DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 58     <-- 58 -->        PDF

D. Posarić: NAJVAŽNIJI RAZLOZI GUBITKA HRASTALUŽNJAKA(Quercus robur L.) IZ SASTOJINA... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 151-158
samo proces obnove te šume. Mlada sastojina treba nadzor
i skrb još dugi niz godina. Izostanak takve brige
brzo može dovesti do gubitka hrastovih biljaka i na prvotno
jako dobro pomlađenim dijelovima površine.


Štetni će utjecaji biti pobrojeni kronološki, od prve
go dine života hrastove sastojine do njezine dobi oko
dva desete godine, kada započinju prorede. Utjecaji su


ŠTETNI UTJECAJI U STADIJU PONIKANakon što hrastove biljke izniknu prvi su im neprijateljidefolijatori.
Većina ih se javlja u rano proljeće i u
stanju su obrstiti svo lišće na mladim biljkama. Ipak, to
se vrlo rijetko događa.Ako se predviđa jak napad ne-


Slika 1. Djelomično obrštena jednogodišnja hrastova biljka.


Figure 1Partly defoliated one year old oak plant.


koga od štetnika (bilo temeljem prebrojavanja gubaro


vih legala, bilo brojenjem ženki mrazovaca na ljepljivim
pojasevima ili izvještaja Instituta o
utvrđenim štetnicima na poslanom
uzorku grančica) organizira se suzbijanje.
Zbog toga je brštenje, ako
ga uopće bude, u pravilu djelomično
(slika 1). Biljke koje su brštene potjeraju
nove listove. Zato se može
reći da defolijatori malo utječu na
pro padanje mladih biljaka.


Hrastova pepelnica (Microsphaera
alphitoides Griff. et Maubl.)
sljedeći je štetni utjecaj. Javlja se
kat kada već u travnju, a uobičajeno
po četkom svibnja. Ova je bolest
vrlo opasna za jednogodišnje biljke
koje imaju svega nekoliko listova,
po sebice ako se radi o mladom, tek
potjeralom lišću. No, svijest struke
o opasnosti od pepelnice, kao i učestalost
kontrole, na vrlo je visokoj
razini. Pri pojavi prvih pjega na lis to
vima pomladna se površina od mah
štiti. Zbog toga ova bolest, iako


podijeljeni u četiri skupine: utjecaji na biljke u stadiju
po nika, zatim pomlatka pod zastorom krošanja, potom
utje caji na pomladak nakon uklanjanja stare sastojine
te naposljetku utjecaji na sastojinu u stadijima mladika
i koljika. Svaki će utjecaj biti rangiran (malo utječe /
utje če / jako utječe). Za većinu će štetnih utjecaja također
biti preporučene mjere preventive ili obrane.


– The adverse impacts in seedling stage
potencijalno vrlo opasna, u praksi također ima mali
utje caj na propadanje hrastovih biljaka.
Korovska vegetacija, posebice rukodrž (Galium
aparineL.), druga je priča. Ova agresivna zeljanica kat


kada osvoji pomladne površine (tretirane tijekom pripreme
za naplodnju herbicidom) već u prvoj sljedećoj
vegetaciji (slika 2). Hrastići rastu kroz njezin gusti pokrov,
no ona ih prilično ometa (slika 2 – uklopljena sli ka).
Budući da se u prvoj vegetaciji rukodrž ne suzbija,
gdje se pojavi utječe na propadanje mladih hras tića.
Ostale nepoželjne biljne vrste nisu vrijedne spomena u
prvoj vegetaciji nakon tretiranja.


Divljačmože utjecati na redukciju hrastovih biljaka
samo ako uđe na pomladnu površinu, a to je moguće u
tri slučaja: ako je ograda preniska (pa je divljač preskače),
ako je preslaba (pa je divljač podiže ili probija)
ili ako uopće nije postavljena, a divljači ima znatno više
od očekivanoga. Sva tri slučaja predstavljaju krivu procjenu
i iziskuju reakciju: ogradu treba ili povisiti, ili popraviti
oštećenja i ojačati je ili je postaviti. Divljač koja
najviše može utjecati na reduciranje broja biljaka su divlje
svinje. One to nisu u stanju ako je zaštitna ograda oko
pomladne površine postavljena na vrijeme, te ako je do-


Slika 2. Pojava rukodrža (Galium aparineL) na dijelu pomladne površine u prvoj
vegetaciji.


Figure 2Appearance of cleavers (Galium aparineL.) on a part of regeneration area
in the first vegetation.