DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 58 <-- 58 --> PDF |
D. Posarić: NAJVAŽNIJI RAZLOZI GUBITKA HRASTALUŽNJAKA(Quercus robur L.) IZ SASTOJINA... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 151-158 samo proces obnove te šume. Mlada sastojina treba nadzor i skrb još dugi niz godina. Izostanak takve brige brzo može dovesti do gubitka hrastovih biljaka i na prvotno jako dobro pomlađenim dijelovima površine. Štetni će utjecaji biti pobrojeni kronološki, od prve go dine života hrastove sastojine do njezine dobi oko dva desete godine, kada započinju prorede. Utjecaji su ŠTETNI UTJECAJI U STADIJU PONIKANakon što hrastove biljke izniknu prvi su im neprijateljidefolijatori. Većina ih se javlja u rano proljeće i u stanju su obrstiti svo lišće na mladim biljkama. Ipak, to se vrlo rijetko događa.Ako se predviđa jak napad ne- Slika 1. Djelomično obrštena jednogodišnja hrastova biljka. Figure 1Partly defoliated one year old oak plant. koga od štetnika (bilo temeljem prebrojavanja gubaro vih legala, bilo brojenjem ženki mrazovaca na ljepljivim pojasevima ili izvještaja Instituta o utvrđenim štetnicima na poslanom uzorku grančica) organizira se suzbijanje. Zbog toga je brštenje, ako ga uopće bude, u pravilu djelomično (slika 1). Biljke koje su brštene potjeraju nove listove. Zato se može reći da defolijatori malo utječu na pro padanje mladih biljaka. Hrastova pepelnica (Microsphaera alphitoides Griff. et Maubl.) sljedeći je štetni utjecaj. Javlja se kat kada već u travnju, a uobičajeno po četkom svibnja. Ova je bolest vrlo opasna za jednogodišnje biljke koje imaju svega nekoliko listova, po sebice ako se radi o mladom, tek potjeralom lišću. No, svijest struke o opasnosti od pepelnice, kao i učestalost kontrole, na vrlo je visokoj razini. Pri pojavi prvih pjega na lis to vima pomladna se površina od mah štiti. Zbog toga ova bolest, iako podijeljeni u četiri skupine: utjecaji na biljke u stadiju po nika, zatim pomlatka pod zastorom krošanja, potom utje caji na pomladak nakon uklanjanja stare sastojine te naposljetku utjecaji na sastojinu u stadijima mladika i koljika. Svaki će utjecaj biti rangiran (malo utječe / utje če / jako utječe). Za većinu će štetnih utjecaja također biti preporučene mjere preventive ili obrane. – The adverse impacts in seedling stage potencijalno vrlo opasna, u praksi također ima mali utje caj na propadanje hrastovih biljaka. Korovska vegetacija, posebice rukodrž (Galium aparineL.), druga je priča. Ova agresivna zeljanica kat kada osvoji pomladne površine (tretirane tijekom pripreme za naplodnju herbicidom) već u prvoj sljedećoj vegetaciji (slika 2). Hrastići rastu kroz njezin gusti pokrov, no ona ih prilično ometa (slika 2 – uklopljena sli ka). Budući da se u prvoj vegetaciji rukodrž ne suzbija, gdje se pojavi utječe na propadanje mladih hras tića. Ostale nepoželjne biljne vrste nisu vrijedne spomena u prvoj vegetaciji nakon tretiranja. Divljačmože utjecati na redukciju hrastovih biljaka samo ako uđe na pomladnu površinu, a to je moguće u tri slučaja: ako je ograda preniska (pa je divljač preskače), ako je preslaba (pa je divljač podiže ili probija) ili ako uopće nije postavljena, a divljači ima znatno više od očekivanoga. Sva tri slučaja predstavljaju krivu procjenu i iziskuju reakciju: ogradu treba ili povisiti, ili popraviti oštećenja i ojačati je ili je postaviti. Divljač koja najviše može utjecati na reduciranje broja biljaka su divlje svinje. One to nisu u stanju ako je zaštitna ograda oko pomladne površine postavljena na vrijeme, te ako je do- Slika 2. Pojava rukodrža (Galium aparineL) na dijelu pomladne površine u prvoj vegetaciji. Figure 2Appearance of cleavers (Galium aparineL.) on a part of regeneration area in the first vegetation. |