DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 35 <-- 35 --> PDF |
N. Pernar, D. Bakšić, I. Perković, D. Holjević: ODRAZ SANACIJE ERODIRANOG TERENANASVOJSTVA...Šumarski list br. 5–6, CXXXIV (2010), 229-239 vićet al. 1992, Andreuetal. 1998, Topić1996, 2009).Tako se i ovdje učinkovitim pokazalo podsijavanje brnistre i travne smjese.To najbolje pokazuje usporedba produkcije erozijskog nanosa na parceli IV u odnosu na parceleViVI, iako se radi o daleko većem nagibu terena. S druge strane, očito je da su i tehničke mjere sanacije daleko ranije pokazale smanjanje intenziteta erozije, što pokazuju trendovi na parcelama IViVI u odnosu na parceluVna kojoj je provedena samo klasična sadnja bora u jamice. Rezultati istraživanja pokazali su da ako tlo nije jako erodirano, zaštita od požara i nesmetana progresija prirodne vegetacije imaju vrlo dobar učinak na zaštitu tla od erozije.Tako na lokalitetu Grimalda, 26 god. nakon pošumljavanja jedne površine, nema značajne razlike u pedofiziografiji u odnosu na kontrolnu površinu, osim što na plohi s borom tlo ima veću vodopropusnost, pa prema tomu i viši kapacitet (potencijal) ublaživanja erozijskog utjecaja (dakako, ne uzimajući u obzir još i utjecaj intercepcije).Treba istaći da se godišnja produkcija erozijskog nanosa na pokusnom poligonu “Abrami” djelo mično podudara sa sadržajem organske tvari u površin skom dijelu tla (TOC), i to kroz obrnuto proporcionalni odnos.To upućuje na bržu humizaciju i regeneraciju tla u slučaju učinkovitijeg suzbijanja njegove erozije, tj. kroz primjenu boljih tehničkih i bioloških mjera sanacije. ZAKLJUČCI – Conclusions Istraživanja utjecaj bioloških i tehničkih mjera zaštite tla te sanacije erodiranog terena na svojstva tla, odnosno na njegovu regeneraciju pokazala su da su tehničke mjere sanacije imale ključnu ulogu u smanjenju produkcije erozijskog nanosa, osobito u ranoj fazi trajanja pokusa. Na strrmim padinama na kojima se ne provode nikakve mjere sanacije vegetacijska progresija je vrlo spora pa je i regeneracija tla vrlo spora, tako da je usprkos prirodnom naseljavanju crnog bora sklapanje sastojine vrlo sporo, a humusno-akumulativni horizont tla vrlo slabo razvijen i fragmentiran. Na blažim nagibima, koji nisu jako erodirani, nesmetano širenje prirodne vegetacije podjednakog je učinka na svojstva tla LITERATURAAndreu,V., J. L.Rubio, E. Gimeno-Garcia, J. V. Llinares,1998: Testing three Mediterranean shrub species in runoff reduction and sediment transport. Soil and Tillage Research, 45: 441–454. Andreu,V.,A. C. Imeson, J. L. Rubio,2001: Temporal changes in soil aggregates and water erosion after a wildfire in a Mediterranean pine forest. Catena 44: 69–84. Butorac,L., V.Topić, G.Jelić,2009a: Intensity of soil erosion by water in preserved and burnt stands th ofAleppo pine in Croatia.29EARSeLSymposium “Imagine Europe”,Apstract Book: I. Manakos, C. Kalaitzidis, D. Petraki, N. Psyllakis (ur.). Chania: EuropeanAssociation of Remote Sensing Laboratories (EARSeL) and MediterraneanAgronomic Institut of Chania (MAICh), p. 8–8. Butorac,L., V. Topić, G. Jelić,2009b: Sufrace Runoff and Soil Loss in Burnt Stands of Aleppo Pine (Pinus halepensisMill.) Growing on Colluvial Soils. Šumarski list,Vol. 133 No. 3–4Travanj 2009, 121–134. (ujedno na njegovu zaštitu, regeneraciju itd.) kao i biološka sanacija u vidu sadnje crnog bora. Na vrlo strmim flišnim padinama erozijski procesi imaju neprekidno razorni učinak, pa se regeneracija tla ne javlja niti nakon 40 godina. Učinkovitije suzbijanje erozije rezultira intenzivnijom humizacijom i regeneracijom tla. U odnosu na nul to stanje (prije sanacije) najznačajnije promjene fiziografije tla manifestiraju se u vidu povećanja zalihe šumske prostirke, sadržaja humusa u tlu te vodopropusnosti. Najsporije promjene u tlu flišnih padina nakon provedenih mjera zaštite od erozije odnose se na sadržaj karbonata u tlu i na pH vrijednost tla.To su dugoroč no visoko karbonatna i alkalna tla. – References Chirino,E., A.Bonet, J.Bellot, J. R.Sánchez, 2006: Effects of 30-year-old Aleppo pine plantations on runoff, soil erosion, and plant diversity in a semi-arid landscape in south eastern Spain. Catena,65(1): 19–29. Gračanin,Z., 1962: Verbreitung und wirkung der bodenerosion in Kroatien. Giessener Abhandlungen zur Agrara und Wirtschaftsforschung des Europäischen Ostens. Band 21. Im Kommissionverlag Wilhelm Schmitz Giessen. 335 p. + 120 slika i 16 karata. Ivančević,V.,1995: Šume i šumarstvo dijela hrvatskog primorskog krša tijekom XIX. i XX. vijeka. Disertacija, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, p. 1–179. Jurak,V., J.Petraš, D.Gajski,2002: Istraživanje ekscesivne erozije na ogoljelim flišnim padinama u Istri primjenom terestrične fotogrametrije. Hrvatske vode Časopis za vodno gospodarstvo, 38(10): 49–58. Komlenović,N., P. Rastovski, B. Mayer, 1992: Suzbijanje erozije na flišu Istre uzgojem |