DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 9     <-- 9 -->        PDF

IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 103-114
UDK 630* 377 (001)


UTJECAJ NAGIBATRAKTORSKOG PUTANA PROIZVODNOST
TRAKTORATIMBERJACK 240C PRI PRIVLAČENJU
DRVNIH SORTIMENATAU PREBORNIM ŠUMAMA


INFLUENCE OF SKIDDING ROAD SLOPE ON PRODUCTIVITY OF
SKIDDING TIMBERASSORTMENTS WITH TRACTOR
TIMBERJACK 240C IN SELECTIVE FORESTS


11
23


Željko ZEČIĆ, Dinko VUSIĆ, Marinko PRKA, Saša KLEPAC


SAŽETAK: Rad prikazuje rezultate istraživanja zglobnog traktora Timberjack 240C s
dvobubanjskim vitlom Adler HY16 pri privlačenju drvnih sortimenata uz i niz nagib u prebornoj
sječini. Radilište je smješteno na nadmorskoj visini od 870 m do 1097 m. Pri istraživanju
navedenoga traktora ostvareno je efektivno vrijeme od 76,46 %, a 23,54 %
otpada na opća vremena u ukupno utrošenom vremenu. Prosječni ostvareni tovar iznosi
5,04 m3pri privlačenju drva niz nagib (traktorski put 1), dok je pri privlačnju uz nagib
(traktorski put 2) ostvaren prosječini tovar od 3,72 m3, a na oba traktorska puta prosječni
tovar iznosi 4,63 m3. U efektivnom vremenu turnusa pri udaljenosti privlačenja od 500 m
na fiksna vremena otpada 17,36 minuta, a na varijabilna 18,97 minuta. Efektivno vrijeme
turnusa traktora iznosi 36,34 minute, a ukupno vrijeme 44,42 minute za udaljenost privlačenja
od 500 m. Prosječna brzina kretanja neopterećenog traktora po traktorskim putevima
iznosi 3,56 km/h, a opterećenog 3,50 km/h. Prosječna brzina vožnje neopterećenog
traktora po pomoćnom stovarištu iznosi 4,65 km/h, a opterećenog 4,93 km/h pri udaljenostima
od 65 m. Prosječna brzina izvlačenja užeta iznosi 0,97 km/h, a privitlavanja tovara
0,86 km/h. Norma vremena se na traktorskom putu 1 kreće od 5,32 min/m3(100 m) do
13,17 min/m3(1000 m) s prosječnim obujmom tovara od 5,04 m3. Na traktorskom putu
2 norma vremena kreće se od 7,22 min/m3(100 m) do 17,88 min/m3(1000 m) uz prosječni
obujam tovara od 3,72 m3.


Dnevni se učinak privlačenja po traktorskom putu 1 kreće od 90,27 m3/dan za udaljenost
privlačenja od 100 m do 36,45 m3/dan za 1000 m, a po traktorskom putu 2od
66,50 m3/dan do 26,85 m3/dan. Za udaljenosti od 100 m do 1000 m trošak se privlačenja
drva po traktorsko putu 1 kreće od 31,83 kn/m3do 78,83 kn/m3. Trošak se privlačenja pri
istim udaljenostima na traktorskom putu 2 kreće od 43,20 kn/m3do 107,01 kn/m3.


Ključne riječi:privlačenje, nagib, zglobni traktor, proizvodnost, troš kovi


1. UVOD – Intoduction
Mehanizirano privlačenja oblog drva u šumama Hr-kada se velikoserijski poljoprivredni traktori pri lagođavat
ske dobiva puni zamah šezdesetih godina 20. stolje ća
vaju za rad u šumi dogradnjom zaštitnih kabina i vitala.
Specijalni se šumski zglobni traktori pojavljuju 1968.


1


godine, a 1969. godina uzima se kao po četak intenzivnog
grebu, Zavod za šumarske tehnike i tehnologije, Svetošimunska


Izv. prof. dr. sc. Željko Zečić, Šumarski fakultet Sveučilišta u Za


razvoja mehaniziranoga privlačenja drva u Hrvatskoj.


25, 10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: zecic@sumfak.hr


Sljedećih je godina započelo inten zivno mehaniziranje


1


DinkoVusić, dipl. ing. šum., Šumarski fakultet Sveučilišta, u Zagrebu,
Zavod za šumarske tehnike i tehnologije, Svetošimunska


svih šumskih radova, izgradnjom šumskih cesta i puteva,
25, 10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: vusic@sumfak.hr


kada su rješavana mnoga pitanja primjene nove šumske


2


Dr. sc. Marinko Prka, “Hrvatske šume” d.o.o. Direkcija Zagreb,


tehnike i tehnologija pridobivanja drva. S uvođenjem no -


FarkašaVukotinovića 2, 10000 Zagreb, Hrvatska,


vih strojeva provodi se izobrazba radnika te se nude rje


e-mail: marinko.prka@hrsume.hr


3


Saša Klepac, dipl. ing. šum., 51305,Tršće, Školska 14 še nja domaćih stručn jaka u razvoju radnih sredstava i




ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 10     <-- 10 -->        PDF

Ž. Zečić, D. Vusić, M. Prka, S. Klepac: UTJECAJ NAGIBATRAKTORSKOG PUTANAPROIZVODNOST ... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 103-114


tehnologija. Započeta su istraživanja proizvodnosti stroje
va, odnosno ljudsko-strojnoga rada, a izrađene su i tehničke
norme za radove pridobivanja drva.


Svrhamehaniziranogprivlačenjadrvajepovećanje
učin ka, smanjenje broja radnika, humanizacija rada,
smanjenjetroškovapojediniciproizvodaidrugo.Tehničkipoboljšaniiergonomski
usavršenistrojeviomogućuju
napredak u tehničkom i tehnološkom pogledu.
Modernizacijisetehničkihsredstavaradaupridobivanju
drva posvećuje velika pozornost, ali organizacija
radapriprivlačenjudrvanijeuvijekoptimalnopostavljena,
štozaposljedicuimavećetroškoveproizvodnje.
Velikajepromjenaupridobivanjudrvanastalauvođenjem
novih tehnologija pri sječi, izradi i privlačenju
drva. Uz sortimentnu metodu se uvode poludeblovna,
deblovna i stablovna metoda izrade. Odabir određene


me tode zavisi o sastojinskim uvjetima te tehničko-tehnološkim
značajkama strojeva za privlačenje drva.


Višegodišnja su istraživanja traktora, koji se koriste
za privlačenje drva, dala očekivane rezultate, pa su tako
razvrstani po djelotvornosti, dimenzijama, masi i snazi,
na traktore za prorede i traktore za oplodne i preborne
sječe. Zajedničkom suradnjom šumarske struke i znanosti
postignuti su značajni rezultati u traženju suvremenoga
traktora za oplodne i preborne sječe, koji bi bolje
udovoljili ekonomskim, ekološkim, ergonomskim, energijskim
i estetskim zahtjevima. Kao rezultat zajedničkoga
rada kroz četiri protekla desetljeća postignuto je
to da sada u šumarstvu Hrvatske imamo specijalne šumske
zglobne traktore za privlačenje drva po tlu tipa Eco-
Trac 55V, EcoTrac 120Vdomaće proizvodnje i traktore
tipaTimberjack 240C strane proizvodnje.


2. PROBLEMATIKAI CILJ ISTRAŽIVANJA – Problem and aim of research
Tijekom proteklih 50 godina hrvatsko je šumarstvo u
pri dobivanju drva prolazilo kroz nekoliko razdoblja,
koja su obilježena određenim stupnjem tehničkog i tehnološkog
razvoja.U proteklom razdoblju je proizvodnost
i troškove traktora pri privlačenju drva istraživalo
više domaćih i stranih autora. Tako Bojanin i dr.
(1990, 1994, 1997) istražuje rad zglobnih i poljoprivrednih
traktora kod privlačenja drva. Košir i dr.(1995,
1999,2000.) istražuju traktore u šumarstvu Slovenije u
pri mjeni i proizvodnosti pri privlačenju drva. Zatim
Krpan i Zečić (2001) istražuju učinkovitost i troškove
traktoraTimberjack 240 C pri privlačenju drva u
brdskim oplodnim sječama. Privlačenje drva podliježe
utjecaju zakona proizvodnje i zakona obujma komada
(Grammel, 1988). Prema zakonu obujma komada,
manji obujmi izrađenog oblog drva povećavaju troškove
rada po jedinici proizvoda. Privlačenje drva s prosječno
manjim obujmom komada u tovaru iz prorednih sječina
je u odnosu na privlačenje iz oplodnih i prebornih sječa
složenije.


Učinak traktora pri privlačenju drva funkcija je sve ukupnog
djelovanja čovjeka, uvjeta rada i radno-tehnič kih
značajki (Krpan,1984). Proizvodnost su i troškove
pridobivanja sitnog tehničkog drva različitim teh nologijama
rada istraživali Branz i dr. (1983). Mikleš i
Suchomel(1999) te utvrđuju zavisnost iz među terenskih
uvjeta i rada zglobnih traktora pri privlačenju drva.
Krivec (1979) piše o nužnosti promjene organizacije
rada pri privlačenju drva traktori ma. Prema stupnju mehaniziranosti
i proizvodnosti te objektivnim i subjektivnim
uzrocima, učinkovitost se u postojećoj organizaciji
rada smanjuje. Smatra da su to dobri razlozi za oblikova
nje novih organizacijskih postupaka, ponajprije skupno
ga rada. Zatim naglašava potrebu permanentne
izo brazbe kadrova i bolje vrednovanje rada u šumi.
Sabo i Poršinsky (2005) istražuju također traktor
Timberjack 240 C s dvobubanjskim vitlom na privlače


nju jelove oblovine u prebornim šumama. S prosječno


3


ostvarenim obujmom tovara od 4,4 mi prosječnim


3


ko madom u tovaru od 0,6 mukazuju na visoku proizvodnost
navedenoga traktora. Novija istraživanja pridobivanja
drva na nagnutim terenima zaokupljaju stručnu i
znanstvenu javnost, jer je privlačenje drva najsloženija
sastavnica. Tako KrčiKošir(2008) istražuju najpovoljniju
tehnologiju privlačenja drva u odnosu na primar
nu i sekundarnu otvorenost šumske površine
izra dom digitalnih modela terena. Zatim Marenčei
Košir(2008) istražuju novi traktorWoody 110 pri pri vla
čenju drva uz nagib.


Hrvatsko je šumarstvoudrugojpoloviniprošlogastoljećaprolazilo
kroztrirazvojnarazdobljapridobivanja
drva. Urazdobljuod1960. do1970. godinezapočinjese
suvođenjemmehanizacije. Prisječiiizradbistabalakoristesemotornepilezajednogradnika,
čijejeuvođenje
na čitavompodručjuHrvatskezavršeno1979. godine. Pri
privlačenjusepostupnouvodepoljoprivrednitraktori,
kojisuopremljeni šumarskomopremom. Utomserazdobljutakođeruvodespecijalni
šumskizglob nitraktori
tipaCaterpilarS-8, Timberjack200,Kockumsidrugi,te
jedo1970. godinenaprivlačenjudrvauHrvatskojradilo
oko100 strojeva.Tijekomrazdobljaod1970. do1990.
godineprisječiiizradbistabaladaljeseprimjenjuje
ručno-strojnirad, kojijeupotpunostizadržando2002.
godine,kadasepokusnoprimjenjujeharvesteru četinjačamailistačama.
Motornesepiletehničkiunapređuju. U
ciljupovećanjapoizvodnostiuzpojedinačniraduvodise
višioblikorganizacijerada, atojeskupnirad, kojije
uveden1982. godine. Utomserazdobljuprovodeistraživanjaprimijenjenihsredstavaradana
čitavompodručju
Hrvatske. Priprivlačenjudrvasedamdesetihsegodinauz
prilagođenepoljoprivrednetraktoreuvodezglobnitrak


tori, apriizvozuforvarderi. Od1980. godineuhrvat


skomse šumarstvuzapočinjesuvođenjeminformatičke


tehnologije. Također započinje razvoj treće generacije




ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 11     <-- 11 -->        PDF

Ž. Zečić, D. Vusić, M. Prka, S. Klepac: UTJECAJ NAGIBATRAKTORSKOG PUTANAPROIZVODNOST ... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 103-114


strojeva, specijalno konstruiranih za rad u šumi. Pri sječi, zglobnihtraktoraodukupnogbrojasredstava. U 2005.
izradbi i privlačenju drva primjenjuju se tehničke norme. godini je od ukupnog broja (631 sredstvo) bilo 312 ili
Započinje sustavni znanstvenoistraživački rad na čita-49,5 % zglobnih traktora, a od toga 119 do 35 kW, (<5t)
vom području Hrvatske, koji traje i danas. i 193 s više od 35 kW (>5t) (Zečić i dr. 2004).


Slika 1. Traktor Timberjack 240C


Figure 1Tractor Timberjack 240C


Sljedećejerazvojnorazdobljepridobivanjadrvazapočelo1990.
godinestvaranjemsamostalneisuverene
državeHrvatske. StvorenojejednojedinstvenopoduzećeJPHrvatske
šume, p.o. Zagreb, kojegospodaris
oko80 % hrvatskih šuma. Ratnarazaranja, pretvorba
vlasništvaiprivatizacijaostavilisuduboktragnapoložajpridobivanjadrva.
Tijekom nekolikoporatnihgodinaplanira
se, a od 1998. do 2001. godineinvestirase
oko 70 mil. kuna u nabavku novih sredstava rada i
opreme. Nabavljeno je 45 traktora Timberjack 240C
(15 sjednobubanjskimvitlomT40 i30 sdvobubanjskimvitlomAdlerHY16),
50 traktoraSteyr, 8 forvarderaTimberjack
(1210, 1410 i1710), dvaforvardera
Valmet860, 6 kamionaMANsdizalicomiprikolicom
tedrugistrojeviioprema. Nabavljenajenovainformatičkaoprema,
kaoiterenskaračunalazapotrebepraćenjasustavapridobivanjadrva.


UHrvatskojje1979. naprivlačenjudrvabilozaposlenosvega84
ili17,5 %, a1995. godine270 ili51,6 %


Znanstvenim istraživanjima i stručnom analizom
utvrđena je nužnost primjene traktora veće snage i mase
pri realizaciji glavnoga prihoda godišnjega etata Hrvatske.
Dosadašnja istraživanja i strukovna praćenja u primjeni
nekih traktora za oplodne i preborne sječe ukazuju
na nedostatke. Traktori LKT imaju zadovoljavajuće
morfološke značajke, ali i zastarjela tehnička rješenja
koja u prvi plan ističu ekološku neprilagođenost.Traktor
Timberjack 240 C, iako visoko proizvodan, za naše je
šumske uvjete predimenzioniran i s nepotpuno usklađenim
ergonomskim rješenjima.


Prvi su pokušaji mehaniziranog privlačenja u Gorskom
kotaru izvršeni nakon Drugoga svjetskog rata. Na
teškim terenima upotrebljavale su se prijenosne žičare,
dok su se na lakšim terenima koristili traktori gusjeničari
tipa Caterpilar S-8. Dolazak je do teških i nepristupačnih
terena značajno olakšan te je korištenje žičara
zbog značajno većega troška po jedinici proizvoda
uglavnom izbačeno iz uporabe. Uslijedilo je uvođenje
novih traktora za privlačenje drva i to američki gusjeničar
Caterpilar D-4, nakon kojeg slijedeTG-50,TG-90.
Koncem 1979. godine je na području šumskog gospodarstva
Delnice na privlačenju drva radio 31 traktor, od
toga su 3 LKT-80 s ugrađenim jednobubanjskim vitlom,
23 traktora IMT-558 s dvobubanjskim vitlima i 5 poljoprivrenih
traktora drugih tipova. Idućih godina uvode se
zglobni traktori tipa Kockums, Timberjack, Silva 101,
Belt, John Deere i dr. te brojni poljoprivredni traktori
posebno prilagođeni za rad u šumi, kao što suTorpedo,
IMT, Zetor, Ursus i dr.


Cilj je ovoga rada istražiti proizvodnost traktoraTimberjack
240C s dvobubanjskim vitlom na nagibu, te detaljno
proučiti glavne eksploatacijske značajke samoga
traktora pri privlačenju drvnih sortimenata uz i niz nagib.


3. MJESTO I METODE ISTRAŽIVANJA – Research place and methods
Terenska su istraživanja provedena na području UŠP
Delnice, Šumarija Prezid, g. j. “Milanov vrh”, odjel 33b
(slika 2). Na radilištu su vremenski odvojene faze sječe i
izrade drvnih sortimenata od privlačenja drva. U sječini


3


se nalazi 51,86 m/ha, a omjer smjese vrsta je sljedeći:
74,29 % jele, 22,87 % bukve i 2,84 % OTL. Pri privlačenju
drvnih sortimenata traktor se kretao samo po traktorskim
putevima niz (1) i uz nagib (2) (slika 4 i tablica 1).
Srednja je udaljenost privlačenja traktorskim putem 1 u
ovom istraživanju iznosila 623 m, odnsono 261 m trak


torskim putem 2 (tablica 1).


Istraživana je proizvodnost privlačenja drva sorti


mentnom metodom, traktoromTimberjack 240C s dvo


bubanjskim vitlomAdler HY16. Prema indeksu oblika
(duljina 5860 mm, širina 2590 mm, visina 2911 mm)
Timberjack 240C nalazi se u zoni srednje teških i teških
traktora, a prema odnosu snage motora (75 kW) i
mase (8409 kg) pripada obitelji teških traktora (Krpan
iZečić2001).


Duljina (70 m) i promjer (14 mm) vučne užadi istovjetni
su na oba vitla, a prilagođeni su dimenzijskim
značajkama tovara i potrebnoj duljini izvlačenja užeta.


Prosječni je nagib puta iskazan u postotku u smjeru
kretanja opterećenog traktora. Ponderiranjem udaljenosti
vožnje svakog pojedinog turnusa i pripadajućeg nagiba
izračunat je prosječni nagib svih snimljenih turnusa




ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 12     <-- 12 -->        PDF

Ž. Zečić, D. Vusić, M. Prka, S. Klepac: UTJECAJ NAGIBATRAKTORSKOG PUTANAPROIZVODNOST ... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 103-114


Slika 2. Traktorski putevi


Figure 2Skid roads


Slika 3. Traktor Timberjack 240C na traktorskom putu 1


Figure 3Tractor Timberjack 240C on skid road 1


ostvarenih na pojedinom traktorskom putu. Srednja udaljenost
privlačenja izračunata je kao aritmetička sredina
snimljenih udaljenosti vožnje opterećenog traktora pojedinih
turnusa.


Tablica 1. Značajke traktorskih puteva


Table 1 Skid roads characteristics


Traktorski put
Skid road 1 2
Ukupna duljina puta, m
Total skid road lenght 1097 608
Prosječni nagib puta, %
Average skid road slope -10,8 4,8
Srednja udaljenost privlačenja, m
Average skidding distance 623 261
Prosječni nagib privlačenja, %
Average skidding slope -16,8 14,3


Osnovne značajke dvaju traktorskih puteva na kojima
je istraživana proizvodnost privlačenja prikazane su
u tablici 1. Pri istraživanju je primijenjen studijradai
vremenapremametodicikojase primjenjuje uZavodu
za šumarsketehnikeitehnologije Šumarskogfakultetau
Zagrebu, akojasenaslanjananjemačkaiskandinavska


Slika 4. Uzdužni profili traktorskih puteva


Figure 4Skid roads side profiles


iskustva. Utrošak vremena radnih operacija i zahvata
mje ren je povratnom metodom kronometrije. Duljina
trak torskih puteva mjerena je postupno na odsječcima
jednoličnog nagiba. Koordinate točaka promjene uzdužnog
nagiba traktorskog puta mjerene su, kao i duljine,
GPS uređajem.Iz razlike nadmorskih visina točaka loma
i pripadajuih duljina puta izračunat je nagib pojedinog
odsječka traktorskog puta. Primjenom matematičko-statističke
analize obrađena su varijabilna vremena turnusa
traktora: vožnja opterećenog i neopterećenog traktora po
traktorskim putevima i pomoćnom stovarištu te izvlačenje
užeta i privitlavanje tovara.


4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA– Results research
4.1 PODACI O TOVARU – Load data
Podacisu o tovarimaprivučenimapopojedinomtraktorskomputuiukupnoprikazaniutablici
2. Značajna je
razlika između prosječnog obujma tovara na traktorskom


33


putu 1 (5,043 m) i traktorskom putu 2 (3,715 m). Svakim
turnusom privlačenja razlika u proizvodnosti privlačenja
na traktorkom putu 1 i traktorskom putu 2 raste za


3


drvnih sortimenata obične bukve i 115,994 m drvnih
sortimenata obične jele, a na traktorskom putu 2 privu


3


čeno je 18,607 m drvnih sortimenata obične bukve i


3


44,549 m drvnih sortimenata obične jele.
Prema cjeniku glavnih šumskih proizvoda (Annon.


2008) gustoća jelova drva u svježem stanju iznosi


3 33


1,328 m. Na traktorskom putu 1 privučeno je 75,650 m 0,98 t/m, a prosječna gustoća svježeg bukova drva iz




ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 13     <-- 13 -->        PDF

Ž. Zečić, D. Vusić, M. Prka, S. Klepac: UTJECAJ NAGIBATRAKTORSKOG PUTANAPROIZVODNOST ... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 103-114


Tablica 2. Značajke tovara


Table 2 Load characteristics


Traktorski put 1 2 .
Skid road x
min
x
-
x
max
x
min
x
-
x
max
x
min
x
-
x
max
3
Ukupno privučeno, m
Total skidded, m3 191,644 63,156 254,800
Ukupan broj komada, n
Total number of pieces, n 289 150 439
Ukupan broj turnusa
Total number of cicles 38 17 55
3
Obujam tovara, m
Load volume, m3 2,812 5,043 8,008 2,165 3,715 5,716 2,165 4,633 8,008
Broj komada u tovaru
Number of pieces in a load 5 7,6 10 6 8,8 11 5 8,0 10
Duljina komada, m
Piece length, m 2 6,2 13 3 6 10 2,0 6,1 13
3
Obujam komada, m
Piece volume, m3 0,068 0,663 2,388 0,057 0,421 1,187 0,057 0,580 2,388
Promjer komada, cm
Piece diameter, cm 12 35,9 78 11 28,7 61 11 33,0 78


3


nosi 1,07 t/m. Dakle, masa prosječnog tovara privuče-sječnog tovara privučenog po traktorskom putu 2 iznosi
nog po traktorskom putu 1 iznosi 5,122 t, a masa pro-3,739 t, što čini razliku od 1,383 t/turnus.


4.2 UTROŠAK VREMENA– Time consumption
Na temelju provedenog studija vremena određena je
struktura ukupno utrošenog vremena, efektivnog vremena
i općih vremena (slika 5). Efektivno vrijeme izno si
76,46 %, a opća vremena čine 23,54 % ukupnog vremena
rada.


3


Ukupno je privučeno 254,80 m drvnih sortimenata
sa srednje udaljenosti privlačenja (za oba traktorska
puta) od 500 m po traktorskom putu i 65 m po pomoćnom
stovarištu, uz srednju udaljednost izvlačenja uže ta/
privitlavanja od 30 m.


Efektivno vrijeme po jedinici proizvoda iznosi


33


8,50 min/m, a ukupno utrošeno vrijeme 11,12 min/m .


3


Na radilištu je ostvaren učinak od 36,40 m/dan za prosječno
utrošeno vrijeme od 404,59 min/dan, odnosno
84,59 % propisanoga radnoga vremena od 480 minuta.
U strukturi ukupno ostvarenog efektivnog vremena na
vožnju neopterećenog traktora po vlaci i sječini otpada
22,20 %, a na rad opterećenog traktora otpada 24,52 %.
Za rad na sječini se troši 39,88 %, a za rad na pomoćnom
stovarištu utrošeno je 13,40 % efektivnog vremena.


Slika 5. Struktura ukupno utrošenog vremena i efektivnog
vremena


Figure 5Total time and effective time structure




ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 14     <-- 14 -->        PDF

Ž. Zečić, D. Vusić, M. Prka, S. Klepac: UTJECAJ NAGIBATRAKTORSKOG PUTANAPROIZVODNOST ... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 103-114


4.2.1 DODATNO VRIJEME–Allowance time
Od 666,73 minute koliko iznose opća vremena na
dodatno vrijeme otpada 481,48 minuta, a razliku od
185,25 minuta, odnosno26,46 min/dan, čineneopravdaniinepotrebniprekidirada.
Uukupnomdodatnom
vremenu177,01 minuta ili 36,76 % otpadanaprekidza
jelo, zatim slijedi privremeno–završno vrijeme sa
116,05 minuta ili 24,10 %. Na povremene radove otpa da
79,34 minute ili 16,48 %, zatim slijede opravdani
pre kidi sa 65,62 minute ili 13,63 % pa tehnički prekidi
s 38,87 minuta ili 8,07 %, dok se na odmore koristilo
naj manje vremena i oni iznose 4,59 minuta ili 0,95 %.


Razlog tomu je što su oba radnika osposobljeni kao vozači
traktora i kopčaši, te se tijekom rada izmjenjuju pri
vožnji traktora, a vezanje tovara obavljaju zajedno.
Odvezivanje tovara obavlja sam traktorist na pomoćnom
stovarištu, dok drugi radnik priprema tovar u sječini.
Faktordodatnogvremenaiznosi 1,22 dok prema
Zečiću i dr(2004) za isti traktor u brdskim uvjetima
središnje Hrvatske faktor dodatnog vremena iznosi
1,19. Za traktor Ecotrac 120V faktor dodatnog vreme na
iznosi 1,34 u brdskom području, odnosno 1,18 gors kim
uvjetima rada (Horvat i dr.2007).


4.3 VRIJEME TURNUSA– Cycle time
4.3.1 VARIJABILNAVREMENA – Variable times
Vremena vožnji, vrijeme izvlačenja užeta i vrijeme
privitlavanja tovara je promatrano kao varijabilno s obzirom
na udaljenost. Pri obradi podataka posebno je
pro matrano vrijeme vožnje opterećenog i neopterećenoga
traktora na traktorskom putu 1 i 2. Na temelju
utrošenoga vremena i udaljenosti vožnje izračunane su
prosječne brzine za oba navedena slučaja.


Brzine vožnji izračunate su posebno za svaki traktorski
put. Za vožnju neopterećenog traktora po traktorskom


putu 1 (uz nagib) prosječna brzina iznosi 3,71 km/h, a za
vožnju opterećenog traktora po istom traktorskom putu
(niz nagib) iznosi 3,72 km/h. Prosječna brzina vožnje neopterećenog
traktora po traktorskom putu 2 (niz nagib)
iznosi 3,51 km/h i za vožnju opterećenog traktora po traktorskom
putu 2 (uz nagib) iznosi 3,39 km/h.Nakon obra de
i testiranja podataka, budući da nema značajnih
razlika, zajedno su obrađena vremena vožnji na oba
traktorska puta i prikazana na slici 6.


Na isti su način obrađeni i prikazani podaci izmjere-


Slika 6. Utrošci vremena vožnji po traktorskom putu


Figure 6Skid road travel time consumptions


nog i oblikovanog vremena vožnji opterećenog i neopterećenoga
traktora po pomoćnom stovarištu zajedno
za privlačenje s oba traktorska puta (slika 7).


Vrijeme izvlačenja užeta i privitlavanja tovara također
je promatrano kao varijebilno vrijeme. Ovisnosti
utrošaka vremena za izvlačenje užeta i privitlavanje o
udaljenosti izvlačenja užeta/privitlavanja su također izjednačene
pravcima i opisane pripadajućim regresijskim
jednadžbama (slika 8).


Slika 8. Utrošci vremena izvlačenja užeta i privitlavanja


Figure 8Line pulling and winching time consumptions


Slika 7. Utrošci vremena vožnji po pomoćnom stovarištu


Figure 7Landing travel time consumptions




ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 15     <-- 15 -->        PDF

Ž. Zečić, D. Vusić, M. Prka, S. Klepac: UTJECAJ NAGIBATRAKTORSKOG PUTANAPROIZVODNOST ... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 103-114


4.3.1.1 BRZINE VOŽNJE TRAKTORA, IZVLAČENJA UŽETAI PRIVITLAVANJA
Skidder speeds, speeds of line pulling and winching
Brzine su punih i praznih traktora te izvlačenja užeta


i privitlavanja tovara, izračunane pomoću vremena, koja
su izjednačena linearnom regresijskom analizom. Jednadžbe
izjednačenja utrošenih vremena su s faktorom
korelacije prikazane na slikama 6 i 7. Pri izračunu vremena
vožnje opterećenog i neoptrećenog traktora po
traktorskom putu, pomoćnom stovarištu te za izvlačenje
užeta i privitlavanje tovara, uzet je opći oblik jednadžbe,
(x – nezavisna varijabla udaljenosti vožnje iskazana u
metrima). Brzina kretanja traktora je funkcija prijeđenog
puta i utrošenog vremena. Pri izračunu brzine traktora
koristi se jednadžba koja u općem obliku glasi: gdje
je l – udaljenost (m), at– vrijeme (min).


Slika 9. Brzine vožnji traktora po traktorskom putu


Figure 9Travel speeds on the skid road


Brzine vožnje neopterećenog traktora na oba traktorska
puta kreću se od 4,02 km/h (100 m) do 3,44 km/h
(1000 m). Opterećeni se traktor kreće brzinom od
4,13 km/h (100 m) do 3,35 km/h (1000 m).


Prosječna brzina kretanja neopterećenog traktora po
traktorskim putevima iznosi 3,56 km/h, a opterećenog
3,50 km/h. Prosječna brzina vožnje neopterećenog
traktora po pomoćnom stovarištu iznosi 4,65 km/h, a
opterećenog 4,93 km/h pri udaljenostima od 65 m.


PremaZečićui dr.(2004) prosječne brzine vožnje
traktoraTimberjack 240C u brdskom području, pri vožnji
neopterećenog traktora iznosi 4,96 km/h, a opterećenog
traktora 3,55 km/h s prosječnim obujmom tovara


3


od 4,24 m. ZatimKrpaniZečić(2006) na dva radi


lišta središnjeg kontinentalnog dijela Hrvatske istražuju


isti traktor s dvobubanjskim vitlom i navode prosječne
brzine vožnje praznih traktora od 4,96 km/h, odnosno
4,57 km/h, a punih 3,55 km/h i 3,42 km/h. Prosječne brzine
neopterećenih traktora su u pravilu veće od brzina
opterećenih traktora.


Brzina izvlačenja užeta istraživanoga traktora kreće
se od 0,84 km/h (5 m) do 0,99 km/h (60 m) (slika 10), a
prosječna brzina iznosi 0,97 km/h. Privitlavanje se za
navedene udaljenosti odvija brzinom od 0,86 km/h do
0,95 km/h, odnosno prosječno 0,93 km/h. Krpan
Zečić (2001)su pri istraživanju traktoraTimberjack
240C na privlačenju drva u brdskim oplodnim sje-


Slika 10. Brzine izvlačenja užeta i privitlavanja tovara


Figure 10 Speeds of line pulling and winching


čama utvrdili prosječne brzine pri izvlačenju užeta od
1,33 km/h, odnosno 1,62 km/h, a privitlavanja tovara
u iznosu od 1,03 km/h, odnosno 0,79 km/h.


Kod traktora Ecotrac 120V pri radu u brdskom i
gors kom području, prosječne brzine izvlačenja užeta
iznose 1,10 km/h za prosječnu duljinu od 10,5 m, odnosno
1,66 km/hza prosječnu duljinu od 21,8 m.Brzine
privitlavanja tovara iznose 0,99 km/h, odnosno
1,77 km/h (Horvat i dr.2007). Brzine izvlačenja užeta
i brzine privitlavanja tovara ovise o terenskim i sastojinskim
čimbenicima, tehničkim značajkama vitla i užadi
te duljini izvlačenja užeta i veličinama pojedinog tovara,
kao i o sposobnosti pojedinog radnika-kopčaša.


4.3.2 FIKSNO VRIJEME– Fixed time
Na slici 11 prikazana je raspodjela fiksnog vremena
turnusa istraživanog traktoraTimberjack 240C. Fiksno
vrijeme je dio efektivnog vremena turnusa traktora, a sastoji
se od vremena rada na sječini i vremena rada na pomoćnom
stovarištu. Za rad na sječini prosječno je
utrošeno 9,71 min/turnusu, a za rad na pomoćnom stovarištu
3,88 minuta/trunusu što je 2,5 puta manje. Kod
vremena rada na sječini, izvlačenja užeta i privitlavanja


tovara promatrani su kao varijabil no vrijeme, kako je
prikazano u prethodnom poglavlju. Kao fiksno, odnos no
prosječno utoršeno vrijeme promatrano je vrijeme zau zimanja
položaja traktora u sječini koje iznosi 1,34 min.
Zatim slijedi vezanje tovara sa 6,02 minute po turnusu,
ispravljanje tovara s 1,17 minuta te privitlavanje tovara s
0,67 minuta, koje se nije događalo kod svakoga turnusa,
ali se ravnomjerno nadjeljuje svakome turnusu.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 16     <-- 16 -->        PDF

...


Na pomoćnom stovarištu najviše je vremena utrošeno
za uređenje složaja, i to 1,39 min, zatim slijedi
odvezivanje tovara s 1,22 minute, pa okretanje neopterećenoga
traktora s 0,58 minuta. Silaženje i penjanje je zastupljeno
s 0,44 minute, a ovisi o broju komada u tovaru,
vrsti drva i vrsti sortimenta te potrebi odvajanja istih.


4.4 VRIJEME TURNUSA, DNEVNI UČINAK I TROŠKOVI PRIVLAČENJA
Cycle time, daily output and skidding costs
Vrijeme turnusa, dnevni učinak i toškovi privlače-užeta/privitlavanja od 30 mteobujmutovarapriprivlanja
drva izračunati su u ovisnosti o udaljenosti privla-čenjudrvnihsortimenatauziniznagib. Sva su vrečenja
od 100 m do 1000 m, udaljenost vožnje po mena projektirana zajedno za oba traktorska puta
pomoćnom stovarištu od 65 m i udaljenost izvlačenja (tablica 3), a jedini, ali značajan, utjecaj na različitu


Tablica 3. Projektirani utrošci vremena traktora


Table 3 Tractor’s projected time consumptions


Srednja Vrijeme vožnje – Vrijeme vožnje – Vrijeme Vrijeme Efektivno Dodatno Vrijeme
udaljenost traktorski put pomoćno stovarište rada na rada na vrijeme vrijeme turnusa
privlačenja Travel time – Travel time – sječini pomoćnom Efective Allowance Cycle
Average skid road landing Felling site
work time
stovarištu
Landing
time time
22,24 %
Time
Tuskidding Opterećen Neopterećen Opterećen Neopterećen
distance Loaded Unloaded Loaded Unloaded work time
m min
100 1,45 1,49 0,79 0,84 13,48 3,88 21,94 4,88 26,82
200 3,28 3,26 0,79 0,84 13,48 3,88 25,54 5,68 31,22
300 5,11 5,03 0,79 0,84 13,48 3,88 29,14 6,48 35,62
400 6,94 6,80 0,79 0,84 13,48 3,88 32,74 7,28 40,02
500 8,77 8,57 0,79 0,84 13,48 3,88 36,34 8,08 44,42
600 10,60 10,34 0,79 0,84 13,48 3,88 39,94 8,88 48,82
700 12,43 12,11 0,79 0,84 13,48 3,88 43,54 9,68 53,22
800 14,26 13,88 0,79 0,84 13,48 3,88 47,14 10,48 57,62
900 16,09 15,65 0,79 0,84 13,48 3,88 50,74 11,28 62,02
1000 17,92 17,42 0,79 0,84 13,48 3,88 54,34 12,08 66,42




ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 17     <-- 17 -->        PDF

Ž. Zečić, D. Vusić, M. Prka, S. Klepac: UTJECAJ NAGIBATRAKTORSKOG PUTANAPROIZVODNOST ... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 103-114


normu vremena, dnevni učinak i trošak privlačenja ima


različit obujam prosječnog tovara ostvaren na pojedi


nom traktorskom putu (slika 12).


Efektivno vrijeme trunusa traktora kreće se od


21,94 minute (100 m) do 54,34 minute (1000 m). U
strukturi efektivnoga vremena turnusa traktora do udaljenosti
privlačenje od 400 m veći dio vrema otpada na
fiksno vrijeme, koje iznosi 17,36 minuta, a varijabilna
vremena iznose 15,37 minuta. Pri udaljenosti od 500 m
privlačenja drva traktorm varijabilna su vremena nešto
veća i iznose 18,97 minuta. Pri većim je udaljenostima
privlačenja udio varijabilnih vremena veći (za 1000 m
36,97 minuta). Ukupno se vrijeme turnusa traktora kreće
od 26,82 minute (100 m) do 66,42 minute (1000 m), a
dodatno vrijeme od 4,88 minuta do 12,08 minuta.


Normu vremena (NV) definiramo kao utrošeno vri


t
3


jeme po jedinici proizvoda (min/m), a izračunata je iz
ukupno utrošenog vremena turnusa (Tu) i prosječnog
obujma tovara na pojedinom traktorskom putu pomoću
formule:


Slika 12. Dnevni učinak i jedinični trošak privlačenja


Figure12 Skidding daily output and cost per unit


Tablica 4. Dnevni učinak traktora


Table 4 Tractor’s daily output


3


gdje je: NV– norma vremena traktora (min/m), T –


tu


ukupno vrijeme turnusa (min), q – prosječni obujam


t
3


tovara traktora (m).
Norma vremena se na traktorskom putu 1 kreće od


33


5,32 min/m (100 m) do 13,17 min/m (1000 m) s pro


3


sječnim obujmom tovara od 5,04 m. Na traktorskom


3


putu 2 se norma vremena kreće od 7,22 min/m (100 m)


3


do 17,88 min/m (1000 m) uz prosječni obujam tovara


3


od 3,72 m. Na normu vremena odnosno na proizvodnost
traktora značajno utječe veličina tovara.


Dnevni učinak izračunava se na temelju norme vremena
i dnevnog radnog vremena ili na temelju dnevnog
broja turnusa i prosječnog obujma tovara. Dnevni
učinak izračunat je tako da je propisano radno vrijeme
od 480 minuta podijeljeno s odgovarajućom normom
vremena:


3


gdje je DU – dnevni učinak traktora (m/dan), a NV


tt
3


norma vremena traktora (min/m).


Srednja udaljenost privlačnja, m
Average skidding distance, m 100 200 300 400 500 600 700 800 900 1000
Dnevni učinak, Traktorski put 1
m
3
/dan Skid road 1 90,27 77,55 67,97 60,49 54,50 49,59 45,49 42,01 39,03 36,45
Daily output, Traktorski put 2
m3/day Skid road 2 66,50 57,12 50,07 44,56 40,15 36,53 33,51 30,95 28,75 26,85




ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 18     <-- 18 -->        PDF

Ž. Zečić, D. Vusić, M. Prka, S. Klepac: UTJECAJ NAGIBATRAKTORSKOG PUTANAPROIZVODNOST ... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 103-114


S povećanjem udaljenosti privlačenja smanjuje se


dnevni učinak (slika 12). Dnevni učinak privlačenja po


3


traktorskom putu 1 kreće se od 90,27 m/dan za udalje


3


nost privlačenja od 100 m do 36,45 m/dan za 1000 m,


3


a po traktorskom putu 2 od 66,50 m/dan do 26,85
m/dan. (tablica 4)
Dnevni je učinak pri privlačenju niz nagib linearno
veći za 26,34 % u odnosu na privlačenje uz nagib.
Moguću proizvodnostTimberjacka 240C istražili su
Sabo i Poršinsky (2005) i prikazali u ovisnosti o udalje


3


nosti privlačenja drva, a kreće se od 16,9 m/h (50 m)


3


do 9,9 m/h (400 m) .
Natemelju dnevnog učinaka i dnevne kalkulacije
troška rada traktora Timberjack 240C od 2873,00
kn/danizračunatisutroškoviprivlačenjadrvapojedi


niciproizvodaovisnooudaljenostiprivlačenja(slika


12). Troškovipojediniciproizvodarastuspovećanjem


udaljenostiprivlačenja, adnevniučinakopada. Zaudaljenostiprivlačenjaod100
mdo1000 mtrošakprivla


3


čenjadrvapotraktorskoputu1 krećeseod31,83 kn/m


3


do78,83 kn/m, atrošakprivlačenjapriistimudaljeno


3


stimanatraktorskomputu2 krećeseod43,20 kn/m do


3


107,01 kn/m.
Za prosječno ostvarenu udaljenost privlačenja od
500 mtrošakprivlačenjaniznagibiznosi52,74 kn/m3,


3


a uz nagib 71,56 kn/m te je ostvarena razlika od


3


18,85 kn/m. Jedinični trošak je za udaljenost 100 m


3


manji za 11,38 kn/m pri privlačenju po traktorskom
putu 1 nego po traktorskom putu 2, dok je za udaljenost


3


privlačenja od 1000 m manji za 28,18 kn/m.


5. ZAKLJUČAK – Conclusion
Istraživani je traktorTimberjack 240C s dvobubanjskim
vitlomAdler HY 16 na privlačenju izrađenih drv nih
sortimenata u prebornoj sječini, ostvario prosječno


3


dnevni učinak od 36,40 m za prosječno utrošeno vrijeme
od 404,59 min, što je 84,59 % propisanoga radnoga
vremena od 480 minuta. Ukoliko bi se koristilo
propisano vrijeme rada tada bi se proizvodnost povećala
za 15,41 % prema postojećoj organizaciji rada.


U strukturi ukupno utrošenoga vremena traktora na
efektivno vrijeme rada otpada 76,46 %, a 23,54 % čine
opća vremena.Analizomopćihvremenautvrđenojedodatnovrijemeuiznosuod22,24
% efektivnogavremena.


Primjenom matematičko-statističke analize obrađena
su varijabilna vremena turnusa traktora, koja se
krećuod4,57 minuta do 36,97 minutazaudaljenostiod
100 mdo1000 m. ProjektiranovrijemeturnusatraktoraTimberjack
240C za iste udaljenosti krećeseod
26,82 minutedo66,42 minuta.


Norma vremena na traktorskom putu 1 kreće se od


33


5,32 min/m (100 m) do 13,17 min/m (1000 m) s pro


3


sječnim obujmom tovara od 5,04 m. Na traktorskom


3


putu 2 norma vremena kreće se od 7,22 min/m (100 m)


3


do 17,88 min/m (1000 m) uz prosječni obujam tovara


3


od 3,72 m.


Dnevni učinak privlačenja po traktorskom putu 1


3


kreće se od 90,27 m za udaljenost privlačenja od 100


3


m do 36,45 m za 1000 m, a po traktorskom putu 2 od


33


66,50 m do 26,85 m.
Zaudaljenostiod100 mdo1000 mtrošakprivlače


3


njadrvapotraktorskomputu1 krećeseod31,83 kn/m


3


do78,83 kn/m, atrošakprivlačenjasepriistimudalje


3


nostimanatraktorskomputu2 krećeod43,20 kn/m do


3


107,01 kn/m.
Traktor Timberjack240Cspadauskupinuvisokoučinkovitihspecijalnih
šumskihstrojevazaprivlačenje
drvapotlu. Detaljnimistraživanjemdokazanajezakonitostutjecajaobujmatovarapremarazličitimudaljenostima,
kao jednoga od najznačajnijih utjecajnih
čimbenik aprivlačenjadrva. Dakle, prema ovom istraživanju
većimobujmomtovaraznačajnosepovećava
proizvodnostovakvogatraktora, atimesesmanjuju
troškovipojediniciproizvodaza 26,34 %. Značajno
manji trošak privlačenja drva niz nagib trebao bi biti
jedan od glavnih čimbenika pri projektiranju i gradnji
sekundarnih šumskih prometnica.


6. LITERATURA– References
Bojanin,S., J.Beber,1990:Ovisnostučinkaoterenskim
uvjetimakodprivlačenjadrvatraktorom.(
Merchantabletimberskiddingoutputwith
tractorsdependingonterrainconditions).Mehanizacija
šumarstva15(5–6), 83–86.


Bojanin,S.,A. P. B. Krpan,1994: Eksploatacija
šumaprirazličitimradnimuvjetimauHr vat skoj,
Šumarskilist118 (9/10), 271–282.


Bojanin,S.,A. P. B.Krpan,1997: Mogućnosttzv.
visokogipotpunogmehaniziranjasječeiizrade


temehaniziranjaprivlačenjadrvau šumamaHrvat
ske. Šumarskilist121 (7/8), 371–381.


Bojanin,S.,A. P. B.Krpan, J.Beber,1988: Kom parativnoistraživanjeprivlačenjedrvazglobnim

traktorimaujelovimprebornimsastojinamasa
sekundarnimotvaranjemibezsekundar nogotvaranja.
Mehanizacija šumarstva 13 (1–2), 3–13.


Branz,H., K. Dummel, A.Helms,1983: Verfahrenbeispiele
zur Rationellen Schwachholzernte.
Forsttehnische Informationen, 35 (4–5), 30–51.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 19     <-- 19 -->        PDF

Ž. Zečić, D. Vusić, M. Prka, S. Klepac: UTJECAJ NAGIBATRAKTORSKOG PUTANAPROIZVODNOST ... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 103-114


Grammel,R.: Holzertne und Holztransport. Verlag
Paul Parey, Hamburg – Berlin, 1–242.


Horvat,D., Ž.Zečić, M.Šušnjar,2007: Morphological
characteristics and productivity of skid-
der Ecotrac 120 V. Croatian Journal of Forest
En gineering 28 Issue 1, pp. 11–25, Zagreb.


Košir,B., 1995:AStudy of Damage to Houling Steel
Wire Ropes on the Example of Tractor Wood
Extraction. Zbornik gozdarstva i lesarstva 47,
Ljubljana, 97–116.


Košir,B., 1999: Študij dela – pozabljen od vseh? – Gozdarski
vestnik, 5–6 (99) 57, Ljubljana, 237–244.


Košir, B., 2000: Primerjava rezultatov modela poškodb
drevja v sestoju zaradi pridobivanja lesa
in rezultatov terenskih opazovni. – Zbornik gozdarstva
in lesarstva 62, 53–86.


Krč,J., B. Košir,2008.: PredictingWood Skidding
Direction on Steep Terrain by DEM and Forest
Road Network Extension. CroatianJournalofForestEngineering28
Issue1, pp. 11–25, Zagreb.


Krivec,A., 1979: Učinkovitostinoblikovanjenovih
organizacijskihpostopkovprispravljanjulesas
traktorji(NeueFormenderArbeitsorganisation
beiHolzrueckenmitTraktoren). Gozdarskivestnik,
XXXVII, 7–8, 305–360.


Krpan, A. P. B., 1984: Istraživanja upotrebljivosti
traktora IMT – 558 na privlačenju oblovine u
uvjetima nizinskih šuma šumarije Lipovljani.
Magistarskirad, ŠumarskifakultetSveučilištau
Zagrebu, 1–136.


Krpan, A.P.B., Ž.Zečić,2001: Analiysederarbeit
desKnickschleppersTimberjack240 Cbeimholzrüken
aufden neigungen (Analiza radazglobnogtraktoraTimberjack240
Ckodprivlačenja
na nagibima). 35. Intenationales symposium
Mechanisierungderwaldarbeit, Brno, ČeškaRepublika,
13–27.


Krpan, A.P.B., Ž.Zečić, 2001: UčinkovitostitroškovitraktoraTimberjack
240 Cpriprivlačenju
drvaubrdskimoplodnimsječama (Productivity
andcostsoftractorTimberjack240 Cattimber
skiddinginregenerationfellingsonhillyter rain).
Zagreb. Znanstvenaknjiga: Znanostupotrajnom
gospodarenjuhrvatskim šumama, 477–490.


Marenče,J., B.Košir,2008: Technicalparameters
dynamicsofWOODY110 cableskidderwithin


therangeofstoppingduetooverloadinuphill


woodskidding. Zbornik gozdarstva in lesarstva


85, s. 39–48.


Mikleš,M., J.Suchomel,1999: Relationship between
terrain conditions and operating condition
of forest skidders. Proceedings of IUFRO symposium
“Emerging harvesting issues in technology
transition” Opatija, 33–35.


Poršinsky,T.,A. P. B. Krpan,M. Šušnjar, Ž.
Zečić,2005: Privlačenje drva u brdsko-planinskim
prebornim šumama u Hrvatskoj – sadašnje
stanje i mogući budućnosni razvoj. Mehanizacija
šumarstva 2001–2004, Posebno izdanje časopisa
Nova mehanizacija šumarstva, 26 (2005),
broj 1, pp. 125–130, Zagreb


Sabo,A., T.Poršinsky,2005: Skidding of fir roundwood
by Timberjack 240C from selective forests
of Gorski Kotar. Croatian Journal of Forest
Engineering 26 Issue 1, pp. 13–27, Zagreb.


Zečić,Ž., 2001: Proizvodnost i troškovi traktora u brdskim
proredama(Productivity and costs of trac tor
in thinnings on hilly terrain) Zagreb.
Znanstvena knjiga: Znanost u potrajnom gospodarenju
hrvatskim šumama, 507–523.


Zečić,Ž.,A. P. B.Krpan, B.Stankić,2004: Privlačenje
oblovine traktorom Timberjack 240C iz
oplodne sječe u uvjetima Šumarije Velika Pisanica.
(Skidding of rounwood by tractor Timber-
jack 240 C from regeneration felling in conditions
of forest office Velika Pisanica).Šumarski list 128
(11/12): 671–678.


Zečić, Ž., 2006: Usporedba djelotvornosti traktora
Ecotrac 120Vpri privlačenju drva u brdskim i
gorskim uvjetima (Comparison of productivity
of skidder Ecotrac 120V at timber skidding in
haily and mountains conditions). Glasnik za
šumske pokuse, Posebno izdanje 5: 557–572.
Zagreb.


Zečić,Ž., D. Vusić,2009: Računalne norme privlačenja
drva traktorima (RANOP). Konačno izvješće
projekta “Usustavljenje normi i normativa”
(Final report project “Syistematization of time
standards and normative provisions”. Šumarski
fakultet Sveučilišta u Zagrebu, str. 1–13.


SUMMARY: This paper presents results of research of Timberjack 240C tractor
equipped with double-drum winch Adler HY16 in skidding timber asortments up
and down the slope in selective felling.


The work site is situated on the altidude between 870 m and 1097 m. Harvesting
density was 51.86 m3/ha. Structure of growing stock was: 74.29 % of fir, 22.87 % of
beech and 2.84 % of other hard broadleaves.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 20     <-- 20 -->        PDF

Ž. Zečić, D. Vusić, M. Prka, S. Klepac: UTJECAJ NAGIBATRAKTORSKOG PUTANAPROIZVODNOST ... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 103-114


Harvesting phases of felling and processing were time-separated from skidding.


Research was conducted using time and work study method. Time consumption of
each work component was measured by snap-back chronometry method. Lenght of
skid roads was gradually measured on uniform slope segments by GPS. Coordinates
of points, where the longitudal slope changes, were recorded by GPS as well. Slope of
each individual segment was calculated using the difference in altitude of slope
change points and the related lenght.


While skidding, the tractor was travelling exclusively by two skid roads (figure 4
and table 1). Average skid slope is expressed in percents, in the direction of loaded
tractor travel. Average slope of recorded turns was calculated by weighting the related
slope with the travel lenght. Average skidding distance was calculated as an average
of recorded loaded trevel lenghts of each turn.


Load records are shown in table 2. Significant difference in average load on skid
trail 1 (5.043 m3) and on skid trail 2 (3.715 m3) is evident. By each turn difference in
productivity of skidding on skid road 1 and skid road 2 increases by 1.328 m3. During
the research 75.650 m3of beech wood asortments, and 115.994 m3of fir wood asortments
were skidded on skid road 1. On skid road 2 18.607 m3of beech wood asortments
an 44.549 m3of fir wood asortments were skidded. By multiplying achieved volumes
with density of fresh beech wood (1,07 t/m3) and fresh fir wood (0,98 t/m3) average load
masses on skid road 1 (5.122 t) and on skid road 2 (3.739 t) were calculated.


Variable times (travel loaded and unloaded by skid roads and landing, line pulling
and winching) were analysed by mathematical and statistical methods (figure
6, figure 7 and figure 8). All other effective times were regarded as fixed and calculated
as averages of recorded time (figure 11).


During the research average daily output of 36.40 m3/day was achieved with
average total time consuption of 404,59 min/day. The said total time consumption
makes 84.59 % of legal working time (480 min). With full utilisatin of legal working
time, at the same organization of work, the productivity would increase by 15.41%.


During the research the tractor accomplished 76.46 % of total time as efective time
with delay time of 23.54 %. In effective time per turn, for skidding distance of 500 m,
fixed times take 17.36 min and variable times take 18.97 min. Effective time per turn,
for skidding distance of 500 m, is 36.34 min. With determined allowance time factor of
1,22 total time is 44.42 min. Average travel speed on skid roads is 3.56 km/h for unloaded
tractor and 3.50 km/h for loaded tractor. Average travel speed on landing is


4.65 km/h for unloaded tractor and 4.93 km/h for loaded tractor, on average distance
of 65 m. Average speed of line pulling is 0.97 km/h and average speed of winching is
0.86 km/h. Standard time of skidding on skid road 1 ranges from 5.32 min/m3(100 m)
to 13.17 min/m3(1000 m) with average load of 5.04 m3. For skkiding on skid road
2 standard time ranges from 7.22 min/m3(100 m) to 17.88 min/m3(1000 m) with average
load of 3.72 m3.
Daily output ranges from 90.27 m3/day for skkidnig distance of 100 m to 36.45
m3/day for skidding distance of 1000 m, when skkiding on skid road 1, and from


66.50m3/day to 26.85 m3/day when skidding on skid road 2 for the same distances.
For skidding distances from 100 m to 1000 m skidding cost ranges from 31.83 kn/m3
to 78.83 kn/m3, for skid road 1 and from 43.20 kn/m3to 107.01 kn/m3for skid road 2.
Timberjack 240C tractor belongs to a group of highly-efficient special forest timber
skidding machines. The principle of load size ef fect, as one of the key factors of
timber skidding, on skidding productivity in different skidding distances has been
proven by this detailed research. Hence, by increasing the load volume the productivity
of this tractor is significantly increased, thus lowering the cost per unit, in this
case by 26.34 %. Considerably lower timber skidding cost when skidding down the
slope should be regarded as one of the capital elements in planning and construction
of secondary forest network.


Key words:skidding, slope, skidder, productivity, cost