DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 62 <-- 62 --> PDF |
D. Posarić: NAJVAŽNIJI RAZLOZI GUBITKA HRASTALUŽNJAKA(Quercus robur L.) IZ SASTOJINA... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 151-158 sijeka iz sastojine pokupiti sve cijevi u kojima se izlaže otrov. Prije privlačenja istrasirati izvozne vlake okomito na izvozni put na svakih 37,5 m, i držati ih se tijekom privlačenja u dovršnome sijeku. Po završenom privlačenju sanirati izvozne vlake (šljukarice). Cijevi za izlaganje otrova rasporediti na određene razmake uz šljukaricu (tako da ih bude 20–25 po hektaru).Tako bi ih uvijek bilo jednostavno pronaći i dopuniti otrovom. Ako se kao otrov za voluharice rabi isti kao za ostale mišolike glodavce, u njega će trebati primiješati ili malo ribljega brašna, ili nešto ribe iz konzervi (usitnjeno i sve zajedno izmiješano). Prema iskustvu voluharice konzumiraju tako pripremljen mamac. Ovo je zaista izuzetno značajan problem, jer je utjecaj voluharica na propadanje hrastića vrlo velik (slika 4). Najvažniji razlozi tomu su rijetka i površna kontrola stanja u ovom razvojnom stadiju sastojine, nedovoljno pridavanje važnosti otkrivenim štetama, prekasan početak suzbijanja i suzbijanje neodgovarajućim preparatom (bez ribljih dodataka kojega voluharice ne konzumiraju). Površinska voda se nakon potpunoga uklanjanja sta re sastojine najčešće još obilnije javlja. I ovdje se Slika4. Izvađene hrastove biljke pregrizene od voluharice tijekom mirovanja vegetacije. Figure 4Oak plants bitten through by vole during winter. samo napominje da vrijedi ono što je napisano kod utje caja na ponik, kao i mjere obrane od nje.Ako se pojavi vegetacija šaševa, treba ih žeti ili, ako je moguće, gaziti oko hrastovih biljaka dok ove dovoljno ne uzras tu i ojačaju da ih šaš ne može ugroziti. ŠTETNI UTJECAJI NA SASTOJINU U STADIJIMAMLADIKAI KOLJIKA The adverse impacts in young forest stage and prop stage Osnovni nepovoljni utjecaj na biljke koje su preživjele do stadija mladika i koljika jekonkurentska vegetacija nepoželjnih vrsta drveća(u mladiku i grmlja). Te vrste u sastojini i nisu nepoželjne, one pripadaju hrastovim šumama, samo je nepoželjan njihov utjecaj nadrastanja, zasjenjivanja i “gušenja” hrastovih biljaka. Od ovoga bismo mogli izuzeti jedino amorfu, koja je unesena vrsta i koja je kao takva nepoželjna u svakom pogledu. Vrlo se agresivno širi, a na površina ma koje osvoji u velikoj mjeri ometa i obnovu i kasniji rast i preživljavanje kako hrastića, tako i svih ostalih vrsta (slika 3). Stoga ona stvara teškoće sve do stadija mla dika. Ranije navedene mjere njege vrijede i u ovo me stadiju. U dobi mlađega mladika određenu štetu mogu još uvijek napraviti ivoluharice, pa bi pri kontroli i na nji hove moguće štete trebalo obratiti pozornost. Ako se štete otkriju, treba pozvati upravitelja šumarije i struč ne suradnike uzgajanja i zaštite šuma da zajednički pro cijene je li potrebno suzbijanje. Što se korovskih vrs ta tiče, zahvat njege šuma treba planirati prema stvar nom stanju sastojine, a najčešće je to 3–5 godina nakon protekloga zahvata njege. Na slici 5 prikazana je situacija kada je zahvat njege “zakasnio” (hrastove biljke su prosječne visine od 1 do 1,5 metar, a konkurentska vegetacija graba, klena, brijesta itd. od 2 do 3 metra). Zahvat treba hitno napraviti, ali dio hrastovih biljaka je u gustom sklopu jako potišten ili čak već propao. Slika 6 prikazuje hrastov mladik pred jesen, nakon što je tijekom vegetacije njegovan. Glavne vrste (hrast i jasen) nadvisuju ostalu vegetaciju za 0,5 do 1 metar. Idućih godina Slika 5. Mladik kojega je već trebalo njegovati Slika 6. Mladik u jesen nakon njege. Figure 5Young forest that is already supposed to tend. Figure 6Young forest after tending, in autumn. |