i njegovi radovi o uzgajanjušuma dijelom su se temeljili na iskustvima stečenim radeći na ovom području. Bio je vrstan poznavatelj rasta i razvoja sastojina. Još i danas se njegovi radovi citiraju kod uzgojne tematike. “Od osobite su vrijednosti radovi o uzgoju mješovitih i otpornijih sastojina.Vrlo su zanimljivi članci o pretvorbi čistih sastojina, uzrocima degradacije sastojina, važnosti grmlja u sastojini i ulozi pomoćnih stabala u sastojini. Vrijedan doprinos proučavanju obnove šuma daje svojim radovima o sadnji prikraćenih biljaka, presađivanju, pošumljavanju i oplodnim sječama. U studiji o kestenu i bagremu zalaže se za širu uporabu tih dviju vrsta kod obnove naših šuma”, (Hren,V.,1971. ). Za svoj rad proglašen je zaslužnim članom Hrvatskog šumarskog društva 1961. godine. Umro je 2.svibnja 1971. godine u Zagrebu. Slika 5. Otkrivanje spomen-ploče Šumariji Petrova gora “Završavajući današnje otkrivanje spomen-ploča vratit ćemo se najdalje u prošlost u 1765. godinu kad je, citirat ću prijevod Bogoslava Kosovića iz 1914. go- dine:“Njeno carsko kraljevsko apostolsko Veličanstvo u Beču tj. carica Marija Terezija, odredilo, da u buduće ima upravu šuma karlovačkog Generalata vodit General- Comanda u Karlovcu”i “Glede razmještenja šumara i lugara na temelji razpoložbe Waldmeistera (šumarnika) Franzonija, da se od trojice uzetih šumara postavi jedan za šume cijele ličke pukovnije i to u središtu njihovu u Oštarijama na karlobažkoj cesti, drugi da se postavi nad otočkim šumama i nad drežničkom šumom ogulinske pukovnije sa sjedištem u Krasnu nad sv. Jurjem blizu Kutereva i Crnog Kala, te napokon nad ostalima šumama Generalata u ogulinskoj i slunjskoj pukovniji i to u šumi Petrovagora. Prvome šumaru moglo bi se obzirom na njegov lički kotar dodijeliti 2 stra na i 6 domaćih lugara, otočkome šumaru obzirom na njegov veći kotar 4 strana i 8 domaćih te mu osim toga dodijeliti za predaleko od sjedišta mu i Krasnom odaljene drežničke šume najboljeg šumara — lovca kao pristava, te ovome osim njegove plaće dati još neki primjereni doplatak. Konačno bi trebalo trećem šumaru u Petrovoj gori dodijeliti 1 stranog i 4 domaća lugara.” |