DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 106 <-- 106 --> PDF |
Ova sredstva odobrena su za trogodišnje razdoblje (2005–2007). Od ukupno odobrenih sredstava od 3,38 milijuna €, iskorišteno je 2,41 miljun ili 71,44 %. Nisu realizirani programi energetskog razvoja i certifikacija šuma. Osim ovih sredstava na osnovi regionalnog zakona od 1.siječnja 2001. g. odobreno je 1,5 milijuna € za sljedeće zahvate: –konverzija starih panjača crnike u visoki uzgoj, –ekološki razvoj i uzgojni zahvati u obalnom području, –uređivački radovi u obalnom području i –izrada protupožarnih pruga. Ivna Bućan,prof. PRIKAZ KNJIGE “BIBLIJSKI VRT Krajem 2009. godine iz tiska je izašla knjiga profesorice IvneBućan,“Biblijski vrt svetišta Gospe Stomorije”. Autorica nam je poznata kao umirovljena Korištenje ovih sredstava je u potpunosti zakazalo, tako da je ostao neiskorišten 1 milijun € ili 65 %. Na temelju statističkih podataka (ISTAT, 2001) u proteklom razdoblju je za sektor šumarstva u Laziju odobreno 252 €/ha ili za ukupnu površinu od 261443 ha šuma iznos od 65 milijuna €, od čega je realizirano svega 40 milijuna € (61 %) ili 153 €/ha. Lošu koordinaciju, koja je rezultirala slabim korištenjem odobrenih sredstava u razdoblju od 2000–2006. godine autori vide u birokratskoj sporosti, koja je uzrokovala kašnjenje radova, smanjivši tako raspoloživo vrijeme za njihovu realizaciju. Frane Grospić SVETIŠTA GOSPE STOMORIJE” škol skih vrtova Republike Hrvatske. Autorica je knjige Školski botanički vrt i više drugih publikacija. Za svoj rad dobila je brojne nagrade i priznanja. profesorica biologije u Osnovnoj školi “Ostrog” u Kaštel Lukšiću, gdje je utemeljila i vodila prvi Školski botanički vrt u Hrvatskoj, jedan od najbogatijih mediteranskih vrtova na našoj obali. Godine 1991. utemeljila je i dugo vodila ekološku udrugu Lijepa naša Kaštela. Od 1995. godine savjetnica je i prva predsjednica Prosudbenog povjerenstva za izbor najljepših Slika 2. Papina maslina Biblijski vrt svetišta Gospe Stomorije utemeljen je 27.rujna 1998. godine u čast dolaska pape Ivana Pavla II u Hrvatsku, a idejna začetnica toga vrta također je gospođa Ivna Bućan.Vrt se nalazi u Kaštelanskom polju, u podnožju Kozjaka, adonjegasedolazimakadamskim putomkojivodiodmagistralnecesteuKaštelNovom. U knjizi autorica detaljno, na 245 stranica govori o nastanku vrta, značajkama prirodnog okruženja vrta, Bibliji i biblijskim biljkama, svetištu Gospe Stomorije, kao i brojnim sadržajima u vrtu. Knjiga je podijeljena na četiri dijela: Stazama i puteljcima po Biblijskom vrtu, Biblijske biljke, Griža – vrt autohtone flore i vegetacije Kozjaka i Ljetopis Udruge Biblijski vrt Stomorija u riječi i slici (1998–2008). U poglavlju Stazama i puteljcima po Biblijskom vrtu autorica nas vodi kroz vrt, ukupne površine oko 2 12.000m. Na ulazu u svetište i Biblijski vrt nalazi se Slika 1. Naslovnica knjige |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 107 <-- 107 --> PDF |
Slika 3. Profesorica Ivna Bućan ispred crkvice Gospe Stomorije Slika 4. Noina arka ružičnjaku, 25 vrsta samoniklog i uzgajanog ljekovitog i mirisavog bilja o kojemu govori Biblija, 20 vrsta drveća i grmlja Svete zemlje, 9 biblijskih biljaka vlažnih staništa, 5 trnastih biljaka kao simbola ljudskih teš ko ća, nevolja i grijeha, te 9 vrsta biblijskog cvijeća. Osim biblijskih biljaka u knjizi je prikazano i 14 vrsta biljaka koje Biblija ne spominje, a česte su i omiljene u primor skim vrtovima. Posebno su vrijedni i nadahnjujući citati iz Biblije navedeni uz opise biljaka. skulptura “Ključ svetog Petra”. U predvorju se nalazi Pa pina maslina, koju je papa Ivan Pavao II blagoslovio na Žnjanu, u listopadu 1998. godine, zatim kamen utemeljenja, kamena scena, Noina arka i dr. Središnje mjesto i najveća duhovna vrijednost cijeloga prostora je svetište Gospe Stomorije s crkvicom iz XVIII stoljeća (prvotna crkvica je bila iz XII stoljeća). U vrtu se kao Božji znamen nalazi nepresušni izvor bistre, zdrave vode, koju narod naziva Gospina ili sveta voda.U dijelu vrta pod nazivom Gospina njiva nalazi se višeobjekata, glavniputipomoćnestaze, odmorišta, vidikovacs klupama, teelementikojisadržebiblijskemotivekao štosu: putprocesije, križniput, središnjikriž, raskrižjei dr. Južno od sklopa objekata nalazi se mali vinograd. On je podignut kao spomenik težaku i lozi. U dvanaest redova posađeno je isto toliko sorti vinove loze. Od toga su autohtone kaštelanske sorte: crljenak kaštelanski (koji je jednak sorti zinfandel koja je visoko cijenjena i rasprostranjena u SAD-u, posebno u Kaliforniji), ninčuša, glavinuša, jutun i babica. Posađene su i sorte koje se smatraju najbližim srodnicima crljenka: plavac mali, dobričić, crljenak viški, rogoznička (babić), vranac, grk i plavina. Na uskom, dugačkom predjelu zvanom Jidro nalaze se biblijsko zvono, kameni stol, te megaliti hrvatskih velikana koji su bili nadahnuti Biblijom (sveti Jeronim Dalmatinac, Juraj Dalmatinac, Marko Marulić, Bartol Kašić i Ivan Meštrović). U drugom poglavlju opisane su i fotografijama prikazane biblijske biljke.Tako je opisano 13 vrsta biblijskog voća, 4 krušarice biblijskih vremena, 2 tekstilne biljke, 9 drevnih biblijskih povrtnica, ruže u Gospinom Slika 5. Umorne topole Uz vinovu lozu stoji citat: “Kao što mladica ne može sama od sebe, ako ne ostane na trsu, roditi roda, tako ni vi ako ne ostanete u meni” (Iv 15,4) Uz maslinu: “... stabla ... rekoše maslini: Budi nam kraljem! Odgovori im maslina: Zar da se svoga ulja odreknem, što je na čast ljudima i bozima, da bih vladala drugim drvećem!” (Suci 9,8-9) Treće poglavlje, Griža – vrt autohtone flore i vegeta cije Kozjaka, napisao je mr. sc. Mirko Ruščić.Gri ža je stjenoviti, nepristupačni dio vrta obrastao gustom makijom. U ovome poglavlju autor uz znanstveni pristup opisuje i analizira biljno bogatstvo Kozjaka. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 108 <-- 108 --> PDF |
Na kraju knjige, u poglavlju Ljetopis Udruge Biblijski vrt Stomorija (1998–2008) kronološki je, od ini ci jati ve za osnivanje vrta, preko osnivanja Udruge i početnih radova, pa sve do kraja 2008. godine prikazan tijek radova u Biblijskom vrtu.Vidljivo je da je cijeli projekt izuzetno dobro osmišljen i organiziran, uz dragovoljni doprinos brojnih entuzijasta, umjetnika i struč njaka koji su nam svojim radom i znanjem podarili ovaj jedinstveni prostor. Zbogiznimnevrijednostiprirodnei kulturnebaštineBiblijskivrtjeproglašenzaštićenim značajnimkrajobrazom. Nakladnici ove vrijedne knjige su Udruga Biblijski vrt Stomorija, Kaštela, Grad Kaštela i Kršćanska sadaš njost d.o.o., Zagreb. Izv. prof. dr. sc. Marilena Idžojtić, Ivana Mandić, dipl. ing. šum. IZ POVIJESTI LOVSTVA FROM THE HISTORY OF HUNTING O STANJU LOVSTVA U HRVATSKOJ PRIJE 100 GODINA Iz pisanja Lovačko-ribarskogVjesnika-organa Op ćeg hrvatskog društva za gojenje lova i ribarsta u Zagre buizdvajamo: Devetnaesta godina izlaženja lista obilježena je kadrovskim promjenama u “Društvu”. Miroslav grof Kul mer je novoizabrani predsjednik “Društva”, koji je jednoglasno izabran na XX redovitoj godišnjoj skupštini. Rodoljub, dobrotvor, narodni zastupnik u Saboru, veleposjednik i poduzetnik iz Šestina kraj Zagreba, izabran je poslije smrti dotadašnjeg predsjednika grofa Dioniza Draškovića. Na istoj je skupštini tajnik “Društva” i urednik lista prof. Fran Žavel Kesterčanek je nakon 18 godina uredništva, zbog poodmakle dobi pod nio ostavku, a za novog urednika i tajnika “Društva” izabran je prof. dr. Ervin Rossler. Miroslav grof Kulmer, novoizabrani predsjednik društva Od značajnih događanja važna je odluka “zemaljske vlade”da nije u mogućnosti odobriti 21.000 kruna koliko je “Društvo” tražilo za sudjelovanje hrvatskih lovaca na 1.međunarodnoj lovačkoj izložbi u Beču. (Na izložbi je posebno zapažen Bosansko-hercegovački paviljon uređen u orijentalnom stilu sa šest divnih diorama). Naslovnica Lovačko-ribarskogVjesnika, iz 1910. godine Opće Hrvatsko Društvo za gojenje lova i ribolova činili su podupirući članovi, redoviti članovi 1. razreda i članovi 2.razreda.Visoki pokrovitelj “Društva” bio je nad vojvoda prijestolonasljednik Franjo Ferdinand, čest gost hrvatskih lovišta. Lovačko RibolovniVjesnik izlazio je svaki mjesec, a tiraža mu je bila 750 primjeraka. Poglavlja su bila; članci, dopisi, listak, statistika lova, iz upravne prakse, zakoni i naredbe, kinologija, ornitologija, ribarstvo, knji ževnost i raznoliko. Ukupni broj stranica Vjesnika za 1910. godinu iznosio je 144.Vjesnik sadrži mnogo poučnih i zanimljivih sadržaja. |