DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 60 <-- 60 --> PDF |
D. Posarić: NAJVAŽNIJI RAZLOZI GUBITKA HRASTALUŽNJAKA(Quercus robur L.) IZ SASTOJINA... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 151-158 Ako serukodržu prvoj vegetaciji pojavio na većim suvislim dijelovima pomladne površine, mora ga se tretirati odmah na početku druge vegetacije. Ova zeljanica počinje s vegetacijom prije hrasta i tada ju se i tretira (dok su pupovi hrastovih biljaka još potpuno zatvoreni). Uobičajeno je tretirati s preparatom na bazi glifosata, s tri litre sredstva po hektaru. Rukodrž se osuši prije počet ka hrastove vegetacije i u tom slučaju nema velik utje caj na propadanje biljaka.Ako se ne bi tretiralo, utje caj na propadanje bio bi velik. Ostala korovska vegetacija najčešće se javlja u obliku rijetko raspoređenih, ali bujnih grmova iz panjeva klena, žestilja, graba, jasena i brijesta, mnogostruko većih od mladih hrastića.Ako je takav slučaj, oni se najčešće uklanjaju presijecanjem i premazivanjem njihovih panjića 50 postotnim glifosatom. Druge mogućnosti su folijarno tretiranje leđnim prskalicama 3 postotnom otopinom glifosata ili tretman hvataljka ma 50 postotnom otopinom (samo ako je situacija u sastojini takva da je moguće obaviti jedan od ta dva tretmana, a da sredstvo ne dospije na hrast).Ako se nepoželjne vrste javljaju ravnomjerno po pomladnoj površini i polako nadvisuju hrast, radi se klasična njega pomlatka. Ovdje treba napomenuti da klasičnu njegu pomlatka pod zastorom krošanja ne bi trebalo planirati u vegetaciji prije dovršnoga sijeka, jer će ostale vrste svojim krošnjicama koliko-toliko zaštititi hrastove biljke od oštećivanja pri obaranju starih stabala i privlačenju drvnih sortimenata. Za ovaj čimbenik (ostalu korovsku vegetaciju) možemo reći da utječe na gubitak hrasta iz sastojine u ovome stadiju razvoja. Divljač može utjecati ako uđe na pomladnu površinu. Zaštitnu ogradu u ovome stadiju treba povremeno obilaziti, osobito zimi kada je teže pronaći hranu u šumi i kad se tragovi divljači dobro vide.Ako je sve u redu, divljač nema utjecaja na propadanje hrastova pomlatka pod zastorom krošanja, a ako je ušla na pomladnu površinu onda utječe na propadanje. U tom se slučaju hitno mora organizirati njezino istjerivanje i sanacija ograde. Mišoliki glodavcisu u ovome stadiju razvoja sastojine vrlo opasni.Treba kontrolirati stanje otrova u cijevima i izlagati ga dok ga glodavci konzumiraju.Ako se trovanje glodavaca zabrani, oni će u budućim obnova ma šuma vjerojatno uništiti gotovo sav hrast i postati naj veći problem pri obnovi. Ako razum prevlada i to se ne dogodi, unatoč trovanju možemo reći da oni imaju ve lik utjecaj na propadanje hrastovih biljaka. Površinska vodanakon uklanjanja dijela starih stabala na niskim dijelovima terena stagnira duže, a često se pojavljuje i na mjestima gdje je prije nije bilo.Vrijedi sve što je napisano kod utjecaja na ponik, kao i mjere obrane. No, pod utjecajem stagnirajuće vode na pomladnoj se površini javlja vegetacija šaševa. Zimi ta velika zelena masa pritisne još nejake jednogodišnje ili dvogodišnje hrastove biljke i polegne ih. Hrastićima na taj način propadne vršni pup i na proljeće potjeraju novi uspravni izbojak iz nekog od mirujućih bočnih pupova (Krejči iDubravac 2004).Ako se polijeganje šaša po hrastićima ponovi tijekom nekoliko uzastopnih godina, oni će propasti i osušiti se. Da se to ne bi dogodilo, šaš tijekom ljeta treba ili požeti srpovima oko hrastovih biljaka ili ga koncem ljeta izgaziti oko hrastića da polegne okolo, a ne po biljkama (jeftiniji i brži način od žetve). U nekim bi slučajevima dostatno bilo pogaziti šaš s dvije strane u odnosu na hrastove biljke, čime bi se spriječilo njegovo polijeganje po hrastićima. Ove postupke treba ponoviti tijekom nekoliko uzastopnih godina, dok su hrastići u opas nosti. Ovaj čimbenik utječe na propadanje hrastovih biljaka. ŠTETNI UTJECAJI NAPOMLADAK NAKON UKLANJANJA STARE SASTOJINE The adverse impacts in sapling stage after final cut of old trees Prvi utjecaj koji štetno djeluje je samo obaranje starih stabala i privlačenje drvnih sortimenata. Tijekom toga posla nemali broj biljaka pretrpi oštećenja (Košir, 2008). Možemo ustvrditi da su oštećenja veća, što je veći broj starih stabala po jedinici površine ostao za dovršni sijek, što su njihove krošnje razvijenije te što je visina mladih biljaka veća (vjerojatno će trogodišnje biljke bolje podnijeti udar krošnje ili gaženje kotačima forvardera od petogodišnjih biljaka). No, na oštećivanje hrastića utječe još čitav niz čimbenika, npr. postoji li tijekom sječe snježni pokrov i kolika mu je dubina, je li rađena njega u godini prije pa su hrastići ostali stršati na pomladnoj površini i podložniji lomovima, je li tlo smrznuto (što je puno bolje za privlačenje) ili raskvašeno i vrlo slabo nosivo (što je izrazito nepovoljno jer su oštećenja od forvardera tada velika), jesu li istrasirani izvozni putovi i kontrolira li se vozi li se po sječini isključivo njima, jesu li oštećenja nakon privlačenja sanirana itd. Zbog svega napisanoga trebalo bi planirati dovršni sijek što ranije iza naplodnoga, u trećoj godini života mlade sastojine, te po mogućnosti ne raditi njegu u vegetaciji prije dovršnoga sijeka. Iskustva, dapače, pokazuju da je na dobro obnovljenim gredama moguće dovršni sijek napraviti i ranije bez ikakvih štetnih posljedica po mlade hrastove biljke. Štoviše, one redovito brže napreduju bez zasjene stare sastojine. Upravitelji šumarija i revirnici mogu puno napraviti u striktnom provođenju i nadzoru trasiranja izvoznih putova, kontroli privlačenja tijekom nepovoljnoga razdoblja, ograničavanju veličine tovara i kasnijoj sanaciji oštećenja. Ovi opsežni radovi zasigurnojako utječu na propadanje hrastovih biljaka. Defolijatori,pepelnicaimraz(od kojega su stare krošnje ranije štitile mladu sastojinu, a sada više nema |