DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 57 <-- 57 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI – PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 151-158 UDK 630* 440 + 450 NAJVAŽNIJI RAZLOZI GUBITKA HRASTALUŽNJAKA(Quercus robur L.) IZ SASTOJINA DO DOBI PRVIH PROREDA THE MOST IMPORTANT REASONS FOR THE LOSS OF PEDUNCULATE OAK (Quercus robur L.) FROM FOREST STANDS UP TO FIRST THINNINGS 1 Darko POSARIĆ SAŽETAK: Na propadanje hrastovih biljaka tijekom procesa prirodne ob- no ve i nakon njega, djeluju mnogi nepovoljni čimbenici. Njihovim nizanjem i(li) sinergijskim djelovanjem, određeni broj hrastovih biljaka biva uništen. Ako je obnova sastojine dobro uspjela, a štetni utjecaji budu do prvih proreda nadzirani i “obuzdavani”, vrlo je vjerojatno da će nastati kvalitetna hrastova sastojina. No, ako se u bilo kojoj fazi rasta sastojine zakasni sa zaštitom ili se ona propusti napraviti, hrastove biljke stradavaju. Zbog toga je vrlo važno kvalitetno štititi i njegovati mladu sastojinu do dobi prvih proreda. Štetni utjecaji koji ugrožavaju hrastove biljke brojni su i raznoliki. Oni koji tijekom rasta sastojine najviše utječu na propadanje biljaka su površinska voda, mišoliki glodavci (napose voluharice – Slika 4) i konkurentska vegetacija korovskih vrsta (Slike 3 i 5). Neki su utjecaji pod stalnim nadzorom i kvalitetnom zaštitom (npr. hrastova pepelnica – Microsphaera alphitoidesGriff. et Maubl.) pa se od njih ne pojavljuju veće štete, iako su potencijalno vrlo opasni. Neki drugi su podcijenjeni i zbog toga se od njih javljaju štete, posebice nakon uklanjanja stare sastojine dovršnim sijekom, kada nadzor i kontrola bivaju manji. Upravo potreba trajnoga stručnog nadzora i kontrole stanja sastojina nameće se kao konačni zaključak ovoga rada, jer oni su preduvjet pravodobnoga i ispravnoga reagiranja na primijećene štetne utjecaje. Ključne riječi:Propadanje hrastovih biljaka, hrastov ponik, pomladak, mladik, koljik, površinska voda, sitni glodavci, korovska vegetacija, nad zor stanja sastojina. UVOD I PROBLEM – Introduction and problem Odmah na početku treba reći da se članak neće bavi -ljaka u sastojinama do dobi prvih proreda takav, da se o ti hrastovim biljkama koje, u borbi za svjetlo s drugim tome manje-više sve zna.Ali, situacija na terenu otkri hrastovim biljkama, odumiru tijekom rasta sastojine. va da i nije uvijek tako, te da propada i dio biljaka koji Tim se prirodnim procesom izlučuju mnoge jedinke i on je gospodarenjem mogao i trebao biti sačuvan. je normalan. Članak će se baviti razlozima prekomjer- Mnogi štetni utjecaji djeluju na propadanje biljaka i noga gubitka hrasta i narušavanjem željenoga omjera većina ih je šumarskoj struci zaista i poznata. Od njih je vrsta drveća u nizinskim hrastovim šumama te nači organizirana uspješna obrana. Ipak, povremeno se donima sprječavanja tih gubitaka. go di da neki od utjecaja bude prekasno primijećen i U današnje je doba općeprihvaćeni stav šumarske tada redovito bude uništen određen broj biljaka na ve javnosti o problemu smanjenja brojnosti hrastovih bi-ćim površinama. Cilj ovoga članka je skrenuti pozornost upravo na te utjecaje i istaknuti da briga i borba za Darko Posarić, dipl. ing. šum., Hrvatske šume d.o.o., kvalitetnu mladu sastojinu ne smije prestati nakon ukla UŠPVinkovci, Trg Bana J. Šokčevića 20, 32100 Vinkovci njanja stare sastojine dovršnim sijekom.Tada je završen E-mail: Darko.Posaric@hrsume.hr |