DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 108 <-- 108 --> PDF |
Na kraju knjige, u poglavlju Ljetopis Udruge Biblijski vrt Stomorija (1998–2008) kronološki je, od ini ci jati ve za osnivanje vrta, preko osnivanja Udruge i početnih radova, pa sve do kraja 2008. godine prikazan tijek radova u Biblijskom vrtu.Vidljivo je da je cijeli projekt izuzetno dobro osmišljen i organiziran, uz dragovoljni doprinos brojnih entuzijasta, umjetnika i struč njaka koji su nam svojim radom i znanjem podarili ovaj jedinstveni prostor. Zbogiznimnevrijednostiprirodnei kulturnebaštineBiblijskivrtjeproglašenzaštićenim značajnimkrajobrazom. Nakladnici ove vrijedne knjige su Udruga Biblijski vrt Stomorija, Kaštela, Grad Kaštela i Kršćanska sadaš njost d.o.o., Zagreb. Izv. prof. dr. sc. Marilena Idžojtić, Ivana Mandić, dipl. ing. šum. IZ POVIJESTI LOVSTVA FROM THE HISTORY OF HUNTING O STANJU LOVSTVA U HRVATSKOJ PRIJE 100 GODINA Iz pisanja Lovačko-ribarskogVjesnika-organa Op ćeg hrvatskog društva za gojenje lova i ribarsta u Zagre buizdvajamo: Devetnaesta godina izlaženja lista obilježena je kadrovskim promjenama u “Društvu”. Miroslav grof Kul mer je novoizabrani predsjednik “Društva”, koji je jednoglasno izabran na XX redovitoj godišnjoj skupštini. Rodoljub, dobrotvor, narodni zastupnik u Saboru, veleposjednik i poduzetnik iz Šestina kraj Zagreba, izabran je poslije smrti dotadašnjeg predsjednika grofa Dioniza Draškovića. Na istoj je skupštini tajnik “Društva” i urednik lista prof. Fran Žavel Kesterčanek je nakon 18 godina uredništva, zbog poodmakle dobi pod nio ostavku, a za novog urednika i tajnika “Društva” izabran je prof. dr. Ervin Rossler. Miroslav grof Kulmer, novoizabrani predsjednik društva Od značajnih događanja važna je odluka “zemaljske vlade”da nije u mogućnosti odobriti 21.000 kruna koliko je “Društvo” tražilo za sudjelovanje hrvatskih lovaca na 1.međunarodnoj lovačkoj izložbi u Beču. (Na izložbi je posebno zapažen Bosansko-hercegovački paviljon uređen u orijentalnom stilu sa šest divnih diorama). Naslovnica Lovačko-ribarskogVjesnika, iz 1910. godine Opće Hrvatsko Društvo za gojenje lova i ribolova činili su podupirući članovi, redoviti članovi 1. razreda i članovi 2.razreda.Visoki pokrovitelj “Društva” bio je nad vojvoda prijestolonasljednik Franjo Ferdinand, čest gost hrvatskih lovišta. Lovačko RibolovniVjesnik izlazio je svaki mjesec, a tiraža mu je bila 750 primjeraka. Poglavlja su bila; članci, dopisi, listak, statistika lova, iz upravne prakse, zakoni i naredbe, kinologija, ornitologija, ribarstvo, knji ževnost i raznoliko. Ukupni broj stranica Vjesnika za 1910. godinu iznosio je 144.Vjesnik sadrži mnogo poučnih i zanimljivih sadržaja. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 109 <-- 109 --> PDF |
Tako u broju 1, od siječnja, veterinar Ed. Egelmann piše o opasnom “mjehurastom crvu i tročlanatoj trakavici i čovjeku opasnih nametnika pasa”. Piše o slučaju lugara P:S.koji je službovao u “Velebitskom gorju u reviru Klementa (u Lici kod Donjih Pazarišta). On je bio nerazdvojiv od psa Sultana, koji je naizgled bio zdrav. Međutim, lugar je obolio tako teško, da je operiran u Zagrebu, i tek nakon tri godine spašen. Utvrđeno je da je lugar obolio od “komuške, tj. bolesti jetre u koju su se uselili mjehurasti crvi (Echinococcus) potječući od zrelih jajašaca tročlanaste trakavice (Taema Echinoccus).Taj nametnik živio je u crijevima njegova psa Sultana. ”Veterinar upozorava na ishranu psa i na opasnost za čovjeka, a posebice za djecu koja su u bliskim kontaktima sa psima”. U rubrici “Raznoliko” navodi da je američki lovac John Mils izAntanagona Mich. odstrelio “srnca teškog 295 funti, krasno razvijenih rogova” (tu se očito radi o jelenu bjelorepanu).Tijekom lova na Sušaku 28. studenog u predjeluTuhobić lovac dr. Nikola Polić je odstrelio “uz jednog srnjaka i jednu rogatu srnu”. Broj 2, od veljače, donosi interesantne članke. U član ku o vidri detaljan je prikaz načina života vidre i mo gućno stima lova noću i danju. Parenje je tijekom cije le godine, a mlade vidre su veličine miša, slijepe i pos vegole. U članku “Rijetka lovačka dogodovština”, autora R. Rukavine prikazan je jedan čudan slučaj. U lovištu “Psunj” vlastelinski šumar D.M. protiv propisa opalio je iz “najobičnije lugarske špricaljke cal. 16, nabavljene za ciglih 30 kruna, na daljinu od 38 koraka, patronu punjenu sitnim šprihom broj 6. Iako je šumar nijekao da je pucao u vepra (već u zeca), dva zrna sačme broj 6 nađena su u mrtvom vepru, i to jedan u plućima, drugi u srcu.Vepar je bio mrtav nedaleko od mjesta pucanja, a nitko drugi u tom pogonu nije pucao”. Ašto su naši lovci lovili prije 100 godina najbolje se vidi iz Lovačke statistike za vlastelinstva Zelendvor presvj. grofa Bombeless-a, koji je potpisao P.Witmann, šumarnik. U revirima Zelendvor, Komarnica i Opeka na području cijelog vlastelinstva “od korisne divljači odstrijelje no je: 2 lopatara, 102 srne, 4703 zeca, 1835 kunića, 6555 gnje tela (fazana), 2829 trčaka, 84 prepelice, 6 divljih pata ka i 49 šljuka, od štetne divljači: 5 lisica, 2 jazavca, 1 ku na, 1 vidra, 100 tvoraca, 526 lasica, 176 jastrebova, 153 kopca, 1377 svraka i vrana te 499 različitih drugih štetočina. Sveukupno je 1909. g. odstrijeljeno 19003 komada divljači. U poglavlju “Raznoliko”, uz vijesti o nekoliko nesretnih slučajeva, objavljena je i vijest pod naslovom “Razderali ga vuci”. U šumi u Erdelju (Transilvanija) vuci su napali i razderali baruna vlastelina Otona Orba na, starog 7o godina. Barun je odjašio na konju koji ga je preplašen zbacio kad je osjetio vukove. Nesretni ba run se branio revolverom, ali uzalud, sluge su ga našle raskomadana. Šumska idila Broj 3 časopisa “Weidmannskeil” priopćuje “Rijet ka lovina,” učiteljVaclav Jokl zakupnik lovištaVlahovic u Moravskoj “ulovio je mjeseca listopada prošle go dine u društvu sa svojim prijateljem ispaliv obojica obje cijevi svojih dvocijevki pravi monstrum zeca, koji je težio 16,21 kg (naravno sa drobi).” Smatra se da je to australski zec. U lovištu ima još mnogo tragova po kojima se može zaključiti da postoji “sva sila tako ogromnih zečeva koji se sada ne strijeljaju radi toga da se ta rasa što više rasplodi.” Broj 3, Vjesnika za mjesec ožujak, donosi “Poziv svim lovcima: Dne 18. kolovoza ove godine dovršava Njegovo carsko i kraljevskoVeličanstvo naš premilostivi kralj Franjo Josip I. osamdesetu godinu života. Zahvalnim srcem i puni udivljenja gledaju svi lovci u “Njegovu Veličanstvu svog prvog i najvećeg lovca”. 3. siječnja u Beču je odlučeno da se toga dana podigne spomenik najvećem lovcu u Ischl-u u GornjojAustriji, gdje Njegovo Veličanstvo najviše lovi. Radi vjernosti prikaza usrtreljen je u lovištu Radmer lijepi jelen deseterac i napravljen njegov gipsani odljev. Pozivaju se svi lovci da svojim prinosima pomognu gradnju ovog spomenika. U ovom broju piše se o “krivolovu i prekršajima zako na o lovu” te sve češćim napadima krivolovaca na nadzornike lova koji stradaju životima. “Nadzornici lova moraju biti povjerljivi, neporočni, propisno zaprisegnuti, njihov iskaz mora imati potpunu moć dokaza”. Predviđena je “potpora za siromašne udovice sa preos ta lom siročadi, koji su u obrani lova i u borbi s zvjerokradicama platili životom”. U rubrici Statistika lova nalazi se uz ostalo “iskaz o ubijenoj divljači u kotaru osječkom tijekom 1909. godine na površini od 145.038 jutara”, kojega je podnio B. Kranjec kraljevski kotarski šumar. “Od korisne divljači odstrijeljeno je: 22 jelena, 7 košuta, 21 lane, 33 srnjaka, 5 srna, 3704 zeca, 976 trčaka, 533 prepelice, 1832 fazana, 105 divljih golubova i grlica, 58 hariša, 1 vivak, 168 šumskih šljuka, 46 kozica, 25 divljih gusaka, 263 divlje patke i 58 čvoraka. Od štetne divljači odstreljeno je: 12 divljih mačaka, 163 lisice, 10 kuna zlatica 1318 jastrebova (sokolova, lunja, škanjaca i pos tolki), 24 strvinara, 38 sova, |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 110 <-- 110 --> PDF |
458 gavrana, 3594 vrane i svrake, 12 šojki, 9 čaplji, 7 gnjuraca, 22 rode i 69 drugih štetnika. Uz to postreljano je 407 domaćih pasa i 430 domaćih mačaka. Sveukupna lovina za 1909. godi nu iznosi 7857 korisnih i 6408 štetnih, ili ukupno 14265 komada. Tijekom godine bila su 103 lovna prekr šaja, a osuđeni su platili štetu od 7546 kruna. Zaplijenjeno je 146 pušaka i 61 komad drugog oružja”. Broj 4,mjesec travanj. Objavljeni su članci: –Nametnici psa, autor drAugust Langhoffer, prikazao je sve nametnike na psima koji uz narodna ime na imaju i njihove latinske nazive. –Obilje morskih darova – poučan članak o ribarstvu. –Markiranje ptica: ističu važnost markiranja ptica radi otkrivanja nerazjašnjenih pitanja o selidbi pti ca, te će ove godine s radom započeti “Hrvatska orni tološka centrala”, članak je napisao prof. dr. E. Roessler, upravitelj HOC. U rubrici “Dopisi” nalazi se izvještaj o lovu na šlju ke u gospoštiji Donji Miholjac, u kojem je sudjelovao od 15–18 ožujka nadvojvoda Franjo Ferdinand, pokrovi telj “Društva”. Ustrijeljeno je 95 šljuka, od čega nad voj voda 34. Imao je rijetku sreću da je jednim hicem ustrijelio dvije šljuke. U rubrici “Statistika lova” iznese ni su podaci o odstrelu divljači u Ugarskoj za 1908 go dinu (63 ugarske županije, Hrvatska i Slavonija). Na vodimo samo nekoliko podataka: 8396 jelena, 2482 lo patara, 22096 srna, 5638 divljih svinja, 976830 zečeva, 440 velikih i 277 malih tetrijeba, 177153 fazana, 823000 trčaka, 32518 šljuka, 190 medvjeda, 514 vuko va, 170.360 kom pasa i mačaka. Broj 5,za mjesec svibanj, dr.August Langhoffer napisao je poučan članak “Nametnici divljači.” Obradio je: zvjerad, zeca, srnu, jelena i divokozu, divlju svinju i ptice. U članku “Kune kao korisna divljač” pri kazana je mogućnost ostvarivanja koristi od kuna radi vrijednosti krzna. Ne radi se o nekom intenzivnom uzgoju, već o ostvarenju povoljnijih uvjeta za njihov život u predjelima gdje ne postoji interes za drugu divljač (tetrijebi, fazani i dr.). U lovovima na šljuke “u gospoštiji Našice preuzvišenog gospodina grofa dr.Teodora Pejacsevicha od 8–12 ožujka, odstrijeljeno je 416 šljuka, od čega je grof ustrijelio ravno 100 komada”. Zbog blage zime šljuke su se gnijezdile i kod nas, te je nađeno: 22. ožujka u Rječici kraj Karlovca gnijezdo sa 4 jaja, 4. travnja u Kamens kom kraj Karlovca također gnijezdo sa 4 jaja (Franjo Šmid). Broj 6,za mjesec lipanj, počinje člankom “O šumskim šljukama” autora P.Witmanna. On kaže: “to je naj zanimljivija pernata divljač naše domovine. Hrvatska i Slavonija smatraju se prolaznim putem ovih plemenitih dugokljunašica u proljeće i jesen”. Na vlastelinstvu Zelendvor i Opeka (vlasništvo gosp. grofa Bombellesa) odstrijeljeno je u razdoblju od 1872. do 1910. g. ukupno 2611 komada (prikaz je po godinama). Po autoru broj odstrijeljenih šljuka iz godine u godinu opada.Autor na vodi da je odstrel šljuka u odnosu na slavonske lovove neznatan.Autor J. Plančić napisao je vrlo interesantan članak “O načinu lova tibetskih naroda”. Radi se o lovu naYaka (tibetasko govedo) i antilope primitivnim puškama fitiljačama i zamkama. U ovom broju nalaze se i članci o “Morskom ribolovu”, “Svjetlucanju morskih bića” i “Ribarskom zakonu”. U poglavlju “Raznoliko” upozorava se na opasnost od plućne bolesti srna.Treba čuvati zdravu divljač od kontakata s lešinama i živim bolesnim životinjama. Le- ši ne treba zakopati i politi vitriolom, čime se unište ličin ke i jajašca crva. Broj 7,za mjesec srpanj, počinje člankom o “Prvoj me đunarodnoj lovačkoj izložbi u Beču”. Ta veličans t 2 ve na manifestacija održana je na 350.000 m, uvečer rasvijetljena sa “300 svijeća s 1800–2000 jakosti”. Nije nažalost moguće u ovom prostoru prikazati bogatstvo i ljepotu izložbenih prostora mnogih zemalja koje su izlagale razne predmete većinom za lovnu djelatnost. Lovci Hrvatske i Slavonije u sklopu “Društva” nisu iz lagali radi uskraćenih sredstava Zemaljske vlade, ali su mnogi lovci posjetili izložbu koristeći popuste na vla kovima, gdje je uz voznu kartu uručena i ulaznica za izložbu. U ovom broju nalazi se i članak “Dozvole za vrebanje u lovištima ogulinske imovne općine”, u ko jem Zlatko Turkalj, šumarski pristav, ne opravdava “Odluku” kraljevske županijske oblasti od 10. travnja, da se uskrati izdavanje predmetnih “Dozvola”, “jer stanje srneće divljači zadovoljava”. Kraljevska kotarska oblast u Vrbovskom raspisuje oglas za javnu usmenu dražbu zakupa lovišta u općinama: Vrbovsko, Ravnogora – Kom. Moravice, Ravna Gora, Severin na Kupi i Bosiljevo. Polog je 50 % isklič ne cijene (postoje i drugi uvjeti). Oglas je potpisao upra vitelj kotara Banjanin. Broj 8, za mjesec kolovoz, članak “Trofeji na lovačkoj izložbi”.Autor Rukavina pohvalio je ukupnu kvalitetu izloženih trofeja i posebno izdvojio: –rogovlje jelena je bez sumnje najljepše iz Ugarske, a posebno izdvaja rogovlje kneza Montenuovo teži ne 13 kg, a najljepša kolekcija je nadvojvode Frid rika, –rogovlje šarenjaka (lanjca ili lopatara) svakako je najljepša u kolekciji vitezaWessely-a iz Češke, jer je u velikoj konkurenciji odnijelo pobjedu, –rogovlje lososa izložila je samo Norveška i Švedska, koje je prekrasno, ali je začudo švedsko još ljep še, –rogovlje srnjaka, prevladava srednje kvalitetan materijal. Zapažena je kolekcija majora Laske u bosanskom paviljonu, ali se u švedskom paviljonu nalazi najkapitalnije rogovlje cijele Europe. Ruže su u opse gu do 21cm, debla 14cm, a visina veća od 30 cm, –rogovi divokoze – najljepše primjerke izložio je ba run Haerdtl, ali je bilo dobrih primjeraka iz Kranj ske, Istre,Tirola, Bosne i Erdelja, –rogovi muflona i kozoroga – prekrasne rogove posje |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 111 <-- 111 --> PDF |
duje vitezWessely, rogovi kozoroga (već vrlo rijet ke divljači) nalaze se samo u talijanskom paviljonu, –trofeji divljih svinja i zvjeradi – nalaze se u velikom broju. Zapaženi su medvjed iz Bosne, ali ruski medvjed grofa Potockog je pravi gorostas, –najveći trofeji divljih svinja su iz Ugarske, Galicije, Bukovine, –izloženi su i trofeji divljih mačaka i risova, kao i mno gi preparati ptica grabilica, tetrijeba i raznih moč varica, koji su ukrašavali izložbeni prostor. U Njemačkom paviljonu nalazi se lepeza od 5000 šljukinih peraca, a gosp. Polony izložio je “tablo” od 1500 šlju kinih peraca, sakupljenih od svog godišnjeg ulova. U ovom broju nalazi se odgovor Drag. Matizovića kraljevskog šumarskog nadzornika na članak Z.Turkalja iz prošlog broja, upozoravajući na loše stanje u gos po darenju s divljači. Po njemu srne su “decimirane”. Broj 9,za mjesec rujan, još jedan članak govori o iz ložbi u Beču, u kojemu je autor izrazio svoje dojmo ve s ove velike manifestacije. U novom odgovoru na polemiku Matizović-Turkalj, potonji odgovara da ogulinski kraj nije sličan slavonskim lovištima i da se tamo “nikada neće štrkljati srne po pašnjacima”. Po statistič kim iskazima ne smije se zaključivati loše stanje, jer lovo zakupnici svjesno iskazuju manji odstrjel radi utjecaja na zakupninu. genna u Njemačkoj pronašao zvjerokradicu 3 dana nakon što je ustrijelio jelena. Doveden na mjesto gdje je jelen “rasčinjen”, pas je unatoč kiši slijedio trag do dvorišta nekog stolara i pronašao meso jelena, a poslije i sudionike krivolova. Ovi psi u Bavarskoj imaju sve veću primjenu. Broj 11,za mjesec studeni, članak “Jegulja” otkriva tajne života ove ribe, ali još nema saznanja da se mrijeste u Sargaškom moru. U članku “Lovne remize” autor Julio Boenel ističe važnost remiza za uzgoj divljači i upo zorava na opasnost od pretjeranog krčenja šikara i me lioracijemočvara. Josip Zimermann piše o lovnim prilikama oko do nje Orljave, te opisuje sve vrste divljači koje tu obitava ju. Opće stanje lova kako kaže vrlo je loše, što je rezultat nemara lovozakupnika. Članak “Lov na medvjeda u području kralj. Šumarije Ogulinske 1898” opisao je Carmelo pl. Zajc. Nakon detaljnog opisa života medvjeda opisan je lov na medvjede Leopolda Salvadora u predjelu Čarapine drage, dva sata vožnje zaprežnim kolima od Gomirja prema Jasenku. U opasnom lovu pred brlogom nadvojvoda je sigurnim hicem ustrijelio medvjedicu tešku 112 kg. Bila je mršava, jer je imala 4 medvjedića koji su poslije umjetno othranjeni i završili u zvjerinjaku Schoenbruna. U rubrici Statistika lova, izneseni su podaci odstrela u Hrvatskoj i Slavoniji za 1909. godinu.Autor sumnja u točnost podataka, koji često proizlaze iz nepoznavanja vrsta (vrste orlova, sokolova, vrana, močvarica i dr.). Tako je 1909. g. ustrijeljeno 165064 komada “korisne divljači” i 326692 komada “štetne divljači”, od čega na pse i mačke skitnice otpada 22170. Broj 12,za mjesec prosinac – nalazi se završetak član ka o lovu na medvjede koji smo već opisali, zatim nastavak polemike Turkalj-Matizović u kojoj je teško ustanoviti tko je u pravu. U ribarskom dijelu “Vjesnika” nalazi se opširan nastavak članka o jegulji, autora Naslovnica Lovačko-ribarskogVjesnika, broj 9. iz 1910. godine Broj 10,za mjesec listopad, Carmelo pl. Zajc izvijes tio je o 2. međunarodnom lovačkom kongresu u Beču (5–7. rujna). Kongres je održan u tri sekcije na kojima je održano ukupno 15 referata s prijedlozima i rezolucija ma. Na Kongresu je sudjelovalo preko 1000 sudionika iz svih europskih zemalja. Održan je “Peti međunarodni ornitološki kongres” u Ber linu (4. lipnja), na kojemu je pokrenuta akcija “o zaš titi pojedinih vrsta ptica i smanjenja proganjanja štet nihptica”. U poglavlju “kinologija” – zapisano je da je redarstve ni pas “Zeus” vlasništvo činovnika Lorberga iz Gottin dr. Langhoffera. Hrvatsko društvo za za štitu životinja održalo je sjednicu pod predsjedavanjem kr. žup. veterinara Franje Lisaka, u spomen na 25 godina poslovanja. Pokrenuta je akcija postavljanja hranilica u gradske parkove te izdavanje “Spomenspisa”, koji će sadržavati pripovijesti iz života životinja. M. Kramarić javlja da je učitelj Dvoršak iz Širokog polja 27. rujna ustrijelio šljuku i da ih ima već dosta. Jasno da nije moguće objaviti sve podatke i zanimljivosti iz Lovačkog i RibarskogVjesnika prije 100 go- di na, ali će ipak naši čitatelji steći bar mali uvid u stanje lova u Hrvatskoj prije 100 godina, koje je bilo dosta različito od današnjeg. Frane Grospić |