DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 85 <-- 85 --> PDF |
AKTUALNO – CURRENT NEWS BOŽURI HRVATSKE FLORE NA POŠTANSKIM MARKAMA Kao proizvod prirode čovjek je još uvijek s prirodom tijesno povezan. Uza sav svoj vrtoglavi uspon, uza svu svoju ogromnu nadmoćnost nad ostalim živim i neživim svijetom, čovjek još uvijek nije uspio postati neovisan o tom svijetu. Napose, biljni je svijet onaj dio prirode s kojim je čovjek i dalje tako tijesno povezan. Biljni svijet nas svugdje i na svakom koraku okružuje… U biljkama nalazimo razonodu i uživanje, biljkama se divimo, njima se ukrašujemo. Najveći i najvažniji dio čovjekove hrane je biljnog podrijetla. Uz to, s biljnom hranom prima čovjek u svoje tijelo i one tvari koje su mu potreb ne ne samo za njegov rast i razvoj, nego i za uspostavljanje odnosa kod poremećenog toka tih funkcija. Uživajući hranu od biljnih sirovina prima čovjek u svoje tijelo i ljekovite tvari. Odatle i prirodna povezanost između hranjivih i ljekovitih tvari, između hranjivih i ljekovitih biljaka, koje čovjek najprije upoznaje. Tako je prije više od pola stoljeća u uvodniku svoje poznate knjige Ljekovito i drugo korisno bilje napisao prof. dr. sc. Fran Kušan, a 8. ožujka 2010. Hrvatska pošta izdala prigodni blok od dvije marke posvećene hrvatskim vrstama božura, od kojih jedan od njih “narodna medicina primjenjuje više od dva tisućljeća kao učinkovito sredstvo protiv grčeva, a i danas se upotrebljava većinom u obliku homeopatskih remedija (lijekova)”. koj porodici Ranunculaceae, a rastu na cijelom pros toru Euroazije. Svojim velikim višestruko razdijeljenim listovima, dvospolnim crvenim ili bijelim cvjetovima spa daju u red dekorativnog bilja, zbog čega se mnoge forme uzgajaju kao kultivari. Uz dobro razvijenu stabljiku i podzemni dijelovi su također dobro razvijeni. Čaška ima 5 listića, a vjenčić 5–10 latica. Plod je mjehurast, a sastoji se od više krupnih sjemenaka. Prigodni blok od dvije poštanske marke prikazuje hrvatske vrste božura, planinski ili velelisni božur (Paeo- Svi božuri, njih preko 30 vrsta, bez obzira je li je riječ o rodu zeljanica, polugrmova ili grmova pripadaju veli- Slika2. Crveni cvjetovi ljekovitog ili “ženskog” božura u šumi hrasta medunca masiva Ćićarije (Foto: Blaženka Kulić) nia mascula L. Miller), u narodu poznatiji kao “muški” božur i obični ili ljekoviti božur (Paeonia officina- lis), zbog svoje nježnije građe zvan i “ženski” božur. Autorica likovnog rješenja maraka je dizajnerica Sabina Rešić iz Zagreba. Marke su tiskane tehnikom višebojnog offsetnog tiska uTiskari Zrinski d.d. Čakovec. Nomi nalna vrijednost bloka maraka je 6,00 kn, odnosno 3,00 kn po marki. Prema prigodnom propagandnom listiću koji prati izdani blok, a potpisuje Sanja Kovačić, latinski naziv roda Paeonia izvodnica je od imena Pajana (Paion), mitskog liječnika koji je stekao velik ugled među grčkim bogovima. Pajanov učiteljAsklapije, bog liječ- Slika1. Prigodna omotnica prvoga dana (FDC) poštanskog bloka s dvije marke posvećene ništva i ljekarništva,postao je lju bo božuru |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 86 <-- 86 --> PDF |
moran na svoga učenika te ga je imao namjeru usmrtiti. Da bi u tom suludom naumu bio spriječen, Zeus je mladog liječnika pretvorio u prelijepu ljekovitu biljku mirisnih cvjetova, nadjenuvši joj ime Paionia. Od tada, pa kroz više tisuća godina, simbolika božura provlači se mitologijama i predajama ne sa mo u naroda starog kontinenta, nego i SjeverneAmerike iAzije, gdje se pre lijepi božuri posebno štu ju u mno goljudnoj Kini i susjednoj Mon goliji. Obje perene vrste božura prikazane na markama (a dijelom vrijedi i za desetak drvenastih vrsta) u nas su rasprostranjene po brdskim i gor s kim područjima krša. Rjeđi ljeko viti božur raste u svjetlijim šumama na vapnenoj podlozi, kakve su primjerice prisojne padine Ćićarije, gdje je snimljena slika 2. U visinu naraste do 60 cm. Za razliku od planinskog božura listovi su mu sastavljeni od liski rascijepljenih na tri dijela, a tamnocrveni cvjetovi imaju pet latica. Prema Kušanu, ljekoviti božur se uvelike sadi zbog lijepih cvje tova u vrtovima, odakle “pobjegne” i u slobodnu pri rodu, pa je teško lučiti je li na određenom području sa monikla ili naknadno dospjela bilina. Za liječenje se koriste praktički svi dijelovi biljke, ali ponajprije cvjetovi i korijen, a u narodnoj medicini i za razne čarolije sjemenke. Korijen, a dijelom i cvjetovi, sadrže škrob, glukozu, saharozu, organske kiseline, kalcijev oksalat, treslovine, alkaloid peregrinin, a koriste se protiv grčeva i raznih živčanih oboljenja. Korijen navodno liječi živčane slabosti, dječje grčeve, posljedice straha, neuralgiju, astmu, padavicu. Planinski ili velelisni božur manje se koristi u humanoj medicini.To je trajnica s gomoljasto zadebljanim podankom visine do 80 cm. Preferira svjetlije i toplije šume većih nadmorskih visina. Cvate u travnju i svibnju. Cvjetovi, promjera i do 10 cm, nose mnoštvo žutih prašnika okruženih s pet latica ružičaste do grimizne boje. Kao dugoživuće i iznimno lijepe uresnice hrvatski se božuri, stoji u propagandnom letku, mogu naći diljem svijeta.Ako im se ne dira korijen i temperatura zraka ne padne ispod minus 15 stupnjeva, božuri u uzgoju žive i do 50 godina i narastu u impresivne grmove. Hrvatska flora broji tri vrste i nekoliko nižih svojti božura, a sve su zakonom zaštićene. Alojzije Frković KNJIGE I ČASOPISI – BOOKS AND MAGAZINES (Scientific and professional) UPRAVLJANJE ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMAPRIRODE planiranje, razvoj i održivost Sredinom ožujka objavljena je u izdanju Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu knjigaUpravljanje zaš ti ćenim područjima prirode – planiranje, razvoj i održivost, autora dr. sc. Ivana Martinića,red. profesora ovoga Fakulteta i voditelja kolegijaUpravljanje i nadzor u zaš ti ćenim područjimaiIntegralno upravljanje zaštićenim područjima na diplomskim i poslijediplomskim studijima Šumarskoga fakulteta. Riječ je prvom djelu takve vrste u Hrvatskoj, a teme koje knjiga obrađuje velikim su dijelom ključna pitanja integralnog vrednovanja i upravljanja prostorom, poseb no najvrjednijih područja prirode Republike Hrvatske – za štićenim područjima u smislu Zakona o zaštiti prirode. Iz impresuma iščitavamo da knjiga nosi atribut udž be nika Sveučilišta u Zagrebu (Manualia universitatis studiorum Zagrabiensis), izdavač je Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; recenzenti: prof. dr. sc. Mladen Kerovec,izv.prof. dr. sc. Željko Španjol idoc. dr. sc. MelitaMihaljević;lektorice profesoriceTatjana Do bričević Jurić i Ljubica Tikvica. Naklada knji ge je 700 primjeraka, a grafičku pripremu i tisak pot pisuje LaserPlus, Zagreb. Pojašnjavajući motive koji su ga vodili u pripremi i objavljivanju ove knjige, autor u Predgovoru navodi i sljedeće: “Danas su za upravljanje zaštićenim područjima potrebne speci jaliziranije i šire vještine nego što je to bilo u prošlosti, a u budućnosti će biti još zahtjevnije. Za postizanje ciljeva zaštićenih područja od presudnog Promocija udžbenika u NPRisnjak, 18. ožujka 2010. |