DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 44 <-- 44 --> PDF |
T. Pentek, H. Nevečerel, K. Dasović, T. Poršinsky, M. Šušnjar, I. Potočnik: ANALIZASEKUNDARNE ...Šumarski list br. 5–6, CXXXIV (2010), 241-248 tova ukupne duljine 40.285,07 metara. Novoprojekti-što je gotovo odlična otvorenost.Takva je sekundarna rana mreža sekundarnih šumskih prometnica daje se-relativna otvorenost postignuta s gustoćom od samo kundarnu relativnu otvorenost od 89,79 % (ocjena 4)92,28 m/ha traktorskih putova. Tablica 3.Raščlamba unaprijeđenog sekundarnog šumskog transportnog sustava za odabranu duljinu uža vitla od 60 m Table 3Analyses of improved secondary forest transport system for selected winch rope length of 60 m Duljina uža Winch rope length Korigirana duljina uža Corrected winc rope length m Otvorena površina Opened area ha Relativna otvorenost Relative openness % Ocjena relativne otvorenosti Evaluation of relative openness 3027524,8556,801 4540,5721,0376,533 6054845,9489,794 Raščlamba sekundarne relativne otvorenosti za duljine uža vitla od 30 i 45 m dala je očekivane (loše) rezultate; naime daljnje sekundarno otvaranje proveli RASPRAVABudući se u Republici Hrvatskoj pridobivanje drva obavlja po zemlji kretnim strojevima, šumske su žičare vrlo rijetke, a helikopteri i drugi oblici zračnog trans porta nisu ušli u širu primjenu, naglašena je potreba za dobrom primarnom i poglavito sekundarnom otvorenoš ću šuma šumskim prometnicama. Pri privlačenju se drva u šumskim područjima sličnima istraživanom, zbog svekolikih sastojinskih i stanišnih uvjeta te troškovnih pokazatelja koriste skideri. Uspoređujući dobivene rezultate s prijašnjim istraživanjima u sličnim stojbinskim uvjetima (Rebula 1983 iZdjelar1990) polučena je optimalna (gotovo odlična) sekundarna relativna otvorenost sa manjom ukupnom duljinom sekundarnih šumskih prometnica (za duljinu uža vitla od 60 m sekundarna relativna otvorenost područja istraživanja iznosi 89,79 % uz gustoću traktorskih putova od 92,28 m/ha). Po obavljenoj raščlambi postojeće sekundarne relativne otvorenosti i utvrđenoj nedovoljnoj (1) otvorenosti za sve odabrane duljine uža vitla, pristupilo se daljnjem sekundarnom otvaranju za duljinu uža vitla od 60 m, te je dostignuta vrlo dobra (skoro odlična) sekundarna relativna otvorenost od 89,79 % i to s 92,28 m/ha traktorskih putova. Želi li se, prije svega zbog humanizacije rada, provesti optimizacija mreže sekundarnih smo za duljinu uža vitla od 60 m, pa su za manje du ljine uža vitla, (između otvorenih omeđenih površina) ostajala uska neotvorena područja. – Discussion šumskih prometnica za duljinu uža vitla od 45 ili 30 m, cjelokupan postupak otvaranja (nadogradnje postojeće sekundarne transportne mreže) treba provesti od početka. Pri tome je potrebno uvažiti troškovnu sastavnicu postupka otvaranja. U prijašnjim je istraživanjima (Penteki dr.2008), na sličnim terenima (gospodarska jedinicaVeprinačke šume, šumarija Opatija, UŠPBuzet) obavljena optimizacija mreže sekundarnih šumskih prometnica, za četiri odabrane duljine uža vitla: 30, 40, 50 i 60 metara. Zbog konfiguracije terena, horizontalnih prepreka, postojeće mreže sekundarnih šumskih prometnica (količine i prostornog razmještaja) te humanizacije rada, odabrana je duljina uža vitla od 40 m. Postojeća je sekundarna relativna otvorenost iznosila 78,42 %. Projektiranjem 23,03 km novih traktorskih putova, postignuta je odlična sekundarna relativna otvorenost od 90 % uz klasič nu sekundarnu otvorenost od 113,47 m/ha. Koeficijent ko rekcije duljine uža vitla iznosio je 20 %. Uspoređujući dobivene rezultate s novijim istraživanjima (Penteki dr.2008), uz uvažavanje posebnosti pojedinih područja istraživanja, zamjetan je trend stalnog razvijanja metoda procjene postojeće i optimizacije buduće mreže sekundarnih šumskih prometnica. ZAKLJUČCI – Conclusions Terenska izmjera sekundarnih šumskih prometnica GPS prijemnikom uz primjenu povratne metode snimanja predstavlja dovoljno brzu i točnu metodu za uspostavu katastra sekundarne šumske prometne infrastrukture (za ucrtavanje sekundarnih šumskih prometnica na digitalne zemljovide do M 1:5.000). Primijenjena je metodologija izrade katastra sekundarnih šumskih prometnica jamstvo daljnje uporabe jednoobraznog sustava šifriranja sastavnica na razini čitave Republike Hrvatske te predstavlja vrlo dobar alat za inventarizaciju postojećih prometnih resursa. Izrada je katastra sekundarnih šumskih prometnica, u g.j. “Bovan-Jelar”, putokaz šumarskim stručnjacima na koji način te kojim metodama treba pristupiti izradi katastra sekundarnih šumskih prometnica na razini javnog poduzeća “Hrvatske šume”, d.o.o. Zagreb, a zatim i u šumama privatnih i ostalih šumovlasnika. Koristi su od katastra sekundarnih šumskih prometnica brojne; dobivamo uvid u stvarne infrastrukturne resurse, a omogućena je i analiza kvalitete postojeće sekundarne šumske prometne infrastrukture te po potre bi definiranje smjernica daljnjeg finog otvaranja. |