DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 48 <-- 48 --> PDF |
D. Klobučar: PRIMJENA GEOSTATISTIKE U UREĐIVANJU ŠUMAŠumarski list br. 5–6, CXXXIV (2010), 249-259 šuma Gabona. Od tada su načinjena i druga istraživanja u pogledu primjene geostatistike u inventuri šuma, procjeni sastojinskih parametara i utvrđivanju njihovog međusobnog prostornog odnosa. Mandalaz(1993) koristi geostatistiku u određivanju veličine uzorka švicarske nacionalne inventure, te primjenom kriginga bez utjecaja na točnost, veličinu uzorka smanjuje za 30 %.Biondii dr.(1994) provode geo statističko modeliranje promjera, temeljnice, kao i periodičkog prirasta temeljnice u zrelim sastojinama žutog bora (Pinus ponderosaDougl.) u SAD.Gunnarson i dr.(1998) u Švedskoj istražuju mogućnosti primjene geostatistike u uređivanju šuma.Uutterai dr. (1998) primjenjuju variogram u uspoređivanju šuma (koriste nekoliko obilježja) prema vlasništvu u Finskoj. U dijelu ciriškog kantona,Mandalaz(2000) daje primjer primjene metode krigina u inventuri šuma.Stendahl (2001) u Švedskoj geostatističkim pristupom istražuje unutar sastojinsku varijabilnost crnogoričnih sastojina različite starosti i stupnja razvoja. Koristeći podatke nacionalne inventure šuma Španjolske (NFI-2) u šumama primorskog bora (Pinus pinasterAit.) geostatističku predikciju distribucije promjera provode (Nanos iMontero,2002), odnosno predikciju visina / promjer modela (engl. height/diameter models) istražujuNanos i dr. (2004). Tuomineni dr.(2003) u Finskoj, koriste daljinska istraživanja, podatke ranijih inventura i geostatističku interpolaciju u iznalaženju metoda koje će unaprijediti točnost procjenjivanja varijabli. U istočnoj Španjolskoj,Montesi dr.(2005) geostatističkim pristupom analiziraju produkciju hrasta plutnjaka (Quercus suberL.). Akhavani Zobieri(2007) primjenjuju obič ni kriging u procjeni drvne zalihe u Kaspijskom području.Palmeri dr.(2009) us po ređuju četiri interpo lacijske tehnike u procjeni produk tivnosti (proiz vodnosti) kalifornijskog bora (Pinus radiataDon.) za područje No vog Zelanda. Provedena su istraživanja i u drugim područjima šumarstva: daljinska istraživanja (Franklini dr.1992, Bo wersidr.1994, Lévesquei King1999, Zawadzki i dr.2005). entomologija (Liebholdi dr. 1993), produkcija i ishrana (Payni dr.1999), procjena oštećenosti šuma (KöhliGertner1997,Seidlingi dr. 2000), pedologija (Borůvkai dr.2005), analiza primjene kriginga u interpolaciji distribucije vrsta s ICP ploha (Tröltzschi dr.2009). Cilj ove geostatističke analize numeričkih podataka je istraživanje i prikaz nekih mogućnosti primjene geostatistike u uređivanju šuma, a u svrhu unaprjeđivanja dosadašnjeg pristupa korištenja i kartiranja podataka uređajne inventure šuma Republike Hrvatske. Geostatistička analiza provedena je na dijelu gospodarske jedinice “Banov Brod”, šumarije Pitomača za tri strukturna elementa: broj stabala (N), temeljnicu (G) i obujam (V). Analizom tih podataka odredili bi se: anizotropija izradom karata semivariogramske površine, eksperimentalni semivariogrami, teorijski semivariogrami, usporedili eksperimentalni i teorijski semivariogrami, analizirane varijable kartirale tehnikom običnog kriginga te inverzne udaljenosti, usporedile karte dobivene metodama kriginga i inverzne udaljenosti, primjenjivost izrade semivariogramskog oblaka u prostornoj analizi podataka. 2. MATERIJAL I METODE – Material and methods Istraživanje je provedeno na području UŠP Kopriv ni ca, šumarije Pitomača, gospodarske jedinice “Banov Brod”. Istraživanjem su obuhvaćeni odjeli/odsjeci 9 a, d, e, te 10 a, b (slika 1.), ukupne površine 69, 57 ha. Upotrijebljeni su podaci izmjere šuma sa sustavno položenih ploha (100 x 100 m) (slika 1). Na svakoj plo hi stabla prsnog promjera 10–29 cm mjerena su na kru 2 gu polumjera 5,0 m (78, 5 m), a stabla prsnog promjera 30 cm i više mjerna su na krugu polumjera 12,0 m (452, 16 m. 0,05 ha). Slika 1. Prostorni raspored primjernih ploha Figure 1 Spatial arrangement of sampling plots Tablica 1.Elementi strukture istraživanih sastojina Table 1Structural element’s of the research stands Odsjek Subcompartment Površina (ha) Area (ha) Broj stabala (ha) Trees number (ha) Temeljnica ( m 2 /ha) Basal area ( m2/ha) Obujam (m 3 /ha) Volume (m3/ha) 9a10,6852932,72403 9d17,7049826,38323 9e11,9550327,60334 10a21,2049429,43369 10b8,0445231,46405 |