DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 104 <-- 104 --> PDF |
L’ ITALIA FORESTALE E MONTANA (časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima-izdanje Akademije šumarskih znanosti – Firenze) Iz broja 1 siječanj-veljača 2010. godine izdvajamo: Grupa autora:Gospodarenje prirodnim i polu pri rodnim površinama uz tok rijeke Arno Zaštita vlažnih područja, koja se na međunarodnoj razini smatraju najbogatijim i biološki najraznolikijim sta ništem biljnog i životinjskog svijeta, postala je neupitna primarna zadaća. Mnoge zemlje potpisale su me đunarodne dogovore i konvencije za očuvanje tih zona, s istom važnošću kojom se zaštićuju razna kultur na nasljeđa. Obalna područja su zemljani sustavi redovito pod utje cajem vode iz riječnog toka. Oni imaju važnu ekološko- prostornu ulogu, jer tvore prijelaz vodnog područja prema kopnenom. Obalna područja doprinose izgledu okružja, te stvaraju povoljne uvjete za odmor i rekreaciju. To su područja koja obilježavaju snažni energetski režimi, heterogenost staništa i multidimenzionalni ekološki procesi.Iz toga proizlazi da su ta područja, a posebice njihova biološka komponenta, objekt posebne brige pažljivog planiranja održivog gospodarenja. Posebna važnost ovih sustava je kapacitet utjecaja na kvalitetu vode filtriranjem krutih tvari i ostalih zagađivača raznog porijekla.Radi planiranja gospodarenja obalnim područjima s različitim karakteristikama vegetacije i pod utjecajem mnogih čimbenika, treba uzeti u obzir kompleksnost toga sustava. Iz tih razloga gospodarenje obalnom šumskom vegetacijom treba biti oprezno. Po postojećim regionalnim propisima specifično gospodarenje pri mjenjuje se na pojasu od 10 m obale rijeke, jezera bara i laguna. U provinciji Firenca, gospodarenje obalom rijeke Arno zasniva se na osiguranju sigurnog protoka vode, s intenzivnom sječom vegetacije radi izravnanja toka, te uklanjanje otoka i pješčanih nakupina. Za regionalnu administraciju često je problem odrediti pojas koji pripa da vodenom toku, te planiranje adekvatnog gospodare nja koje bi jamčilo održivu ekologiju i očuvalo vrijednost tog specifičnog ekosustava. Provincija Firenca u suradnji sa Sveučilištem Firen ce i Odjelom za ekonomiju, inženjerstvo i poljoprivredno- šumarsku znanost, predložili su metodologiju za gospodarenje ovim područjima, koji bi trebao u budućnosti ostati Park rijekeArno. Dužina tog parka iznosila bi 61 km duž rijeke, s vrlo različitim obilježjima. Teritorij Parka dijeli se na Zonu Ai Zonu B. ZonaA (22 %) je državno vlasništvo, a Zona B (78 %) privatno vlasništvo. ZonomA gospodari provincija Firence i pred ložene mjere gospodarenja odnose se na to područje. Zbog kvalitetnog obilježavanja uporabe tla i šum skih zajednica uz tok rijekeArno, načinjene su mape u omje ru 1:100000 sa specifičnom nomenklaturom tipo va šume i uporabe tla. Označeno je 6 kategorija podijeljenih na više dijelova, od kojih 9 ima šumsko obilježje. Kartografski radovi zasnivaju se na fotointerpretaciji (GIS-digitalne fotografije u boji) učinjenoj 2000. godine. Podaci su obrađeni i provjereni pomoću GPS-a. Konačni kartografski elaborat je napravljen u omjeru 1:1000. Unutar jednog prostranog i raznolikog područja sa šumskom vegetacijom postavljeno je 7 pokusnih ploha ukupne površine 33,71 ha ili 3,5 % zone proučavanja, na kojima su izvršene sve dendrometrijske izmjere. Za svaku plohu dan je opis vegetacije i ostale karakteristike. Zbog određivanja prostorne vrijednosti izabrana su 4 tematska indeksa: –indeks “riječne funkcionalnosti” za ekološko pejzaž nuvrijednost, –indeks “ornitološke vrijednosti” za ekološko faunističku vrijednost, –indeks “rekreativne i socijalne funkcionalnosti”, zbog socijalne rekreativne vrijednosti i –indeks “hidraulične” vrijednosti za zahtjeve i propise vodnog gospodarstva. Ustanovljenje indeksa obavljeno je za obje obale na 31 dionici dužine oko 2 km svaka. Prioritet se uvijek daje zahtjevima sigurnosti i zaš ti te toka, a zatim svim ostalim čimbenicima. Na obalnim područjima nalazi se razna šumska vegetacija, a najvi še zastupljene vrste su: bijela topola, crna topola, bag rem, razne vrbe i obična borovica. U zaključcima članka predviđeni su uzgojni zahvati za šumsku vegetaciju uz tok rijekeArno: –za hidrofilne vrste: eliminacija mrtvih i srušenih stabala koja mogu biti smetnja protoku vode, prore da panjača smanjenjem broja izbojaka iz panja, očuvanje velikih stabala dovoljno udaljenih od korita rijeke i zaštita jezgra obnove na mjestima gdje je ona reducirana, –za bagrem: zadržavati stabla u zasjeni, prstenovanje stabala ili visoka sječa na panju, –za površine obrasle hrastovima, ostalim listačama i četinjačama: preborna sječa radi osiguranja prirodnog pomlađivanja. S obzirom na važnost ovih oaza biološke raznolikosti, ali istodobno zbog velike ranjivosti radi blizine urba nih područja, ova metodologija na transparentan na čin daje smjernice za održivo gospodarenje ovim ekosustavima. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 105 <-- 105 --> PDF |
Raffaele Cavalli,Matteo Tondello,Luca Zucco liBergomi:Štete od ratnih događanja u šu- ma ma “Visoravni 7 općina” (Vicenza) Ratne operacije za vrijeme I. Svjetskog rata su nemilosrdno zahvatile sjeveroistočni dio Italije, a poslije bitke kod Caporetta (Kobarid) 1917. g. proširili su se to kom rijeke Piave sve do njenog ušća. Ipak, borbe su i dalje trajale u alpskom i prealpskom području. Ratna događanja ne samo da su poremetila socijalno i ekonomsko stanje, razorivši naseljena mjesta i uzrokovali raseljavanje, već su učinila ogromne štete na ambijentalnim resursima: pašnjacima, poljima i šumama. Šume su pretrpjele štete prouzrokovane djelovanjem oružja i korištenjem u logističke svrhe. Drugi tip štete najviše su pretrpjela stabla srednjih dimenzija, prikladna za transport i u blizini mjesta događanja. Rijetka su stabla uspjela preživjeti, ali je njihovo stanje bilo loše radi velikih oštećenja i prisutnosti šplitera (gelera) i granata, te utjecaja otrovnih plinova kojima su bile punjene neke granate. Prorijeđene krošnje, mnogobrojni sušci i oštećena stabla najčešće su poslije morala biti posječena golom sječom. Jasno je, da je takvo stanje pogodovalo širenju raznih štetnika, posebice potkornjaka. Obnova šuma na većini površina vršena je sadnjom smreke, tek na manjim površinama gdje je ostao aktivni sloj tla uspjela je prirodna obnova. Posljedice šteta koje je prouzročilo vatreno oruž je vidljivo je i danas u deblima stabala.To predstavlja veliki problem, koji utječe na mogućnost prodaje drveta i uvjetuje njegovo iskorištenje. Na licitacijama drveta koje potječe iz zona gdje su ratna događanja bila intenzivna i trajala dugo, a gdje su stabla nastavila rasti veliko je učešće sortimenata, koja sadrže metalne krhotine. Javna poduzeća, vlasnici takve sirovine nastoje odrediti početne cijene na licitaciji, adekvatno stvarnoj vrijednosti robe. Na oborenim i okoranim stablima (posebno kod jele), mogu se pronaći crno plavkaste koloracije koje odaju prisutnost metala.Ti se trupci mogu škartirati ako imaju teška oštećenja.Ali na taj način nije moguće izdvojiti sve oštećene trupce, te obično prodavač daje popust na cijenu od 10 % vrijednosti. Neke šumske uprave koriste metalne detektore, kojima se na mjestu obaranja stabala može ustanoviti metal u deblu, pa se kupcu jamči ispravnost sortimenata bez odbitaka cijene, ali uz nadoknadu eventualne štete na strojevima. Najgora je situacija kada su metalni predmeti samo u nekim stablima koja su preživjela ratna zbivanja, a koja su korištena kao nosači telefonskih linija i sl., pa je teško primijetiti oštećenja. Štete koje se događaju na pilama ovise o: –materijalu od kojega je sastavljeno strano tijelo, –dimenziji stranog tijela i –brzini trake pile s kojom je udareno strano tijelo. Ako se radi o olovnim, mjedenim ili bakrenim projektilima ili dijelovima granata, pila ne trpi oštećenja, već ih prereže bez problema. Potpuno je druga stvar kada se radi o željezu, čeliku ili lijevanom željezu (gus), u obliku čavala, željeznih nosača ili gelera artiljerije. Dimenzije stranih tijela osobito su važne kada se radi o tvrdom materijalu stranih tijela, koji čine velike štete na pilnoj traci. Na kraju, kod velikih brzina tračnih pila štete su značajne. Na “visoravni 7 komuna” gdje su se borbe vodile sve četiri godine I. Svjetskog rata, 35 % vegetacije je uništeno, 50 % oštećeno i 15 % bez oštećenja. Minobacači i topovi su bili ogromnih kalibara (420 mm, 381 mm zvani Barbara, 305 mm i sl.) pa su količine šrapnela bile velike. Vršena su istraživanja na uzorku od 530 stabala pomoću metal detektora Fischer model impulse. Od 33 ukupne mase od 638 msortimenata, 94 mbila su sa metalnim tijelima i praktički problematična za uporabu. Ukupno utrošeno vrijeme za ustanovljenje stranih tijela je 20 sati, što uz 20 €/sat daje ukupni trošak od 400 €. Uz gubitak mase od 94 kubika, ukupni troškovi iznosili su 2556 €, što je omogućilo normalnu prodaju trupaca i spriječilo štete prilikom pilanja. Francesco Carbone,Serena Savelli, Tonino To rrigiani:Analiza javnih troškova za šume regije Lazio(nastavak iz prošlog broja) Nakon obilnih investicija u razdoblju od 1950. do 1970. godine, kada je pošumljeno preko 1,3 milijuna ha površine, vlastita sredstva i sredstva države značajno su reducirana. Od 2000. godine ipak su aktivirani novi izvori financiranja koji proizlaze iz APQ (prijedlog okvirnog programa), a namijenjeni su za inicijative poboljšanja prirodnih resursa, što uključuje i šumski sektor. Kao i ostale regije, Lazio je ostvario sredstva od Ministarstva za ekonomski razvoj, s namjenom pobolj šanja i zaštite “osjetljivih ruralnih područja”. To su značajna sredstva za održivi razvoj u zaštićenim područjima. APQ predviđa javni trošak od 21,5 milijuna€iz nekoliko izvora za važne akcije od čega se na sektor šumarstva odnosi 3,38 milijuna € za: Program Natura 2000 i zaštita i valoriziranje šumskih resursa. Prioritetne intervencije su: –realizacija rasadnika za autohtone vrste, –program certifikacije regionalnih šumskih sustava, –saniranje opožarenih površina, –intervencije na smanjenju ekološkog i hidrogeološkog rizika, –racionalizacija pašnjačkih površina, –valorizacija turističkih ciljeva i –realizacija energetskih stanica za manje ruralne centre i strukture općeg interesa. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 106 <-- 106 --> PDF |
Ova sredstva odobrena su za trogodišnje razdoblje (2005–2007). Od ukupno odobrenih sredstava od 3,38 milijuna €, iskorišteno je 2,41 miljun ili 71,44 %. Nisu realizirani programi energetskog razvoja i certifikacija šuma. Osim ovih sredstava na osnovi regionalnog zakona od 1.siječnja 2001. g. odobreno je 1,5 milijuna € za sljedeće zahvate: –konverzija starih panjača crnike u visoki uzgoj, –ekološki razvoj i uzgojni zahvati u obalnom području, –uređivački radovi u obalnom području i –izrada protupožarnih pruga. Ivna Bućan,prof. PRIKAZ KNJIGE “BIBLIJSKI VRT Krajem 2009. godine iz tiska je izašla knjiga profesorice IvneBućan,“Biblijski vrt svetišta Gospe Stomorije”. Autorica nam je poznata kao umirovljena Korištenje ovih sredstava je u potpunosti zakazalo, tako da je ostao neiskorišten 1 milijun € ili 65 %. Na temelju statističkih podataka (ISTAT, 2001) u proteklom razdoblju je za sektor šumarstva u Laziju odobreno 252 €/ha ili za ukupnu površinu od 261443 ha šuma iznos od 65 milijuna €, od čega je realizirano svega 40 milijuna € (61 %) ili 153 €/ha. Lošu koordinaciju, koja je rezultirala slabim korištenjem odobrenih sredstava u razdoblju od 2000–2006. godine autori vide u birokratskoj sporosti, koja je uzrokovala kašnjenje radova, smanjivši tako raspoloživo vrijeme za njihovu realizaciju. Frane Grospić SVETIŠTA GOSPE STOMORIJE” škol skih vrtova Republike Hrvatske. Autorica je knjige Školski botanički vrt i više drugih publikacija. Za svoj rad dobila je brojne nagrade i priznanja. profesorica biologije u Osnovnoj školi “Ostrog” u Kaštel Lukšiću, gdje je utemeljila i vodila prvi Školski botanički vrt u Hrvatskoj, jedan od najbogatijih mediteranskih vrtova na našoj obali. Godine 1991. utemeljila je i dugo vodila ekološku udrugu Lijepa naša Kaštela. Od 1995. godine savjetnica je i prva predsjednica Prosudbenog povjerenstva za izbor najljepših Slika 2. Papina maslina Biblijski vrt svetišta Gospe Stomorije utemeljen je 27.rujna 1998. godine u čast dolaska pape Ivana Pavla II u Hrvatsku, a idejna začetnica toga vrta također je gospođa Ivna Bućan.Vrt se nalazi u Kaštelanskom polju, u podnožju Kozjaka, adonjegasedolazimakadamskim putomkojivodiodmagistralnecesteuKaštelNovom. U knjizi autorica detaljno, na 245 stranica govori o nastanku vrta, značajkama prirodnog okruženja vrta, Bibliji i biblijskim biljkama, svetištu Gospe Stomorije, kao i brojnim sadržajima u vrtu. Knjiga je podijeljena na četiri dijela: Stazama i puteljcima po Biblijskom vrtu, Biblijske biljke, Griža – vrt autohtone flore i vegetacije Kozjaka i Ljetopis Udruge Biblijski vrt Stomorija u riječi i slici (1998–2008). U poglavlju Stazama i puteljcima po Biblijskom vrtu autorica nas vodi kroz vrt, ukupne površine oko 2 12.000m. Na ulazu u svetište i Biblijski vrt nalazi se Slika 1. Naslovnica knjige |