DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 92 <-- 92 --> PDF |
KNJIGE I ČASOPISI BOOKS AND MAGAZINES (Scientific and professional) SLIJEDEĆI TRAGOVE PITOMOG KESTENA(Castaneaspp.) Uzgoj i kultura, folklor i povijest, tradicija i korištenje FOLLOWING CHESTNUT FOOTPRINTS(Castanea spp.) Cultivation and Culture, Folklore and History, Traditions and Uses U izdanju ISHS-a (International Society for Horticultural Science), u Scripta Horticulture broj 9, 2009. godine objavljena je publikacija pod naslovom “Slijedeći tragove pitomog kestena (Castaneaspp.) – Uzgoj i kultura, folklor i povijest, tradicija i korištenje”. Dvojezično, na talijanskom i engleskom jeziku, s različitih gledišta prikazan je pitomi kesten u 27 zemalja, s pet kontinenata. Publikacija je prigodno izdana i predstav 1. L.Iannamico:Argentina Pitomi kesten uArgentinu su donijeli europski useljenici u 17. stoljeću na zapad i u 19. stoljeću na jug zemlje. Komercijalni nasadi nalaze se na površini od oko 160 ha, ali je još puno malih voćnjaka ili grupa stabala u ruralnim područjima. Danas za potomke useljenika (Španjolaca, Talijana, Francuza, Portugalaca i Hrvata) pitomi kesten više nije uobičajena hrana, te se može reći da se donekle ljena na Prvom europskom kongresu o pitomom kes te nu, koji je održan od 13. do 16. listopada 2009. godine u Cuneu u Italiji. Svi članci, poredani po abecednom redoslijedu zemalja, imaju ista poglavlja: Povijesni pregled, Vrste i rasprostranjenost, Ekonomski i tehnički podaci, Korištenje i tradicija. U nastavku ćemo navesti najzanimljivije podatke za zemlje zastupljene u publikaciji. izgubila tradicija njegove konzumacije.To je objašnjeno dosta lošom kvalitetom plodova na tržištu, jer su nasadi većinom iz sjemena, a ne oplemenjene sorte (maruni). Prosječni urod po hektaru je nizak, oko 1000 kg, a godišnja nacionalna proizvodnja je oko 150.000 kg. Zanimljivo je da plodovi pitomog kestena u Južnoj Americi dozrijevaju tijekom ožujka i travnja. 2.A.Avagyan, M.Harutyunyan, M.Hovhanisyan:Armenija Šume pitomog kestena nalaze se u jugoistočnom dijelu Armenije, posebno na području rezervata Shikahogh. Osim toga, uzgaja se u nasadima, odnosno voćnjacima. Pitomi kesten se uArmeniji nalazi na popisu ugroženih vrsta, u Crvenoj knjizi, a kao prijetnja se 3. J.Casey, B.Casey:Australija Pitomi kesten uAustraliju je stigao 1850-ih godina, a najstarija se stabla nalaze uz rudnike zlata. Međutim, tek je nakon II svjetskog rata, s doseljenicima iz južne Europe, većinomTalijanima i Grcima, počela veća pro iz vodnja kestena, u voćnjacima na farmama, dok se komer cijalna proizvodnja razvila od 1980-ih godina. Većinom su to stabla europskog pitomog kestena,Cas ta nea sativai njegovi križanci s japanskim (C. crenata) i kineskim pitomim kestenom (C. mollissima). U zad 4. O. I.Mujić,V. J.Živković,A. Vildana, Z.T M.Idžojtić:Bosna i Hercegovina U Bosni i Hercegovini pitomi kesten rasprostranjen je na oko 36.000 ha, u tri glavna područja: sjeverozapad na Bosna (u Unsko-savskom kantonu), sjeveroistočna Bos na (u dolini rijeke Drine, oko Srebrenice i Bratun ca) i u Hercegovini (u dolini rijeka Drine i Rame).Autohtonim se smatra kesten na području sjeveroistočne Bosne, dok je na ostalim područjima vjerojatno antro navode mrazovi, oštre zime, sječa, oluje, suša, kao i nepravilno gospodarenje, što je zajedno dovelo do degradacije šumskih ekosustava.Tradicionalno, osim pečenih i kuhanih plodova, od njih se proizvodi i brašno. Osim ploda koristi se i drvo. njih se 20 godina puno radi na selekciji novih sorti. Ukupna proizvodnja u 2009. godini bila je oko 1.200 t, a prosječna cijena 4,5AUD/kg. UAustraliji ima oko 95.000stabala pitomog kestena, na oko 1.000 ha i više od 340 komercijalnih proizvođača, koji imaju nacionalnu udrugu ChestnutsAustralia Incorporated.Velika je sre ća da u Australiji nisu prisutne najopasnije bolesti (osim Phytophthora cinnamoni) niti štetnici pitomog kes tena, a zabranjen je uvoz sadnog materijala. uzlak, S.Novak-Agbaba, Ž.Prgomet, pogenog porijekla. U Unsko-sanskom kantonu 2001. godine na domaće podloge cijepljene su sorte (maruni) porijeklom izToskane, ali se najviše plodova sakuplja u šumama i zatim se svježi konzumiraju ili prerađuju. Tradicionalno se osim plodova koristi i drvo za različite proizvode, a pitomi je kesten značajan i kao pčelinja paša za proizvodnju kvalitetnog meda. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 93 <-- 93 --> PDF |
5. O. K. Yamanishi, G. R.Sobierajski, S. C. S.Bueno, C.V.Pommer:Brazil Pitomi kesten u Brazil su iz Europe donijeli portugal ski useljenici 1530-ih godina. Sadnju kestena potaknu la je vlada Sao Paula 1910. godine kada su u ra sadnicima proizveli biljke i distribuirali ih u područja u kojima može uspješno uspijevati.Vlada je 1970-ih godina nasta vila poticati sadnju kestena, većinom japanske vrste, Castanea crenatai križanacaC. crenata×C. sativa. Kesten se najbolje adaptirao u planinskim područjima na jugu i jugoistoku zemlje. Od 1980-ih godina iz rasad nika je distribuirano preko 20.000 cijepljenih biljaka 13 sorti srednjih do velikih plodova, koje su se pokazale najbolje prilagođenima na tropske i suptropske uvjete. Dozrijevanje plodova tih sorti je od studenog do svibnja. Tradicionalno, najveća je potražnja za kestenom uoči Božića, kada cijena kilograma plodova doseže od 11 do 14 USD. I dalje je značajan uvoz plodova iz Portugala, koji čini oko 60 % količine na tržištu, ali je i sve veći in- teres domaćih proizvođača za podizanje novih plantaža. 6. S.Bratanova-Doncheva, N.Chipev:Bugarska U Bugarskoj je površina šuma pitomog kestena 3.356 ha, što čini oko 0,1 % ukupne šumske površine. U jugozapadnoj Bugarskoj, Makedoniji i Grčkoj bilo je jedno od glacijalnih pribježišta te se kesten na tom području smatra autohtonom vrstom.Većinom je rasprostranjen u južnom dijelu zemlje i zapadnobalkanskom planinskom lancu, na nadmorskoj visini od 420 do 950 m. Do 1995. godine pitomi kesten bio je zaštićena vrsta i bile su zabranjene bilo kakve intervencije u kestenovim šumama, koje su u lošem stanju, pri čemu se misli na zdravstveno stanje, mali prirast i slabu kvalitetu drveta, a dolazi i do neželjene supstitucije drugim, manje vrijednim vrstama. 7.P.Haltofova, L.Hozova, L.Jankovsky:Češka Iako nije autohtona vrsta, pitomi kesten u Češkoj je prisutan već više stoljeća. Prema istraživanju rađenom od 2001. do 2006. godine, preko 800 stabala zabilježeno je na 285 lokacija, a procjenjuje se da u Češkoj ima oko 1.000 stabala pitomog kestena, koja dolaze pojedinačno te u manjim ili većim grupama, većinom na 8. L.Qin,Y.Feng:Kina Kina je zemalja s vrlo starom poljoprivrednom tradicijom, iz koje potječu brojne kultivirane biljke. Kineski pitomi kesten (C. mollissima) vrlo je važna gospodarska vrsta, koja se osim u Kini uzgaja i u drugim zemljama, odlične je kvalitete, okusa i mirisa, a razvila je veliku otpornost na rak kestenove kore. Raste na nadmorskoj visini od 30 m (aluvijalne ravnice u pokrajinama Shandong i Jiangsu) do 2.800 m (pokrajinaYunnan). Osim te vrste, u Kini su autohtone još dvije,C. henryiiC. seguinii, a ima nasada i japanskog (C. crenata), kao i europskog pitomog kestena (C. sativa). Kineska, japanska i 9. J.Medak, M.Idžojtić, S.Novak-Agbaba, D.Juretić, Ž.Prgomet:Hrvatska PitomikestenuHrvatskojjerasprostranjenudva glavna, rascjepkanaareala, urazličitimklimatskimpodručjima, napovršinivećojod135.000 ha. Veći dio areala pruža se središnjom Hrvatskom, od slovenske granice do granice s BiH. Kesten nalazimo na svim masivima ovoga područja, a najveće i najljepše sastojine su na Zrinskoj i Petrovoj gori te na Medvednici.Tu kesten najčešće nalazimo u mješovitim hrastovim, bukovim ili grabovim šumama. Čiste kestenove panjače na ovome po dručju zauzimaju oko 15.000 ha. Drugi dio kestenovog areala pripada submediteranskom području, a obuhvaća Istru te otoke Cres i Krk. Osim šumskih sastojina, na području Učke i Cresa nalaze se i nasadi maruna za nadmorskoj visini do 500 m. Ima i oko 30 ha šumskih sastojina i oko 3 ha plantaža. Pitomi kesten u Češkoj ve ćinom je porijeklom iz sjeverne Italije. Rak kesteno ve kore prvi je put zabilježen 2002. godine. Proizvod nja plodova ima malu gospodarsku važnost, a na tržištu se uglavnom nalaze plodovi uvezeni iz Italije. europska vrsta vrlo lako se križaju. Do sada je u Kini selekcionirano više od 300 kultivara (sorti) za pro iz vodnju plodova. Najveća područja u kojima se uz gaja kineski pitomi kesten nalaze se u dolinama Žute rijeke i rijeke Jangce (Duge rijeke). Kina je najveći svjet ski pro izvođač plodova pitomog kestena. Proizvodna površina je oko 130.000 ha. Proizvodnja je 2007. go dine bila 925.000 t, a izvoz 2006. godine 62.489.000 USD i u stal nom je porastu. Pitomi kesten je duboko ukorijenjen u kinesku tradiciju i kulturu te je osim u kulinarstvu prisu tan i u mnogim običajima, izrekama i sl. M.Ćurković-Perica, I.Mujić, I.Poljak, uzgoj ploda. Maruni su se izvozili još u 17. stoljeću, pa su uz masline, vino i trešnje predstavljali kulture od kojih je stanovništvo ovoga kraja stoljećima živjelo. Izvoz je doživio svoj vrhunac u 19. stoljeću, nakon čega slijedi stagnacija te potom i zapuštanje nasada, pa ih je nažalost sve manje. Još u davnoj prošlosti kestenove šume bile su bogati izvor sirovina. Kestenovo drvo je lagano, tehnološki lako obradivo, cjepko i trajno zbog velikog sadržaja tanina. Iz panjača nižih ophodnji (2-8 godina) dobivao se sitni materijal za obruče i košare, sitno kolje te štapove i držalice za poljoprivredne alatke, kao i za kišobrane, koje su još u 19. stoljeću proizvodileTvornice štapova |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 94 <-- 94 --> PDF |
u Zagrebu, Glini, Pakracu i Samoboru, kao i poznati “špancir štapovi” iz Karlovca. Od ogrijevnog drva i panjeva proizvodio se ugljen koji je služio za kovačke vatre. Krupnije kestenovo drvo koristilo se za motke, kolje za vinograde, bačve za vino i pivo, stupove, letve, rudničko drvo, tanje građevno drvo, uske daske, tanin i dr. U prošlom stoljeću radile su tri tvornice tanina za koje je kesten bio najvažnija sirovina, u Sisku, Belišću i Đurđenovcu, ali su sada sve zatvorene. Kestenov listinac koristio se za steljarenje, a plod od davnina za prehranu ljudi i stoke. Plodovi kestena sakupljali su se za otkup u prehrambenoj industriji, za preradu u pire, bra- šno i konzerviranje. Na području Zrinske gore 1980-ih godina sakupilo se godišnje 2.000 do 4.000 t ploda za potrebe prehrambeno-prerađivačke industrije. Ovakvo intenzivno korištenje kroz povijest ostavilo je trajne posljedice na fizionomiju kestenovih šuma. Uzgajanje kestena u čistim panjačama degradiralo je stanište i narušilo stabilnost ekosustava, a biološku raznolikost znatno smanjilo. U naletu parazitske gljive Cryphonectria parasiticakestenici su se sušili na velikim površinama, a takve tendencije pokazuju i danas. Sušenje kestena te smanjeni interes za kestenovim drvetom sve slabije kvalitete, rezultiralo je smanjenjem površina šuma ove plemenite vrste. Pitomi kesten u kontinentalnoj Hrvatskoj najčešće nalazimo u mješovitim ili čistim šumama. U državnom je vlasništvu oko 55 %, a u privatnom 45 % kestenovih šuma. Drvo iz šuma u državnom vlasništvu uglavnom je loše kvalitete (okružljivo) i najvećim se dijelom izvozi u susjednu Sloveniju za proizvodnju tanina. Drvo se kori 10.B.Hennion:Francuska Krajem 19. stoljeća u Francuskoj je proizvodnja plo dova pitomog kestena bila oko 500.000 t, a tijekom 20. stoljeća značajno je smanjena (na 15.000 t 1983. godine, a danas tek 7.000–10.000 t godišnje) zbog pojave bolesti, promijenjenog načina života, napuštanja nasada i dr. Danas su u uzgoju tradicionalne sorte, čija se proizvodnja sve više smanjuje i nove, hibridnog porijekla, koje ih postupno zamjenjuju. Tradicionalne sorte pripadaju vrstiC. sativa, dobro su prilagođene lokalnim uvjetima i imaju dobar okus, ali su osjetljive na bolesti. Najčešće su ‘Comballe’, ‘Bouche Rouge‘, ‘Montagne’i ‘Sardonne’. U jugozapadnom dijelu zemlje brojni su napušteni stari nasadi, dok je drukčija slika u jugoistočnom dijelu, gdje se oni održavaju i nose oznaku kvalitete, a obnova, odnosno rejuvenilizacija, radi 11. Z.Bobokashvili, D.Maghradze:Gruzija Pitomi kesten autohtona je vrsta u Gruziji i dolazi na površini od oko 72.800 ha. Godišnja proizvodnja plodova procjenjuje se na 24.000–25.000 t. Prosječna masa plodova je 6–8 g. U Gruziji nema komercijalnih nasada kestena, a osim šumskih sastojina kesten je pri sti u poljoprivredi za vinogradarsko kolje i izradu bačvi za vino, zatim u tokarstvu, kolarstvu i stolarstvu. U građevinarstvu se koristi za podove i parkete, za drvene konstrukcije, mostove, skele, šindru za krovišta, krovnu građu, rudničko i tunelsko drvo. Također se koristi za že ljezničke pragove, u brodogradnji za šipove, u drvnoj industriji za panel-ploče, šperploče, iverice i furnir. Šume u privatnom vlasništvu najčešće se koriste za proizvodnju ploda. Na Kozjači, nadomak Karlovca, 2005. godine podignuta je prva plantaža površine oko 2 ha različitih sorti europskog pitomog kestena i eurojapanskih križanaca. Dugogodišnja tradicija vezana za kesten u Hrvatskoj prepoznatljiva je pod imenom “Marunada” u Lovranu i “Kestenijada” u Hrvatskoj Kostajnici. To su fes tivalska događanja koja se organiziraju u listopadu u vrijeme dozrijevanja plodova, a redovito uključuju vrlo bogatu gastronomsku ponudu različitih slastica i jela od kestena. Kesten cvjeta tijekom lipnja te je vrlo važan za razmjerno kasnu pčelinju pašu i dobivanje specifičnog meda, nektara i polena. S područja Zrinske gore (polovica ukupnog kestenovoga areala u Hrvatskoj) godišnja proizvodnja kestenovog meda je oko 400 tona. DanasjepitomikestenuHrvatskojizuzetnovažan zaočuvanjekrajobrazneibiološkeraznolikosti. Bez obzirananjegovutrenutačnosmanjenugospodarsku ulogu, pitomikesten, ponajprijezbogsvojihukusnih plodovanegubipopularnost, anjegovesu šumekod nassvakejesenizasigurnonajposjećenije. se jakim orezivanjem stabala iznad mjesta cijepljenja ili katkada cijepljenjem starih sorti na izdanke nakon sječe starih stabala. Pri tome veliku pozornost treba posvetiti raku kestenove kore. Nove sorte dobivene su križanjemC. sativas japanskom vrstomC. crenataili kineskom C. mollissima, a najviše se uzgajaju u južnom dijelu zemlje. One su manje osjetljive na bolesti Phytophthoraspp. i Cryphonectria parasitica. Cijenjene su rane sorte s velikim plodovima, od kojih su najčešće zastupljene ‘Bouche de Betizac’(većinom se cijepi na ‘Marsol’; ima velike plodove, 50–60 u kg; osim na rak otporan je i na kestenovu osu šiškaricu koja je nova velika prijetnja kestenu u Europi), ‘Marigoule’, ‘Bournette’i ‘Precoce Migoule’. sutan pojedinačno ili u grupama u vrtovima, za vlastite potrebe. Tradicionalno, kesten se najviše konzumira kuhan, a katkada i pečen. Osim plodova, vrlo je važna proizvodnja kestenovog meda i drveta koje se koristi za različite proizvode. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 95 <-- 95 --> PDF |
12.V.A.Bouffier,W. D.Maurer:Njemačka Pitomi kesten na područje današnje Njemačke do nijeli su Rimljani, a uvijek je bio usko vezan za krajeve u kojima se uzgajala vinova loza. Danas raste na površini od oko 7.500 ha, većinom u jugozapadnom dijelu zemlje.Veliki dio tradicionalno gospodarenih panjača preveden je u produktivne visoke šume, ophodnje 6080 godina. Nalazimo ga u čistim ili mješovitima sastojinama, sPinus sylvestris,Quercus rubra,Abies albai Pseudotsuga menziesii. Komercijalni nasadi za proiz 13.S.Diamandis:Grčka U Grčkoj pitomi kesten dolazi na području cijele zemlje, od sjevera do Krete, na tlima s niskom pH vrijednošću. Prema inventuri šuma iz 1992. godine, niske šume dolaze na površini od 33.051 ha, a nasadi za proizvodnju plodova zauzimaju oko 10.000 ha. Osim čistih kestenovih panjača, on raste i pomiješano s drugim listačama (običnom bukvom i hrastovima, većinom sladunom i kitnjakom), a može se naći i s četinjačama (crnim borom, Borisovom i grčkom jelom). Iako ima veliku vrijednost, kesten zauzima samo 0,51 % od ukupne površine šumskog zemljišta u Grčkoj. Grčka uvozi plodove 14.G.Bounous:Italija Za vrijeme Rimskog carstva legije su proširile uzgoj pitomog kestena na cijeliApeninski poluotok, ali i na druge europske zemlje.Tako je već u Srednjem vijeku kesten postao dominantna vrsta drveća u mnogim talijanskim pokrajinama te je ljudima značio život, jer je osiguravao hranu i drvo. Početkom 20. stoljeća proizvodnja plodova bila je na vrhuncu, oko 650.000 t godišnje. Međutim, došlo je do zapuštanja nasada i sječe velikih površina radi dobivanja drva i proizvodnje tanina, a bolesti koje su slijedile to su stanje dodatno pogoršale. Zahvaljujući višestrukim koristima, unatrag tridesetak godina postupno se vraća interes za uzgoj kestena u cijeloj Italiji. Današnja je proizvodnja oko 55.000 t plodova godišnje, od kojih se 75 % konzumira svježe, a ostatak se prerađuje. Izvoz je 20.000 t godišnje (većinom u SAD, Kanadu, Francusku, Njemačku, Švicarsku iAustriju), a uvoz oko 12.000 t. Najveće su proizvodne površine u Kampaniji, Laciju i Kalabriji, a zatim slijede Pijemont iToskana. Ukupna je površina oko 660.000 ha, od čega je 385.000 ha panjača, 65.000 ha visokih šuma i vodnju plodova u Njemačkoj imaju lokalnu ili regionalnu važnost, dok su u prošlosti bili puno značajniji. Danas se radi na očuvanju genofonda starih, selekcioniranih, autohtonih sorti i revitalizaciji starih nasada. Na inicijativu šumara i dendrologa 2005. godine osnovana je udruga “IG Edelkastanie”, koja okuplja profesionalce i amatere zainteresirane za pitomi kesten kao vrstu koja ima višestruku gospodarsku korist te dodatno oplemenjuje prostor u kojemu raste. izTurske i Portugala, a proizvode od kestena iz Francuske i Španjolske.Tek se u novije vrijeme može vidjeti trend vraćanja mladih ljudi na stara imanja i obnavljanje zapuštenih nasada i šuma, kao i podizanje novih, modernih, navodnjavanih nasada s cijepljenim biljkama poznatih sorti, koji su visoko produktivni i osiguravaju dobar prihod. Pitomi je kesten dio grčke tradicije, a na Kreti postoji pjesma: “Ako te boli srce, dođi ja ću te izliječiti. Za tebe ću, moja ljubavi, ispeći kestene!” 210.000ha nasada, ali se od njih samo 76.000 obrađuje. Vremenom je selekcionirano više od 300 različitih sorti. Za dobivanje kvalitetnog drva cijenjene su npr. sorte ‘Politora’i ‘Cardaccio’. Za plodove koji se konzumiraju svježi važna obilježja su: rano dozrijevanje, veličina, dopadljiv okus i izgled. Za preradu plodova, npr. za proizvodnju glaziranih maruna (marrons glacés), plodova u sirupu ili alkoholu, sušenih plodova, plodova za brašno, kesten-pirea i dr., važne su karakteristike: lako ljuštenje, mali udio dvostrukih sjemenki u plodu i sl. Osim tradicionalnih talijanskih sorti (maruna ili marona), zastupljene su i sorte (kultivari) euro-japanskih križanaca koje zahtijevaju svježe, plodno tlo i plantažni uzgoj uz korištenje mehanizacije i agrotehničkih mjera. Najčešće sađene takve sorte su: ‘Bournette’, ‘Précoce Migoule’, ‘Bouche de Bétizac’, ‘Marsol’ i ‘Primato’. Osim o izbo ru sorte treba voditi računa o odgovarajućim podlogama, razmaku sadnje, orezivanju, oprašivačima (jer su mnoge sorte androsterilne) i dr. Vrijeme dozrijevanja sorti je različito, od kraja kolovoza, pa sve do studenog. 15.E.Bellini, S.Nin(Italija):Kesten u povijesti, umjetnosti i literaturi U ovome članku autori obrazlažu etimologiju naziva Castanea, izuzetno poučno prikazuju prisutnost kestena u umjetnosti, različitim kulturama, religijama i 16.T.Saito:Japan U Japanu postoji višetisućljetna tradicija korištenja i uzgoja pitomog kestena.Autohtona vrsta je japanski pitomi kesten, C. crenata, rasprostranjena od južnih dijelova Hokaida na sjeveru do otoka Kyushu na jugu. običajima, simbolizam, legende, gastronomske običaje i još puno toga. Vremenom su selekcionirani brojni kvalitetni kultivari. Međutim, 1941. godine pojavio se opasni štetnik, kestenova osa šiškarica,Dryocosmus kuriphilus, koji se brzo proširio po cijeloj zemlji i uništio neotporne kulti |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 96 <-- 96 --> PDF |
vare.Tako je daljnje oplemenjivanje bilo usmjereno na dobivanje otpornih kultivara, a kvaliteta ploda i količina uroda bili su u drugom planu. Nakon introdukcije prirodnog neprijatelja ose šiškarice, 1975. godine iz Kine, šteta je značajno smanjena. Proizvodnja je 2005. godine bila 22.000 t plodova, a proizvodna površina 17.R.Y.Nuwayhid:Libanon Pitomi kesten u Libanonu dolazi na površini od oko 235 ha, a procjenjuje se da je duž cijele zemlje raspršeno oko 5.000 stabala.Ta stabla nalaze se ili u nasadima (na nadmorskoj visini od oko 1.600 m) ili u prirodi, također u planinskom području na preko 1.000 m n.v. Proizvod 18.D.Klinac, R.Knowles:Novi Zeland Na Novi Zeland europski pitomi kesten došao je s useljenicima tijekom 19. stoljeća, a nešto kasnije unesene su i azijske vrste. Danas su osimC. sativaprisutni i spontani euro-japanski križanci.Veći interes za komercijalne nasade vidi se u zadnjih 30-ak godina, kada su 19.J.Gomes-Laranjo,F.Peixoto, R.Costa, Iako je autohtona vrsta, za širenje pitomog kestena u Portugalu zaslužni su Rimljani. Kesten uglavnom raste u gorskom području sjevernog i središnjeg dijela zemlje, gdje je dugo vremena bio jedan od glavnih izvora hrane ruralnog stanovništva. Početkom 20. stoljeća rastao je na oko 85.000 ha, no stotine tisuća stabla osušilo se zbog bolesti Phytophthra cinnamomii P. cambivora, te je 1970-ih godina površina bila oko 15.000 ha. Europska 20.M.Botu:Rumunjska Pitomi kesten u Rumunjskoj dolazi u jugozapadnom i sjeverozapadnom dijelu zemlje. Najstarija stabla redovito se nalaze uz manastire. Šume zauzimaju površinu manju od 3.000 ha, a nasadi oko 100 ha. Od 1990. godine pitomi je kesten, kao i obični orah, zaštićena 23.000 ha. Prema tome, kesten se nalazi na četvrtom mjestu, nakon agruma, jabuka i kakija. Koliko se proizvede, još se toliko plodova uveze, od čega 80 % iz Kine i 20 % iz Koreje. Uz to, uveze se i oko 700 t prerađenih proizvoda od kestena. nja se procjenjuje na desetak tona godišnje, a cijena u maloprodaji je oko 3 USD/kg. Ako se proizvodnja u slje dećem razdoblju i poveća, nikada neće biti unosna kao npr. proizvodnja pinjola, čija je cijena u ljusci oko 20 USD/kg. selekcionirane novozelandske sorte (koje se na žalost teško ljušte), a razvila se i prerađivačka industrija. Zbog vrlo strogih karantenskih propisa na Novom Zelandu nema raka kestenove kore niti kestenove ose šiškarice, ali u nekim nasadima ima problema sPhytophthoraspp. J.Ferreira-Cardoso:Portugal unija financirala je podizanje nasada pa se ta površina udvostručila, ali i dalje su negativni abiotski i biotski faktori veliki problem. Nova je strategija da se portugalske sorte cijepe na podloge križanaca koje su otporne na bolesti. Najpopularnije sorte su: ‘Longal’, ‘Judia’ i ‘Martaínha’. Kao i u drugim mediteranskim zemljama s tradicijom uzgoja kestena, i ovdje postoji problem čišćenja, orezivanja i obnove starih nasada. vrsta. Iz prirodnih populacija selekcionirano je 7 sorti. Ve liki problem predstavlja rak kestenove kore, a u suradnji s drugim zemljama provode se programi biološ ke zaštite zajedno sa silvikulturnim mjerama. 21.M.V.Pridnja,A.V.Romashin, M. D.Pinkovskij:Rusija U Rusiji se pitomi kesten nalazi na području Kavkaza, a šume u kojima raste imaju površinu od oko 100.000ha. Bioraznolikost tih šuma vrlo je velika, jer uključuje više stotina različitih vrsta biljaka, životinja, gljiva i mikroorganizama. Prosječna starost stabala je 100–160 godina, a ima primjeraka koji su stari 250–300 22.M.Bolvansky, D. Tarinova:Slovačka Pitomi kesten je jedna od najstarijih introduciranih vrsta drveća na područje Slovačke. Smatra se da su ga Rimljani donijeli zajedno s vinovom lozom. Kasnije je bilo još nekoliko većih introdukcija, a istraživanja pokazuju da osim sApeninskog poluotoka dio populacija potječe izTurske. U Slovačkoj se nasadi stabala iz sjemena nalaze na jugu zemlje, na površini od oko 130 ha(200– 400 m n.v.), s godišnjom proizvodnjom plodova oko godina. Na površini od 1 ha proizvodnja plodova je oko 1 t, a proizvodnja meda 200–250 kg. Cijena kestenovih plodova je 2–4 puta veća od cijene oraha ili lješnjaka. Do sada je selekcionirano 8 kasnocvjetajućih sorti velikih plodova. 380 t. Kestenove šume zauzimaju površinu od 1.405 ha.To su većinom mlade čiste ili mješovite sastojine, a postoje i starije, od kojih je ona kod dvorca Gymesh površine 15 ha, s prosječnom starošću stabala 110–170 godina i godišnjim prinosom 18–22 t ploda. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 97 <-- 97 --> PDF |
23.A.Solar, Z.Grecs, G.Seljak, G.Osterc,F.Štampar, D.Jurc:Slovenija Šumske površine na kojima je prisutan pitomi kes ten u Sloveniji zauzimaju 253.000 ha, uglavnom u istočnom i središnjem dijelu zemlje. Rak kestenove kore u Sloveniji je prisutan od 1950. godine, u 10-ak se godina proširio na sve šumske sastojine i sve do danas uzrokuje velike štete. Vrlo opasan štetnik, kestenova osa šiškarica unesena je 2004. godine iz Pijemonta sa sadnim materijalom. Iako je 2005. godine bila iskorijenjena, ponovo je uvezena i od tada se stalno širi. U pro ljeće 2009. godine bila je prisutna na oko 800 kmu sjeverozapadnom dijelu zemlje. Tri su glavne aktivnosti koje provode slovenski znanstvenici kako bi se povećala proizvodnja kestena: razvoj odgovarajuće metode razmnožavanja za komercijalnu rasadničku proizvodnju, istraživanje genofonda autohtonih kestena radi selekcije najboljih individua i testiranje stranih sorti kako bi se izabrale one najbolje prilagođene pedoklimatskim uvjetima u Sloveniji. 24.S.Pereira-Lorenzo, M. B.Diaz-Hernandez,A. M.Ramos-Cabrer:Španjolska Pitomi kesten autohtona je vrsta u Španjolskoj, ali su za njeno širenje i kultiviranje zaslužni Grci i Rimljani. Tijekom srednjega vijeka podignuti su brojni nasadi radi proizvodnje plodova i drveta. U 18. stoljeću mnoge su plantaže sječom starih stabala prevedene u panjače. Najveći problem i prijetnja pitomom kestenu, slično kao i u drugim zemljama predstavljaju bolesti (Phytophthoraspp. iCryphonectria parasitica) kao i zapuš ta nje starih nasada. Tijekom vremena selekcionirane su 25.S.Pereira-Lorenzo, D.Rios-Mesa,A. J. Španjolska – Kanarski otoci Pitomi kesten na Kanarima je prisutan od kolonizacije u 15. stoljeću. Uzgaja se na površini od oko 2.000 ha, u malim nasadima ili mješovitim plantažama, većinom 26.M.Conedera,P.Krebs:Švicarska O porijeklu pitomog kestena na području Švicarske još se uvijek vode znanstvene rasprave. Sigurno je da su velik utjecaj na njegovo širenje imali Rimljani.Tradicionalni uzgoj kestena napuštan je sredinom 20. stolje ća zbog pojave raka kestenove kore, ali i zbog općenitih socio-ekonomskih promjena. Danas je epidemija raka brojne autohtone sorte, a istraživački programi usmjereni su i na dobivanje hibridnih sorti pogodnih za podloge otporne na bolesti. Ukupna površina čistih kestenovih šuma bila je 2006. godine 124.053 ha, a mješovitih šuma 55.416 ha. Godišnja proizvodnja plodova je preko 3 60.000 t, a s proizvodnjom drveta od 113.790 mkesten je na četvrtom mjestu, iza eukaliptusa, topola i hrastova. Oko polovice plodova prodaje se svježe, a druga polovica prerađuje se u preko 30 tvornica. Gonzalez-Diaz,A. M.Ramos-Cabrer: na otocimaTenerife i La Palma. Nasadi su podignuti od različitih lokalnih sorti. pod kontrolom, što pomaže obnovi nasada. Površina kestenovih šuma je 27.100 ha, a još je 6.800 ha mješovitih šuma s udjelom kestena manjim od 50 %. Većina tih šuma nalazi se u južnom dijelu zemlje. Površina nasada je 3.400 ha. 27.A.Soylu, Ü.Serdar, E.Ertan, C.Mert:Turska Pitomi kesten uTurskoj dolazi u tri velike regije: uz Crno, uz Mramorno i uz Egejsko more. Mješovite šumske sastojine s listačama čine 77,5 % površine, mješovite sastojine s četinjačama 9,5 %, a čiste sastojine 13 %. Osim šumskih sastojina, kesten se uzgaja i u nasadima, u kojima se cijepe autohtone sorte.Turska proizvodi oko 50.000t kestenovog ploda godišnje, dok je prije 20-ak 28.K.Russel:Velika Britanija UVelikoj Britaniji pitomi kesten prisutan je već oko 2.000godina i toliko je važna vrsta da ima status “počasno autohtone vrste”. Dolazi na nadmorskoj visini do 300 m, a komercijalni nasadi za proizvodnju drva nalaze se na visini do 150 m. Iako dolazi sve do Škotske, većina površina pod kestenom (96 %) nalazi se u jugoistočnoj Engleskoj. Na sreću, u Britaniju nije unesen rak kestenove kore. Površina kestenovih šuma je 18.788 ha, od godina ta proizvodnja bila oko 90.000 t. Ovako drastično smanjenje uzrokovano je velikim sušenjima zbog raka kestenove kore. Najstarije stablo kestena uTurskoj raste u selu Kumari. Njegova je starost procijenjena na oko 1.000godina, visoko je 25 m, promjera 8 m, a svake go- dine donosi 500 kg ploda. čega su 10.875 visoke šume, a 7.913 ha panjače. Nema komercijalnih nasada za uzgoj plodova. Radi unapređenja proizvodnje i kvalitete pitomog kestena u Britaniji i Irskoj, 1999. godine osnovano je udruženje Sweet Chestnut Group. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 98 <-- 98 --> PDF |
29.H. J.Craddock:SAD Na području SjeverneAmerike autohtone su tri vrste pitomog kestena:C. dentata,C. ozarkensisiC. pumila. Najvažniju od njih, vrstuC. dentata, koja je imala veliki areal u istočnom dijelu SAD-a, nazivamo američki pitomi kesten. U povijesti šumarske fitopatologije učinak raka kestenove kore na ovu vrstu bilježi se kao jedna od najvećih ekoloških katastrofa. Cryphonectria parasiticaprvi je put uočena u NewYorku 1904. godine. U slijedećih 40 godina ona je dovela gotovo do nestanka C.dentata, koji je do tada bio dominantna šumska vrsta drveća i jedna od najvažnijih i najkorisnijih listača SjeverneAmerike. Danas su komercijalni nasadi kestena u SAD-u podignuti gotovo isključivo od stranih vrsta i križanaca, a nalaze se na zapadnoj i na istočnoj obali. Njihova je površina oko 1.350 ha. Na zapadu prevladavaju kultivariC. sativai euro-japanski križanci, dok se na istoku najviše sade kultivari i križanciC. mollissima. Ipak, proizvedene količine nisu značajne te se većina kestenovih plodova uvozi iz Italije i Kine. Multidisciplinarna istraživanja kestena u SAD-u imaju za cilj povratakC. dentatana nekadašnju poziciju važne vrste u šumskim ekosustavima. Marilena Idžojtić, Marko Zebec, Igor Poljak, Jasnica Medak, BožicaTutić LOVSTVO U BOSNI I HERCEGOVINI KRAJEM 19. STOLJEĆA U ISTOIMENOM DJELU FR. B. LASKE Vjerodostojnu sliku lovnih prilika i stanja lovne divljači u Bosni i Hercegovini krajem 19. i s početka 20.st. sadrži knjiga “Lovstvo u Bosni i Hercegovini” autora Fr. B. Laske, čije je drugo izdanje nakon gotovo jednog stoljeća izišlo u Sarajevu 2009. u nakladi Udruženja inženjera i tehničara šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine. Podijeljena u ukupno pet osnovnih poglavlja, knjiga daje iscrpan prikaz lova kako u prošlosti, tako i za vrijeme Austro-ugarske okupacije. U detalje su opisani načini lovljenja, lovačkih psi brakirci kojima se domaći lovac najviše koristio, te vrste, rasprostranjenost i brojnost divljači koja se u to vrijeme lovila. S ciljem da se priroda primjerena državnom bogatstvu adekvatno i zaštiti, usporedo s donošenjem zakona, ustanovljeno je šest velikih državnih rezervata čijemu opisu i divljači koja u njima obitava, autor posvećuje gotovo trećinu svoje knjige. Sve pohvale autoru Laski Sve do austro-ugarske okupacije Bosna i Hercegovina (BiH) bila je preko 400 godina (1463–1878) pod turskom vlašću. Kroz cijelo to vrijeme, u njoj kao “turskom pašaluku”, nisu vrijedili nikakvi lovni propisi. Lov je bio slobodan, a divljač smatrana “res nullius”, redovito u vlasništvu “primo occupanti”, prvog okupatora. Donošenjem Zakona o lovu 5. kolovoza 1893. lov je prvi puta u BiH postao državno vladarsko pravo, državni regal. Pravo lova određeno je uvođenjem lovne karte, dopuštenja za lov. O lovnim prilikama i stanju lovne divljači u toj napaćenoj zemlji na smjeni dvaju stoljeća, s kraja 19. i početka 20. st., pravi uvid i vjerodostojnu sliku nala zimo u djelu “Lovstvo u Bosni i Hercegovini i tamošnji državni rezervati za divljač” autora Fr. B. Laske,koji je kao carski i kraljevski kapetan proveo punih 11 go dina u tada po Austro-Ugarskoj okupiranoj Bosni i 1 Hercegovini . Prvo izdanje knjige na njemačkom je- Slika1.Druga stranica naslovnice novog izdanja knjige Fr.B. Laske u prijevoduAnele Selmanović, tiskane u 1000 primjeraka, Sarajevo 2009. |