DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 27 <-- 27 --> PDF |
IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERSŠumarski list br. 5–6, CXXXIV (2010), 229-239 UDK 630* 116.2 + 114.7 (001) ODRAZ SANACIJE ERODIRANOG TERENANA SVOJSTVATLA 1 NAFLIŠU – SLUČAJEVIABRAMI I BUTONIGAU ISTRI IMPACT OF ERODED TERRAIN RECOVERY ON SOIL PROPORTIES ON FLYSCH – CASE STUDIES OF ABRAMIAND BUTONIGAIN ISTRIA Nikola PERNAR*, Darko BAKŠIĆ*, Ivan PERKOVIĆ*, Danko HOLJEVIĆ** SAŽETAK: Na dva lokaliteta na flišu u Istri istraživali smo utjecaj bioloških i tehničkih mjera zaštite tla te sanacije erodiranog terena na svojstva tla, odnosno na njegovu regeneraciju. Na poligonu za istraživanje erozije u Abramima istraživanje smo proveli na obnovljenim istraživačkim parcelama, a kod naselja Grimalda na zemljištu s umjetno podignutom sastojinom crnog bora. Pokazalo se da su tehničke mjere sanacije imale ključnu ulogu u smanjenju produkcije erozijskog nanosa, osobito u ranoj fazi trajanja pokusa. Isto tako na strmim padinama vegetacijska progresija je vrlo spora, pa je i regeneracija tla vrlo spora, tako da je usprkos prirodnom naseljavanju crnog bora sklapanje sastojine vrlo sporo, a humusno-akumulativni horizont tla vrlo slabo razvijen i fragmentiran. Na blažim nagibima, koji nisu bili jako erodirani, nesmetano širenje prirodne vegetacije (zaštita od požara) podjednakog je učinka na svojstva tla (ujedno na njegovu zaštitu, regeneraciju itd.) kao i biološka sanacija u vidu sadnje crnog bora. Odnos godišnje produkcije erozijskog nanosa i sadržaja organske tvari u tlu upućuje na bržu humizaciju i regeneraciju tla kod primjene učinkovitijih mjera suzbijanja erozije. Ključne riječi:sanacija erodiranog zemljišta, regeneracija tla, organska tvar tla, šumska prostirka. UVOD – Introduction Šumska vegetacija pruža najbolju zaštitu tlu od ubrskih površina, odnosno njihovom fragmentacijom. Pozane erozije (Gračanin1962,Prpićetal. 2005, To-sljed njih nekoliko stoljeća, osobito tijekom 19. i 20. st. pić& Butorac2006 a i b, Topićetal. 2006).pristupilo se sustavnim zahvatima u cilju suzbijanja ero- Razorni učinci erozije manifestiraju se osobito nakonzije i sanacije erodiranih terena (Ivančević,1996). šumskog požara, koji je relativno česta pojava u toplim iPri sanaciji erodiranih površina i za zaštitu tla od erozije suhim klimatskim područjima, kakvi su hrvatski mediteu mediteranskom području najviše se koristi alepski bor ran i submediteran (Martinović1997, Andreuet(Matić1986, Chirinoetal. 2006, Topićet al. al. 2001). Ova područja tisućljećima su izložena antro2008), a u submediteranskom području crni bor (Topić po genim pritiscima, koji su rezultirali redukcijom šum2000, Rey& Berger2006). Izbor biljnih vrsta i metode sanacije ovisi o reljefnim, klimatskim i pedološkim značajkama, uznapredovalosti erozije te vizualnim od1 Rad je rezultat istraživanja na projektu, “Pedološka istraživanja šuma Istre” koji se realizira na Šumarskom fakultetu Sveučilišta nosima u karajobrazu. U pogledu pedoloških značajki u Zagrebu, a financira ga tvrtka “Hrvatske šume” d.o.o.osobito se, po velikoj erodibilnosti, ističe kompleks tala * Prof. dr sc. Nikola Pernar [npernar@sumfak.hr], na flišu. Radi se o tlima relativno slabe vodopropusnosti Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu *(ovisno o odnosu laporne, pješčenjačke i vapnenačke Doc. dr. sc. Darko Bakšić [baksic@sumfak.hr], Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebukomponente), zbog čega se na ogoljelom, strmom, te* Ivan Perković dipl. ing. šum. [perkovic@sumfak.hr], renu za vrijeme pljuskova javlja površinsko tečenje, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu **koje od planarne, preko brazdaste, relativno brzo prera- Mr. sc. Danko Holjević [dholjev@voda.hr], Hrvatske vode |