DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 81     <-- 81 -->        PDF

J. Roša: KORACI DO EKOZNAKAZA LJEKOVITO I AROMATIČNO BILJE Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 169-177
2.5. Peti korak do ekoznakaza komercijalno sakupljanje ljekovitog i aromatičnog
bilja, ostalog samoniklog bilja i šumskih plodova
The fifth step to the eco-label for commercial collecting of therapeutical herbs and
aromatic plants, other wild plants and forests products


Ako Uprava za zaštitu prirode Ministarstva kulture
utvrdi da su uvjeti za dobivanje dozvole za sakupljanje
ljekovitog i aromatičnog bilja, ostalog samoniklog bilja
i šumskih plodova zadovoljeni, izdat ćerješenjekojim
se omogućava sakupljanje bilja i plodova. Nakon toga


komercijalni sakupljač ljekovitog i aromatičnog bilja,
ostalog samoniklog bilja i šumskih plodova dobit će
iskaznicu koja će biti potvrda za obavljanje poslova
sakupljanja tog bilja i plodova pri mogućoj inspekcijskoj
kontroli.


2.6. Šestikorak do ekoznaka za komercijalno sakupljnje ljekovitog i aromatičnog
bilja, ostalog samoniklog bilja i šumskih plodova
The sixth step to the eco-label for commercial collecting of therapeutical herbs and
aromatic plants, other wild plants and forests products


Prilikom sakupljanja ljekovitog i aromatičnog bilja
te šumskih plodova potrebno je uzeti u obzir očuvanje
postojeće biološke i krajobrazne raznolikosti, sustave
zaštite prirodnih vrijednosti radi očuvanja njihovih
svojstava, održivo korištenje prirodnih dobara za dobrobit
sadašnjih i budućih naraštaja.


Nekontrolirano ubiranje samoniklog bilja i šumskih
plodova može izazvati znatne štete, a krajnja posljedica
može biti potpuni nestanak postojećih biljnih vrsta.


Prema Zakonu o zaštiti prirode, zaštita prirode pra vo
je i obveza svake fizičke i pravne osobe.
Samonikle biljke mogu se sakupljati uz obvezno
pri državanje sljedećih mjera zaštite:


– na jednom nalazištu može se sakupljati najviše
dvije trećine biljnog fonda,
– pri skupljanju samo određenih “nadzemnih” dijelova
biljaka, rabit će se isključivo tehnika rezanja,
bez oštećivanja ostalih dijelova biljaka,
– prilikom branja ne smije se oštećivati neposredno
stanište,
– jame nastale vađenjem podzemnih dijelova samoniklih
biljaka moraju se ponovno zatrpati iskopanom
zemljom.
Broj nadzora u jednoj godini ovisi o vrsti proizvodnje
i vrsti biljaka koje se sakupljaju. Osim prvog stručnog
nadzora najmanje jednom godišnje, nadzorna
stanica obavlja sveobuhvatni pregled proizvodne jedinice.
Vrsta analiza ovisi o vrsti i uvjetima proizvodnje.
Ako nadzorna stanica posumnja u ispravnost ili vjerodostojnost
određenog proizvoda, šalje uzorak na analizu.


Ako se analizom utvrdi da uzorak ne sadrži nedopuštena
sredstva, troškove analize pod miruje nadzorna stanica.
Ako se analizom potvrdi sum nja o uporabi nedopuštenih
sredstava, troškove ana lize podmiruje proizvođač.


Ekološka proizvodnja uživa posebnu državnu potporu
u obliku novčanih poticaja.


Pravo na izravna plaćanja stječu se od početka prijelaznog
razdoblja u ekološkoj proizvodnji sukladno
Zakonu o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih
proizvoda. Da bi ostvario pravo na poticaj na
sredstva, proizvođač mora imati 0,25 ha novo posađenog
nasada ljekovitog i aromatičnog bilja.


Veliki interes proizvođača potaknuo je pojedine županije
da posebnim subvencijama potpomognu razvoj uzgo
ja ljekovitog i aromatičnog bilja. Svaka županija
odre đuje visinu subvencije prema svojim mogućnostima.


Repromaterijal– materijal za reprodukcijuljekovitog
iaromatičnog bilja treba potjecati iz ekološke proiz vodnje.
U ekološkoj poljoprivredi dopuštena je uporaba
gnojiva i sredstava za poboljšanje tla, mineralnih gnojiva
za dopunsku gnojidbu i aktivatora kompostiranja te
propisan maksimalno dopušteni sadržaj teških metala i
organskih onečišće nja u kompostu i organskim gnojivima,
kao i sredstava za zaštitu bilja, mikroorganizama
za biološko suzbijanje štetočinja, tvari koje je dopušteno
rabiti u zamkama i dispenzerima, te drugih sredstava
koja se tradicionalno rabe, a propisani su Pravilnikom o
ekološkoj proizvodnji u uzgoju bilja i u proizvodnji biljnih
proizvoda.


ZAKLJUČAK – Conclusion


Ljekovito i aromatično bilje sve više ulazi u upora bu,
kako kroz različite oblike aromatskih pripravaka,
tako i urazličitim prehrambenim dodacima.


Posljedica nagle industrijalizacije u dvadesetom
stoljeću dovela je do okoliša opterećenog različitim
štetnim tvarima. Gotovo da nema mjesta na zemaljskoj


kugli gdje nisu pronađeni tragovi štetnih kemijskih
tvari i spojeva. Količina štetnih plinova u zraku povećava
se iz godine u godinu. Uz onečišćeni okoliš hrana
iz konvencionalnog uzgoja dodatno je opteretila ljudski
organizam štetnim kemijskim tvarima, što je doprinijelo
povećanju broja oboljelih od malignih bolesti.