DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 102     <-- 102 -->        PDF

PRIZNANJA– RECOGNITION AND REWARDS


SPOMEN OBILJEŽJAZASLUŽNIM ŠUMARIMAI ŠUMARSKIM INSTITUCIJAMA
Povodom 50 godina osnutka Šumskog gospodarstva Karlovac


Karlovački ogranak Hrvatskog šumarskog društva i
Hrvatske šume d.o.o. Uprava šuma Podružnica Karlovac
započeli su s obilježavanjem 50 godina od osnutka Šumskog
gospodarstva Karlovac.Aktivnost kojom je započelo
obilježavanje uklapa se u višegodišnju aktivnost
HŠD-a, a to je podizanje spomenobilježja zaslužnim šumarima.
Inače, ogranak Karlovac je do sada postavio
dvije spomen-ploče. Prva je u čast šumarskog stručnjaka
Franje Šporera, suosnivača Hrvatskog šumarskog
društva 1846. godine, pokretača osnivanja šumarskih
škola u Hrvatskoj, pisca najstarijeg hrvatskog šumarskog
djela “Priručnik” i konstruktora dendrometra.
Ploča je postavljena na njegovoj rodnoj kući u Karlovcu
(Dubovac) povodom Dana hrvatskoga šumarstva u lipnju
2005. godine. Druga spomen-ploča je u spomen na
šumarskog inženjeraIvuFranjkovića, prvog upravitelja
Šumarije Slunj, zaslužnog za organizaciju šumarije,
izgradnju zgrade šumarije 1954. godine i pošumljavanje
zapuštenih zemljišta. Ova pločapostavljena je u lipnju
2006. godine na upravnoj zgradi Šumarije Slunj.


Kako je u planu ogranka prethodnih godina bilo obilježavanje
više zaslužnih šumara,koje se nije ostvarilo,


Svečanost je započela ispred upravne zgrade UŠP
Karlovac. Predsjednik karlovačkog ogranka HŠD-a OliverVlainić,
dipl.ing.šum. pozdravio je sve uzvanike
i uvodnim govoromupoznao ih s razlogom okupljanja:


“Čast mi je pozdraviti vas danas u Karlovcu,gdje
smo se okupili da otkrivanjem četiriju spomen-ploča
započnemo obilježavanje 50 godina od osnutka Šumskog
gospodarstva Karlovac. Šumsko gospodarstvo
Karlovac osnovano je rješenjem Narodnog odbora kotara
Karlovac od 24. prosinca 1959. godine i započelo s
radom 1. siječnja 1960. godine udruživanjem 14 šumarija
koje djeluju i danas.


Ove godine se navršava i 20 godina od osnutka Hrvatskih
šuma, javnog poduzeća za gospodarenje šu-
mama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj, a
od 2002. godine trgovačkog društva u stopostotnom
vlasništvu države. Nakon 30 godina samostalnog djelovanja
Šumsko gospodarstvo Karlovac preimenovano je
u Upravu šuma Karlovac te se 1991. godinezajedno s
14 drugih uprava šuma udružilo u jedinstveno poduzeće
Hrvatske šume.


iskorištena je obljetnica osnutka ŠG Karlovac da se to
učini.Osim zaslužnih šumara obilježena su mjesta djelovanja
ŠG Karlovac i Šumarije Petrova gora. U nazoč nosti
uzvanika iz Hrvatskih šuma, Hrvatskog šumar skog
društva, Šumarske savjetodavne službe, Karlovačke županije,
Grada Karlovca, zaposlenika i umirovljenika
UŠP Karlovac (ŠG Karlovac) te predstavnika medija,
svečano otkrivanje četiri spomen-ploče bilo je 29. lipnja
2010. godine u Karlovcu i Muljavi.


Slika 2. Ispred stare upravne zgrade SG Karlovac


Nikako ne treba zaboraviti ni 245 godina od osnutka
Uprave šume Karlovačkog generalata u sastavu Hrvatske
vojne granice s prvim trima šumarijama Krasno,
Oštarije i Petrova gora.”


Nakon toga obrazložio je razloge otkrivanja spomen-
ploče SrećkuVanjkoviću:


“Naše obilježavanje započet ćemo s otkrivanjem
spomen-ploče Srećku Vanjkoviću,diplomiranom inženjeru
šumarstva, prvom i dugogodišnjem tehničkom


direktoru Šumskog gospodarstva Karlovac. Ove godine


Slika1. Voditelj UŠPSabljaric predsjednik ogrankaVlainić i mr


Mrzljak kod spomen-ploče SrečkuVanjkoviću


navršava se 100 godina od njegovog rođenja 25. listo




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 103     <-- 103 -->        PDF

pada 1910. godine u Glini. Poljoprivredno-šumarski fakultet
u Zagrebu završio je 1941. godine nakon čega je
najveći dio svoje stručne karijere proveo na području
karlovačkog gospodarstva. Tako je od 1945. do 1947.
godine radio kao kotarski šumarski referent u Pisarovini,
1954. godine bio je privremeni upraviteljŠumarije
Karlovac, a od 1. kolovoza 1954. godine do osnutka gospodarstva
djelovao je u novoosnovanoj Šumariji Draganić,
gdje je otišao na vlastiti zahtjev vođen stručnom
željom da počne obnavljati zapuštene hrastove šume Pokupskog
bazena. Nastankom Šumskog gospodarstva
Karlovac 1960. godine nekoliko mjeseci je bio i vršitelj
dužnosti direktora, a od samog početka do odlaska u mirovinu
1976. godine radio je kao prvi čovjek struke, odnosno
tehnički direktor. Ugradio je svoje znanje i
iskustvo u izgradnju karlovačkog gospodarstva ne samo
na stručnom, nego i u organizacijskom, razvojnom i kadrovskom
području. Sve to ogleda se u mnogim pošumljenim
površinama karlovačkog područja, izgrađenom
mrežom šumskih prometnica,borbom za očuvanje šuma
Pokupskog bazena i stabilnom organizacijom 14šumarija.
Također je pomagao razvoj šumarske znanosti suradnjom
sa Šumarskim institutom u Jastrebarskom.


Uz rad u poduzeću veliki doprinos je dao i u Hrvatskom
šumarskom društvu u kojemu je bio dugogodišnji
aktivni član Upravnog i Nadzornog odbora te u Redakcijskom
odboru i Savjetu Šumarskog lista pa je višestruko
nagrađivan i proglašen zaslužnim članom društva.


Umro je 13. travnja 1999. godine u Zagrebu.
Zbog svega navedenog ovom spomen-pločom želi
mu se iskazati vječna zahvalnost od strane Uprave
šuma Podružnice Karlovac i Hrvatskog šumarskog
društva ogranka Karlovac.”
Spomen-ploču Srećku Vanjkoviću otkrio je njegov
dugogodišnji suradnik mr. sc. Ivan Mrzljak,dipl. ing.
šum. s kojim je puno surađivao,posebice na uzgajanju
šuma.
Sljedeća spomen-ploča postavljena je u spomen
upravne zgrade ŠG Karlovac na adresi Banija 29 u Karlovcu
gdje,je gospodarstvo djelovalo 30 godina. Predsjednik
ogranka ukratko je podsjetio na povijest zgrade:
“Nalazimo se pred zgradom sagrađenom 1872. go-
dine, a koja je bila dom Šumskom gospodarstvu Karlovac
od njenog osnutka 1960. godine do 1990. godine
kada je podignuta nova zgrada u kojoj danas djeluje
Uprava šuma Podružnica Karlovac. Zgradu je sagradila
obiteljThurn-Taxis koja je u njoj imala upravu svojih
imanja u Hrvatskoj.
I prije osnutka Šumskog gospodarstva zgradu je ko


ristila Šumarija Karlovac, tako da su Karlovčani i ranije
zgradu nazivali “Šumarija”. U njoj je nastajalo i
razvijalo se gospodarstvo, ali sve vrijeme boreći se s
nedostatkom prostora, koji je bio jedan od glavnih razloga
za njeno napuštanje.


Da se ne zaborave prva 3 desetljeća života u zgradi
iz koje se upravljalo Šumskim gospodarstvom Karlovac
postavlja se ova spomen-ploča.”


Spomen-ploču zajedno su otkrilidiplomiraniinženje rišumarstva
StjepanMikuc,prvi i višegodišnji komer cijalnidirektor
ŠG Karlovac,i DujoPavelić,upravitelj
šumarija Krašić i Jastrebarsko te direktor uzgojnog dijela
poduzeća u vremenu djelovanja gospodarstva.


Sljedeće dvije spomen-ploče postavljene su na Petrovoj
gori u predjelu Muljava.Uzvanicima koji su stigli
iz Karlovca pridružili su se gosti iz općina
šumarija Vojnić,Gvozdi Topusko.


Na zgradi lovačkog doma Muljava postavljena je
spomen-ploča u čast vrsnom uređivaču i uzgajivaču hrvatskih
šuma IlijiLončaru. Tekst za ovu ploču sastavio
je akademik Slavko Matić, koji je u svojim
znanstvenim uzgojnim radovima koristio i Lončarova
praktična i teoretska saznanja objavljena u više radova.
Životopis Ilije Lončara prezentirao je predsjednik karlovačkog
ogranka:


“Ilija Lončar rođen je 2.kolovoza 1890. godine na
obroncima Petrove gore u mjestu Slavsko Polje koje u


svojem nazivu čuva staro ime za tu goru, Slatska gora.


Slika 3. Pavelić, Vlainić i Mikuc kod spomen ploče


Potječe iz šumarske obitelji, a šumarstvo je završio da


upravnoj zgradi




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 104     <-- 104 -->        PDF

U spomen Iliji Lončaru, vrsnom uređivaču i uzgajivaču
hrvatskih šuma,ovu spomen-ploču podiže Hrvatsko
šumarsko društvo ogranak Karlovac.”


Članovi Konjičkog kluba Muljava,koji su povodom
ove svečanosti odjahali trodnevni konjički maraton područjem
Petrove gore u dužini od 56 km, donijeli su
vijenac za spomen-ploču koju suzajedno otkrili dopredsjednici
Hrvatskog šumarskog društva ogranka Karlovac
Tomislav Kranjčević, dipl. ing. šum. i mr. sc.
DubravkaRadeJagaš,dipl.oec.


Posljednja spomen-ploča postavljena je na kamen
ispred lovačkog doma i posvećena je Šumariji Petrova
gora osnovanoj 1765. godine za šume tadašnje Slunjske
pukovnije i dijela Ogulinske pukovnije. Više o
tome izrekao je predsjednik ogranka:


Slika 4. Predsjednik i dopredsjednici ogranka Karlovac ispod


spomen-ploče Iliji Lončaru


leko od domovine u slovačkoj Banskoj Šćavnici. Posao
ga je vratio blizu doma 1919. godine,kada je dvije go-
dine bio upravitelj ŠumarijeVranovine, današnje ŠumarijeTopusko.
Kada ga je karijera odvela dalje,uvijek se
dijelom svoga posla vraćao Petrovoj gori,pa je tako kao
rukovoditelj Odsjeka za uređivanje šuma zagrebačke
Direkcije šuma 1935. godine izradio osnove gospodarenja
za ove šume kojim su tada gospodarile Šumarije
Karlovac iVranovina. Također i njegovi radovi o uzgajanjušuma
dijelom su se temeljili na iskustvima stečenim
radeći na ovom području. Bio je vrstan poznavatelj
rasta i razvoja sastojina. Još i danas se njegovi radovi citiraju
kod uzgojne tematike.


“Od osobite su vrijednosti radovi o uzgoju mješovitih
i otpornijih sastojina.Vrlo su zanimljivi članci o pretvorbi
čistih sastojina, uzrocima degradacije sastojina,
važnosti grmlja u sastojini i ulozi pomoćnih stabala u sastojini.
Vrijedan doprinos proučavanju obnove šuma
daje svojim radovima o sadnji prikraćenih biljaka, presađivanju,
pošumljavanju i oplodnim sječama. U studiji


o kestenu i bagremu zalaže se za širu uporabu tih dviju
vrsta kod obnove naših šuma”, (Hren,V.,1971. ).


Za svoj rad proglašen je zaslužnim članom Hrvatskog
šumarskog društva 1961. godine. Umro je 2.svibnja
1971. godine u Zagrebu.


Slika 5. Otkrivanje spomen-ploče Šumariji Petrova gora


“Završavajući današnje otkrivanje spomen-ploča
vratit ćemo se najdalje u prošlost u 1765. godinu kad je,
citirat ću prijevod Bogoslava Kosovića iz 1914. go-
dine:“Njeno carsko kraljevsko apostolsko Veličanstvo
u Beču tj. carica Marija Terezija, odredilo, da u buduće
ima upravu šuma karlovačkog Generalata vodit General-
Comanda u Karlovcu”i “Glede razmještenja šumara
i lugara na temelji razpoložbe Waldmeistera
(šumarnika) Franzonija, da se od trojice uzetih šumara
postavi jedan za šume cijele ličke pukovnije i to u središtu
njihovu u Oštarijama na karlobažkoj cesti, drugi
da se postavi nad otočkim šumama i nad drežničkom
šumom ogulinske pukovnije sa sjedištem u Krasnu nad
sv. Jurjem blizu Kutereva i Crnog Kala, te napokon nad
ostalima šumama Generalata u ogulinskoj i slunjskoj
pukovniji i to u šumi Petrovagora. Prvome šumaru
moglo bi se obzirom na njegov lički kotar dodijeliti 2
stra na i 6 domaćih lugara, otočkome šumaru obzirom
na njegov veći kotar 4 strana i 8 domaćih te mu osim
toga dodijeliti za predaleko od sjedišta mu i Krasnom
odaljene drežničke šume najboljeg šumara — lovca
kao pristava, te ovome osim njegove plaće dati još neki
primjereni doplatak.


Konačno bi trebalo trećem šumaru u Petrovoj gori
dodijeliti 1 stranog i 4 domaća lugara.”




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 105     <-- 105 -->        PDF

Slika 6. Spomen-ploča Šumariji Petrova gora


“Šumarnik Franzoni je za spomenute šumare sastavio
nacrt instrukcije (naputak) po kojoj će oni biti
dužni podučavati dalje svoje podčinjene lugare.


U dijelu 1. članka “Instrukcije za šumare”šuma u
karlovačkom generalatu kaže se:


“Šumar se ima vazda sjećati svojih prisegom si nametnutih
dužnosti, te ima po svojem najboljem znanju i
savjesti revno i marljivo vršiti svoju službu...”.


Dana6. srpnja 1765. uslijedio je odpis carskog kraljevskog
dvorskog ratnog vijeća te je time prvi šumski
red za gornju ili tzv. karlovačku Krajinu bio odobren.”


Na sjećanje prvom upravitelju Uprave šuma u Karlovcu
šumarniku Dragutinu Franzoniju,šumariji i svim
šumarima Petrove gore otkriva se ova spomen-ploča.”


Zatim se nazočnima obratio voditelj Uprave šuma
Podružnice Karlovac Zoran Sabljarić, dipl. ing.
šum. Nakon pozdrava zamolio je dr. Milana Kruheka,
povjesničara, nekadašnjeg ravnatelja Instituta
za povijest Hrvatske i istraživača prošlosti Petrove gore


o kojoj je objavio povijesni vodič te pomagao šumarima
u istraživanju njihove prošlosti i IvanaBožičevića,
umirovljenog šumarskog inženjera i autora
stručnog članka o Karlovcu, središtu šumarstva Hrvatske
vojne granice (Šumarski list11–12/2005),da zajedno
s njim otkriju ovu spomen-ploču.


Otkrivanjem posljednje spomen-ploče završen je
svečani dio koji se nastavio druženjem svih gostiju pod
velikom nadstrešnicom na Muljavi.


Tekst: Oliver Vlainić, dipl.ing.šum.
Fotografije: InesVusić-Paunović, dipl.ing.šum.


NOVI DOKTORI ZNANOSTI – NEW DOCTORS OF SCIENCE


Dr. sc. Marko Zebec,dipl. ing.
šum. obranio je 19. travnja 2010. go-
dine disertaciju pod naslovom
“Morfologija i varijabilnost nizinskog
brijesta (Ulmus minor Mill.
sensu latissimo) u Hrvatskoj”, te
time stekao akademski stupanj doktora
znanosti, znanstveno polje šumarstvo.


Javna obrana disertacije održana
je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta
u Zagrebu, pred povjerenstvom u


sastavu:


Doc. dr. sc. Saša Bogdan, Šumarskifakultet,
Zagreb,predsjednik;


Dr. sc. MARKO ZEBEC


Izv. prof. dr. sc. Marilena


Idžojtić (mentor), Šumarski fa-


kultet,Zagreb,član;


Izv. prof. dr. sc. Zlatko Liber,
Prirodoslovno-matematički fakultet,
Zagreb,član.


Disertacija je opsega 142 stranice.
Tekstjedopunjensa23 slikovna
i 29 tabličnih prikaza te 267
naslova koriš te ne literature. Strukturalno,
radjepodijeljenu7 osnov nih
poglavlja: Uvod, Materijal i
metode, Rezultati istraživanja, Rasprava,
Zaključak, Literatura i Prilozi.
Uz navedena poglavlja, radu je