DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 102 <-- 102 --> PDF |
PRIZNANJA– RECOGNITION AND REWARDS SPOMEN OBILJEŽJAZASLUŽNIM ŠUMARIMAI ŠUMARSKIM INSTITUCIJAMA Povodom 50 godina osnutka Šumskog gospodarstva Karlovac Karlovački ogranak Hrvatskog šumarskog društva i Hrvatske šume d.o.o. Uprava šuma Podružnica Karlovac započeli su s obilježavanjem 50 godina od osnutka Šumskog gospodarstva Karlovac.Aktivnost kojom je započelo obilježavanje uklapa se u višegodišnju aktivnost HŠD-a, a to je podizanje spomenobilježja zaslužnim šumarima. Inače, ogranak Karlovac je do sada postavio dvije spomen-ploče. Prva je u čast šumarskog stručnjaka Franje Šporera, suosnivača Hrvatskog šumarskog društva 1846. godine, pokretača osnivanja šumarskih škola u Hrvatskoj, pisca najstarijeg hrvatskog šumarskog djela “Priručnik” i konstruktora dendrometra. Ploča je postavljena na njegovoj rodnoj kući u Karlovcu (Dubovac) povodom Dana hrvatskoga šumarstva u lipnju 2005. godine. Druga spomen-ploča je u spomen na šumarskog inženjeraIvuFranjkovića, prvog upravitelja Šumarije Slunj, zaslužnog za organizaciju šumarije, izgradnju zgrade šumarije 1954. godine i pošumljavanje zapuštenih zemljišta. Ova pločapostavljena je u lipnju 2006. godine na upravnoj zgradi Šumarije Slunj. Kako je u planu ogranka prethodnih godina bilo obilježavanje više zaslužnih šumara,koje se nije ostvarilo, Svečanost je započela ispred upravne zgrade UŠP Karlovac. Predsjednik karlovačkog ogranka HŠD-a OliverVlainić, dipl.ing.šum. pozdravio je sve uzvanike i uvodnim govoromupoznao ih s razlogom okupljanja: “Čast mi je pozdraviti vas danas u Karlovcu,gdje smo se okupili da otkrivanjem četiriju spomen-ploča započnemo obilježavanje 50 godina od osnutka Šumskog gospodarstva Karlovac. Šumsko gospodarstvo Karlovac osnovano je rješenjem Narodnog odbora kotara Karlovac od 24. prosinca 1959. godine i započelo s radom 1. siječnja 1960. godine udruživanjem 14 šumarija koje djeluju i danas. Ove godine se navršava i 20 godina od osnutka Hrvatskih šuma, javnog poduzeća za gospodarenje šu- mama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj, a od 2002. godine trgovačkog društva u stopostotnom vlasništvu države. Nakon 30 godina samostalnog djelovanja Šumsko gospodarstvo Karlovac preimenovano je u Upravu šuma Karlovac te se 1991. godinezajedno s 14 drugih uprava šuma udružilo u jedinstveno poduzeće Hrvatske šume. iskorištena je obljetnica osnutka ŠG Karlovac da se to učini.Osim zaslužnih šumara obilježena su mjesta djelovanja ŠG Karlovac i Šumarije Petrova gora. U nazoč nosti uzvanika iz Hrvatskih šuma, Hrvatskog šumar skog društva, Šumarske savjetodavne službe, Karlovačke županije, Grada Karlovca, zaposlenika i umirovljenika UŠP Karlovac (ŠG Karlovac) te predstavnika medija, svečano otkrivanje četiri spomen-ploče bilo je 29. lipnja 2010. godine u Karlovcu i Muljavi. Slika 2. Ispred stare upravne zgrade SG Karlovac Nikako ne treba zaboraviti ni 245 godina od osnutka Uprave šume Karlovačkog generalata u sastavu Hrvatske vojne granice s prvim trima šumarijama Krasno, Oštarije i Petrova gora.” Nakon toga obrazložio je razloge otkrivanja spomen- ploče SrećkuVanjkoviću: “Naše obilježavanje započet ćemo s otkrivanjem spomen-ploče Srećku Vanjkoviću,diplomiranom inženjeru šumarstva, prvom i dugogodišnjem tehničkom direktoru Šumskog gospodarstva Karlovac. Ove godine Slika1. Voditelj UŠPSabljaric predsjednik ogrankaVlainić i mr Mrzljak kod spomen-ploče SrečkuVanjkoviću navršava se 100 godina od njegovog rođenja 25. listo |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 103 <-- 103 --> PDF |
pada 1910. godine u Glini. Poljoprivredno-šumarski fakultet u Zagrebu završio je 1941. godine nakon čega je najveći dio svoje stručne karijere proveo na području karlovačkog gospodarstva. Tako je od 1945. do 1947. godine radio kao kotarski šumarski referent u Pisarovini, 1954. godine bio je privremeni upraviteljŠumarije Karlovac, a od 1. kolovoza 1954. godine do osnutka gospodarstva djelovao je u novoosnovanoj Šumariji Draganić, gdje je otišao na vlastiti zahtjev vođen stručnom željom da počne obnavljati zapuštene hrastove šume Pokupskog bazena. Nastankom Šumskog gospodarstva Karlovac 1960. godine nekoliko mjeseci je bio i vršitelj dužnosti direktora, a od samog početka do odlaska u mirovinu 1976. godine radio je kao prvi čovjek struke, odnosno tehnički direktor. Ugradio je svoje znanje i iskustvo u izgradnju karlovačkog gospodarstva ne samo na stručnom, nego i u organizacijskom, razvojnom i kadrovskom području. Sve to ogleda se u mnogim pošumljenim površinama karlovačkog područja, izgrađenom mrežom šumskih prometnica,borbom za očuvanje šuma Pokupskog bazena i stabilnom organizacijom 14šumarija. Također je pomagao razvoj šumarske znanosti suradnjom sa Šumarskim institutom u Jastrebarskom. Uz rad u poduzeću veliki doprinos je dao i u Hrvatskom šumarskom društvu u kojemu je bio dugogodišnji aktivni član Upravnog i Nadzornog odbora te u Redakcijskom odboru i Savjetu Šumarskog lista pa je višestruko nagrađivan i proglašen zaslužnim članom društva. Umro je 13. travnja 1999. godine u Zagrebu. Zbog svega navedenog ovom spomen-pločom želi mu se iskazati vječna zahvalnost od strane Uprave šuma Podružnice Karlovac i Hrvatskog šumarskog društva ogranka Karlovac.” Spomen-ploču Srećku Vanjkoviću otkrio je njegov dugogodišnji suradnik mr. sc. Ivan Mrzljak,dipl. ing. šum. s kojim je puno surađivao,posebice na uzgajanju šuma. Sljedeća spomen-ploča postavljena je u spomen upravne zgrade ŠG Karlovac na adresi Banija 29 u Karlovcu gdje,je gospodarstvo djelovalo 30 godina. Predsjednik ogranka ukratko je podsjetio na povijest zgrade: “Nalazimo se pred zgradom sagrađenom 1872. go- dine, a koja je bila dom Šumskom gospodarstvu Karlovac od njenog osnutka 1960. godine do 1990. godine kada je podignuta nova zgrada u kojoj danas djeluje Uprava šuma Podružnica Karlovac. Zgradu je sagradila obiteljThurn-Taxis koja je u njoj imala upravu svojih imanja u Hrvatskoj. I prije osnutka Šumskog gospodarstva zgradu je ko ristila Šumarija Karlovac, tako da su Karlovčani i ranije zgradu nazivali “Šumarija”. U njoj je nastajalo i razvijalo se gospodarstvo, ali sve vrijeme boreći se s nedostatkom prostora, koji je bio jedan od glavnih razloga za njeno napuštanje. Da se ne zaborave prva 3 desetljeća života u zgradi iz koje se upravljalo Šumskim gospodarstvom Karlovac postavlja se ova spomen-ploča.” Spomen-ploču zajedno su otkrilidiplomiraniinženje rišumarstva StjepanMikuc,prvi i višegodišnji komer cijalnidirektor ŠG Karlovac,i DujoPavelić,upravitelj šumarija Krašić i Jastrebarsko te direktor uzgojnog dijela poduzeća u vremenu djelovanja gospodarstva. Sljedeće dvije spomen-ploče postavljene su na Petrovoj gori u predjelu Muljava.Uzvanicima koji su stigli iz Karlovca pridružili su se gosti iz općina šumarija Vojnić,Gvozdi Topusko. Na zgradi lovačkog doma Muljava postavljena je spomen-ploča u čast vrsnom uređivaču i uzgajivaču hrvatskih šuma IlijiLončaru. Tekst za ovu ploču sastavio je akademik Slavko Matić, koji je u svojim znanstvenim uzgojnim radovima koristio i Lončarova praktična i teoretska saznanja objavljena u više radova. Životopis Ilije Lončara prezentirao je predsjednik karlovačkog ogranka: “Ilija Lončar rođen je 2.kolovoza 1890. godine na obroncima Petrove gore u mjestu Slavsko Polje koje u svojem nazivu čuva staro ime za tu goru, Slatska gora. Slika 3. Pavelić, Vlainić i Mikuc kod spomen ploče Potječe iz šumarske obitelji, a šumarstvo je završio da upravnoj zgradi |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 104 <-- 104 --> PDF |
U spomen Iliji Lončaru, vrsnom uređivaču i uzgajivaču hrvatskih šuma,ovu spomen-ploču podiže Hrvatsko šumarsko društvo ogranak Karlovac.” Članovi Konjičkog kluba Muljava,koji su povodom ove svečanosti odjahali trodnevni konjički maraton područjem Petrove gore u dužini od 56 km, donijeli su vijenac za spomen-ploču koju suzajedno otkrili dopredsjednici Hrvatskog šumarskog društva ogranka Karlovac Tomislav Kranjčević, dipl. ing. šum. i mr. sc. DubravkaRadeJagaš,dipl.oec. Posljednja spomen-ploča postavljena je na kamen ispred lovačkog doma i posvećena je Šumariji Petrova gora osnovanoj 1765. godine za šume tadašnje Slunjske pukovnije i dijela Ogulinske pukovnije. Više o tome izrekao je predsjednik ogranka: Slika 4. Predsjednik i dopredsjednici ogranka Karlovac ispod spomen-ploče Iliji Lončaru leko od domovine u slovačkoj Banskoj Šćavnici. Posao ga je vratio blizu doma 1919. godine,kada je dvije go- dine bio upravitelj ŠumarijeVranovine, današnje ŠumarijeTopusko. Kada ga je karijera odvela dalje,uvijek se dijelom svoga posla vraćao Petrovoj gori,pa je tako kao rukovoditelj Odsjeka za uređivanje šuma zagrebačke Direkcije šuma 1935. godine izradio osnove gospodarenja za ove šume kojim su tada gospodarile Šumarije Karlovac iVranovina. Također i njegovi radovi o uzgajanjušuma dijelom su se temeljili na iskustvima stečenim radeći na ovom području. Bio je vrstan poznavatelj rasta i razvoja sastojina. Još i danas se njegovi radovi citiraju kod uzgojne tematike. “Od osobite su vrijednosti radovi o uzgoju mješovitih i otpornijih sastojina.Vrlo su zanimljivi članci o pretvorbi čistih sastojina, uzrocima degradacije sastojina, važnosti grmlja u sastojini i ulozi pomoćnih stabala u sastojini. Vrijedan doprinos proučavanju obnove šuma daje svojim radovima o sadnji prikraćenih biljaka, presađivanju, pošumljavanju i oplodnim sječama. U studiji o kestenu i bagremu zalaže se za širu uporabu tih dviju vrsta kod obnove naših šuma”, (Hren,V.,1971. ). Za svoj rad proglašen je zaslužnim članom Hrvatskog šumarskog društva 1961. godine. Umro je 2.svibnja 1971. godine u Zagrebu. Slika 5. Otkrivanje spomen-ploče Šumariji Petrova gora “Završavajući današnje otkrivanje spomen-ploča vratit ćemo se najdalje u prošlost u 1765. godinu kad je, citirat ću prijevod Bogoslava Kosovića iz 1914. go- dine:“Njeno carsko kraljevsko apostolsko Veličanstvo u Beču tj. carica Marija Terezija, odredilo, da u buduće ima upravu šuma karlovačkog Generalata vodit General- Comanda u Karlovcu”i “Glede razmještenja šumara i lugara na temelji razpoložbe Waldmeistera (šumarnika) Franzonija, da se od trojice uzetih šumara postavi jedan za šume cijele ličke pukovnije i to u središtu njihovu u Oštarijama na karlobažkoj cesti, drugi da se postavi nad otočkim šumama i nad drežničkom šumom ogulinske pukovnije sa sjedištem u Krasnu nad sv. Jurjem blizu Kutereva i Crnog Kala, te napokon nad ostalima šumama Generalata u ogulinskoj i slunjskoj pukovniji i to u šumi Petrovagora. Prvome šumaru moglo bi se obzirom na njegov lički kotar dodijeliti 2 stra na i 6 domaćih lugara, otočkome šumaru obzirom na njegov veći kotar 4 strana i 8 domaćih te mu osim toga dodijeliti za predaleko od sjedišta mu i Krasnom odaljene drežničke šume najboljeg šumara — lovca kao pristava, te ovome osim njegove plaće dati još neki primjereni doplatak. Konačno bi trebalo trećem šumaru u Petrovoj gori dodijeliti 1 stranog i 4 domaća lugara.” |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 105 <-- 105 --> PDF |
Slika 6. Spomen-ploča Šumariji Petrova gora “Šumarnik Franzoni je za spomenute šumare sastavio nacrt instrukcije (naputak) po kojoj će oni biti dužni podučavati dalje svoje podčinjene lugare. U dijelu 1. članka “Instrukcije za šumare”šuma u karlovačkom generalatu kaže se: “Šumar se ima vazda sjećati svojih prisegom si nametnutih dužnosti, te ima po svojem najboljem znanju i savjesti revno i marljivo vršiti svoju službu...”. Dana6. srpnja 1765. uslijedio je odpis carskog kraljevskog dvorskog ratnog vijeća te je time prvi šumski red za gornju ili tzv. karlovačku Krajinu bio odobren.” Na sjećanje prvom upravitelju Uprave šuma u Karlovcu šumarniku Dragutinu Franzoniju,šumariji i svim šumarima Petrove gore otkriva se ova spomen-ploča.” Zatim se nazočnima obratio voditelj Uprave šuma Podružnice Karlovac Zoran Sabljarić, dipl. ing. šum. Nakon pozdrava zamolio je dr. Milana Kruheka, povjesničara, nekadašnjeg ravnatelja Instituta za povijest Hrvatske i istraživača prošlosti Petrove gore o kojoj je objavio povijesni vodič te pomagao šumarima u istraživanju njihove prošlosti i IvanaBožičevića, umirovljenog šumarskog inženjera i autora stručnog članka o Karlovcu, središtu šumarstva Hrvatske vojne granice (Šumarski list11–12/2005),da zajedno s njim otkriju ovu spomen-ploču. Otkrivanjem posljednje spomen-ploče završen je svečani dio koji se nastavio druženjem svih gostiju pod velikom nadstrešnicom na Muljavi. Tekst: Oliver Vlainić, dipl.ing.šum. Fotografije: InesVusić-Paunović, dipl.ing.šum. NOVI DOKTORI ZNANOSTI – NEW DOCTORS OF SCIENCE Dr. sc. Marko Zebec,dipl. ing. šum. obranio je 19. travnja 2010. go- dine disertaciju pod naslovom “Morfologija i varijabilnost nizinskog brijesta (Ulmus minor Mill. sensu latissimo) u Hrvatskoj”, te time stekao akademski stupanj doktora znanosti, znanstveno polje šumarstvo. Javna obrana disertacije održana je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, pred povjerenstvom u sastavu: Doc. dr. sc. Saša Bogdan, Šumarskifakultet, Zagreb,predsjednik; Dr. sc. MARKO ZEBEC Izv. prof. dr. sc. Marilena Idžojtić (mentor), Šumarski fa- kultet,Zagreb,član; Izv. prof. dr. sc. Zlatko Liber, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb,član. Disertacija je opsega 142 stranice. Tekstjedopunjensa23 slikovna i 29 tabličnih prikaza te 267 naslova koriš te ne literature. Strukturalno, radjepodijeljenu7 osnov nih poglavlja: Uvod, Materijal i metode, Rezultati istraživanja, Rasprava, Zaključak, Literatura i Prilozi. Uz navedena poglavlja, radu je |