DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 57     <-- 57 -->        PDF

STRUČNI ČLANCI – PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 151-158
UDK 630* 440 + 450


NAJVAŽNIJI RAZLOZI GUBITKA HRASTALUŽNJAKA(Quercus robur L.)
IZ SASTOJINA DO DOBI PRVIH PROREDA


THE MOST IMPORTANT REASONS FOR THE LOSS OF PEDUNCULATE OAK
(Quercus robur L.) FROM FOREST STANDS UP
TO FIRST THINNINGS


1


Darko POSARIĆ


SAŽETAK: Na propadanje hrastovih biljaka tijekom procesa prirodne ob-
no ve i nakon njega, djeluju mnogi nepovoljni čimbenici. Njihovim nizanjem
i(li) sinergijskim djelovanjem, određeni broj hrastovih biljaka biva uništen.
Ako je obnova sastojine dobro uspjela, a štetni utjecaji budu do prvih proreda
nadzirani i “obuzdavani”, vrlo je vjerojatno da će nastati kvalitetna hrastova
sastojina. No, ako se u bilo kojoj fazi rasta sastojine zakasni sa zaštitom ili se
ona propusti napraviti, hrastove biljke stradavaju. Zbog toga je vrlo važno
kvalitetno štititi i njegovati mladu sastojinu do dobi prvih proreda.


Štetni utjecaji koji ugrožavaju hrastove biljke brojni su i raznoliki. Oni koji
tijekom rasta sastojine najviše utječu na propadanje biljaka su površinska
voda, mišoliki glodavci (napose voluharice – Slika 4) i konkurentska vegetacija
korovskih vrsta (Slike 3 i 5). Neki su utjecaji pod stalnim nadzorom i kvalitetnom
zaštitom (npr. hrastova pepelnica – Microsphaera alphitoidesGriff.
et Maubl.) pa se od njih ne pojavljuju veće štete, iako su potencijalno vrlo
opasni. Neki drugi su podcijenjeni i zbog toga se od njih javljaju štete, posebice
nakon uklanjanja stare sastojine dovršnim sijekom, kada nadzor i kontrola
bivaju manji. Upravo potreba trajnoga stručnog nadzora i kontrole
stanja sastojina nameće se kao konačni zaključak ovoga rada, jer oni su preduvjet
pravodobnoga i ispravnoga reagiranja na primijećene štetne utjecaje.


Ključne riječi:Propadanje hrastovih biljaka, hrastov ponik, pomladak,
mladik, koljik, površinska voda, sitni glodavci, korovska vegetacija, nad zor
stanja sastojina.


UVOD I PROBLEM – Introduction and problem
Odmah na početku treba reći da se članak neće bavi -ljaka u sastojinama do dobi prvih proreda takav, da se o
ti hrastovim biljkama koje, u borbi za svjetlo s drugim tome manje-više sve zna.Ali, situacija na terenu otkri hrastovim
biljkama, odumiru tijekom rasta sastojine. va da i nije uvijek tako, te da propada i dio biljaka koji
Tim se prirodnim procesom izlučuju mnoge jedinke i on je gospodarenjem mogao i trebao biti sačuvan.
je normalan. Članak će se baviti razlozima prekomjer-


Mnogi štetni utjecaji djeluju na propadanje biljaka i
noga gubitka hrasta i narušavanjem željenoga omjera


većina ih je šumarskoj struci zaista i poznata. Od njih je
vrsta drveća u nizinskim hrastovim šumama te nači


organizirana uspješna obrana. Ipak, povremeno se donima
sprječavanja tih gubitaka.


go di da neki od utjecaja bude prekasno primijećen i
U današnje je doba općeprihvaćeni stav šumarske tada redovito bude uništen određen broj biljaka na ve javnosti
o problemu smanjenja brojnosti hrastovih bi-ćim površinama. Cilj ovoga članka je skrenuti pozornost
upravo na te utjecaje i istaknuti da briga i borba za


Darko Posarić, dipl. ing. šum., Hrvatske šume d.o.o.,


kvalitetnu mladu sastojinu ne smije prestati nakon ukla


UŠPVinkovci, Trg Bana J. Šokčevića 20, 32100 Vinkovci


njanja stare sastojine dovršnim sijekom.Tada je završen


E-mail: Darko.Posaric@hrsume.hr