DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 105 <-- 105 --> PDF |
Raffaele Cavalli,Matteo Tondello,Luca Zucco liBergomi:Štete od ratnih događanja u šu- ma ma “Visoravni 7 općina” (Vicenza) Ratne operacije za vrijeme I. Svjetskog rata su nemilosrdno zahvatile sjeveroistočni dio Italije, a poslije bitke kod Caporetta (Kobarid) 1917. g. proširili su se to kom rijeke Piave sve do njenog ušća. Ipak, borbe su i dalje trajale u alpskom i prealpskom području. Ratna događanja ne samo da su poremetila socijalno i ekonomsko stanje, razorivši naseljena mjesta i uzrokovali raseljavanje, već su učinila ogromne štete na ambijentalnim resursima: pašnjacima, poljima i šumama. Šume su pretrpjele štete prouzrokovane djelovanjem oružja i korištenjem u logističke svrhe. Drugi tip štete najviše su pretrpjela stabla srednjih dimenzija, prikladna za transport i u blizini mjesta događanja. Rijetka su stabla uspjela preživjeti, ali je njihovo stanje bilo loše radi velikih oštećenja i prisutnosti šplitera (gelera) i granata, te utjecaja otrovnih plinova kojima su bile punjene neke granate. Prorijeđene krošnje, mnogobrojni sušci i oštećena stabla najčešće su poslije morala biti posječena golom sječom. Jasno je, da je takvo stanje pogodovalo širenju raznih štetnika, posebice potkornjaka. Obnova šuma na većini površina vršena je sadnjom smreke, tek na manjim površinama gdje je ostao aktivni sloj tla uspjela je prirodna obnova. Posljedice šteta koje je prouzročilo vatreno oruž je vidljivo je i danas u deblima stabala.To predstavlja veliki problem, koji utječe na mogućnost prodaje drveta i uvjetuje njegovo iskorištenje. Na licitacijama drveta koje potječe iz zona gdje su ratna događanja bila intenzivna i trajala dugo, a gdje su stabla nastavila rasti veliko je učešće sortimenata, koja sadrže metalne krhotine. Javna poduzeća, vlasnici takve sirovine nastoje odrediti početne cijene na licitaciji, adekvatno stvarnoj vrijednosti robe. Na oborenim i okoranim stablima (posebno kod jele), mogu se pronaći crno plavkaste koloracije koje odaju prisutnost metala.Ti se trupci mogu škartirati ako imaju teška oštećenja.Ali na taj način nije moguće izdvojiti sve oštećene trupce, te obično prodavač daje popust na cijenu od 10 % vrijednosti. Neke šumske uprave koriste metalne detektore, kojima se na mjestu obaranja stabala može ustanoviti metal u deblu, pa se kupcu jamči ispravnost sortimenata bez odbitaka cijene, ali uz nadoknadu eventualne štete na strojevima. Najgora je situacija kada su metalni predmeti samo u nekim stablima koja su preživjela ratna zbivanja, a koja su korištena kao nosači telefonskih linija i sl., pa je teško primijetiti oštećenja. Štete koje se događaju na pilama ovise o: –materijalu od kojega je sastavljeno strano tijelo, –dimenziji stranog tijela i –brzini trake pile s kojom je udareno strano tijelo. Ako se radi o olovnim, mjedenim ili bakrenim projektilima ili dijelovima granata, pila ne trpi oštećenja, već ih prereže bez problema. Potpuno je druga stvar kada se radi o željezu, čeliku ili lijevanom željezu (gus), u obliku čavala, željeznih nosača ili gelera artiljerije. Dimenzije stranih tijela osobito su važne kada se radi o tvrdom materijalu stranih tijela, koji čine velike štete na pilnoj traci. Na kraju, kod velikih brzina tračnih pila štete su značajne. Na “visoravni 7 komuna” gdje su se borbe vodile sve četiri godine I. Svjetskog rata, 35 % vegetacije je uništeno, 50 % oštećeno i 15 % bez oštećenja. Minobacači i topovi su bili ogromnih kalibara (420 mm, 381 mm zvani Barbara, 305 mm i sl.) pa su količine šrapnela bile velike. Vršena su istraživanja na uzorku od 530 stabala pomoću metal detektora Fischer model impulse. Od 33 ukupne mase od 638 msortimenata, 94 mbila su sa metalnim tijelima i praktički problematična za uporabu. Ukupno utrošeno vrijeme za ustanovljenje stranih tijela je 20 sati, što uz 20 €/sat daje ukupni trošak od 400 €. Uz gubitak mase od 94 kubika, ukupni troškovi iznosili su 2556 €, što je omogućilo normalnu prodaju trupaca i spriječilo štete prilikom pilanja. Francesco Carbone,Serena Savelli, Tonino To rrigiani:Analiza javnih troškova za šume regije Lazio(nastavak iz prošlog broja) Nakon obilnih investicija u razdoblju od 1950. do 1970. godine, kada je pošumljeno preko 1,3 milijuna ha površine, vlastita sredstva i sredstva države značajno su reducirana. Od 2000. godine ipak su aktivirani novi izvori financiranja koji proizlaze iz APQ (prijedlog okvirnog programa), a namijenjeni su za inicijative poboljšanja prirodnih resursa, što uključuje i šumski sektor. Kao i ostale regije, Lazio je ostvario sredstva od Ministarstva za ekonomski razvoj, s namjenom pobolj šanja i zaštite “osjetljivih ruralnih područja”. To su značajna sredstva za održivi razvoj u zaštićenim područjima. APQ predviđa javni trošak od 21,5 milijuna€iz nekoliko izvora za važne akcije od čega se na sektor šumarstva odnosi 3,38 milijuna € za: Program Natura 2000 i zaštita i valoriziranje šumskih resursa. Prioritetne intervencije su: –realizacija rasadnika za autohtone vrste, –program certifikacije regionalnih šumskih sustava, –saniranje opožarenih površina, –intervencije na smanjenju ekološkog i hidrogeološkog rizika, –racionalizacija pašnjačkih površina, –valorizacija turističkih ciljeva i –realizacija energetskih stanica za manje ruralne centre i strukture općeg interesa. |