DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 3 <-- 3 --> PDF |
RI JEČ GLAV NO GAURED NI KA UZ 114. REDOVITU IZBORNU SKUPŠTINU HŠD-a U proteklom mandatnom razdoblju HŠD-a pisali smo o različitim temama: o utjecaju šume na eroziju i vodozaštitu, globalnom klimatskom zatopljenju, utjecaju na okoliš Višenamjenskog kanala Dunav-Sava, šumi i razvoju turizma u RH, doprinosu hrvatskog šumarstva i drvne tehnologije EU, vodi koju oplemenjuje i čuva šuma, certifikaciji šuma – odumrla stabla i biološka raznolikost, odnosu šumarstva i službene zaštite prirode u svezi s NATURA 2000 u Hrvatskoj, organizacijskom strukturiranju Hrvatskih šuma d.o.o., suradnji šumarstva, vodoprivrede i meteorološka službe u svezi s obilježavanjem Dana šuma, Svjetskog dana voda i Svjetskog dana meteorologije i dr. U ovom dvobroju Šumarskoga lista osvrnut ćemo se na stručnu temu 114. redovite izborne skupštine HŠD-a “Prva nacionalna inventura šuma u Republici Hrvatskoj”, koja uključuje Hrvatsku u sustav razmjene podataka o praćenju stanja šuma, koji su kompatibilni i razmjenjivi na međunarodnoj razini. Po prvi puta dobiveni su podaci o stanju šumskih resursa po jedinstvenoj metodi na cijelom državnom području. Hrvatsko šumarsko društvo je u više navrata raspravljalo o šumskom zemljištu, njegovom korištenju i prenamjeni, na što se i u svojem izvješću o radu u četvorogodišnjem mandatnom razdoblju i na ovoj Skupštini, osvrnuo predsjednik HŠD-a mr.Jurjević,napominjući kako smo “jasno iskazivali nezadovoljstvo nekim rješenjima u donesenim Zakonskim i Podzakonskim propisima. Naime, ako i možemo razumjeti mogućnosti korištenja neobraslog šumskog zemljišta za podizanje višegodišnjih nasada, ne možemo prihvatiti odredbu Zakona o šumama da se za iste namjene koristi i makija, a moramo znati i ponavljati: makija je šuma. Ovo tim više, kada znamo da se upravo na područjima gdje je najviše potražnje za šumskim zemljištima, nalazi na tisuće, pa i stotine tisuća neobraslog, zapuštenog poljoprivrednog zemljišta, na kojima svih godina nastaje preko 50 % šumskih požara i s te osnove trajna su opasnost za okolne šume”. Upravo su podzakonskim aktom najvećim dijelom sadašnje naknade za šume i šumska zemljišta “na razini simbolike, a ne realne naknade i ne omogućavaju podizanje novih šuma niti u približnoj površini šuma koje su prenamjenjene” (naknada 1000 kn/ha naprama cijeni podizanja nove šume od 30000 do 100000 kn/ha). Stoga opetovano podržavamo zaključak u spomenutom izlaganju, kako je “novom kategorizacijom potrebno šume i šumska zemljišta ponovo definirati i onda se prema njima tako i odnositi, kako bi izbjegli slučajeve da podižemo poljoprivredne kulture, maslinike i vinograde na apsolutnim šumskim tlima, samo zato što je vlasnik definiran”. Prethodno spomenuti zakonski i podzakonski propisi zaslužuju poseban osvrt u jednom od sljedećih dvobroja Šumarskoga lista. Šumarska znanost i struka inzistira na sudjelovanju u kreiranju zakonskih propisa, ali i onih podzakonskih, koji se gotovo u pravilu donose činovničkim postupkom, a oni su zapravo najživotniji u realizaciji. Hrvatske šume su jedinstvene u Europi po svojoj prirodnosti, raznolikosti i stabilnosti te zaslužuju posebnu pažnju i odgovoran odnos prema njima. Prof. em. dr. sc. Branimir Prpić |