DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Š. Pezdevšek Malovrh, L. Zadnik Stirn, J. Krč: INFLUENCE OF OWNERSHIPAND PROPERTY STRUCTURE ... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 139-149 Stordal,S., L.Gudbrand,F. J.Hair,2005: Diffe-Vehovar, V., 2001: Vzorčenje v anketah. Knjižna rences in Management and Risk Characteristics zbir ka Profesija, Fakulteta za družbene vede, of forest Owners in Eastern Norway and the 189 str., Ljubljana. Role of Forest OwnersAssociations, U: S. Miza Wild-Eck et.al., 2006: Extension of Private Forest ras (ur.), Small-Scale Forestry in a Changing En- Owners: Insights from a Representative Opinion vironment, 242–259,Vilnius. Poll in Switzerland, Small-scale Forest EconoToivonen, R., 2005:The Challenge of Information mics, Management and Policy, 5. (2): 161–174. Service Development for Private Forest Owners: Winkler,I., F.Gašperšič,1987: Zasebni gozdovi The Estonia and Finland Cases, Small-scale Fo v Sloveniji – stanje in novejša gibanja. Biotehnirest Economics, Management and Policy, 4. (4): ška fakulteta, Oddelek za gozdarstvo in Inštitut 451–470. za gozdno in lesno gospodarstvo, Strokovna in Valkonen,J., 2001:Analysis of the European Small znanstvena dela, 94, 116 str., Ljubljana. scale Forestry, European Small-Scale Forestry Zavod za gozdove Slovenije, 2005: Skrbno z gozdom, and its Challenges for the Development ofWood v dobro narave in ljudi, v: B. Debevec (ur.), Harvesting Technology, TTS Institute’s Publica- . Zavod za gozdove Slovenije, Ljubljana, 11 strtions, 101–120, Helsinki. SAŽETAK: Gospodarenje privatnim šumama, posebice u Sloveniji, nije optimalno. Na to najviše utječe i raznolika vlasnička i posjedovna struktura. Šumoposjednike u gospodarenju njihovim šumama posebice ograničava mali i usitnjeni šumski posjed s velikim brojem vlasnika i suvlasnika. Zbog toga je značajno da se šumoposjednici počinju udruživati u različite organizacijske oblike povezivanja. Predviđamo da spremnost šumoposjednika za povezivanje ponajprije ovi si od neposrednih ekonomskih i socijalnih interesa šumoposjednika te od veličine i stanja njihovog šumskog posjeda. Spremnost šumoposjednika za povezivanje utvrđivali smo anketiranjem. Zbog različitih prirodnih i društvenih prilika, posjednike šuma anketirali smo u cijeloj Sloveniji. Na temelju indeksa šumoposjednika, posjednike smo podijeli u pet grupa po veličini posjeda. Unutar ovih grupa podjelili smo ih na povezane i nepovezane. Uzorak ispitanika (n=700) predstavljali su sustavno izabrani šumoposjednici. Na anketu je odgovorilo 46 % ispitanika. Uzorak je obuhvatio 322 pretežito muška šumoposjednika. Prosječna starost anketiranih vlasnika je 54 godina, s prosječno završenom osnovnom ili trogodišnjom srednjom školom. Većina anketiranih šumoposjednika živi u ruralnim sredinama. Prosječni šumski posjed iznosi 16,7 ha i nalazi se u 4,3 pros torno odvojena kompleksa. Prevladava oblik vlasništva bez suvlasništva, a šumoposjednici koji su u suvlasništvu imaju prosječno osam suvlasnika. U uzorku je 39,1 % anketiranih šumovlasnika već uključeno u različite oblike povezivanja, 19,9 % ih je spremno uključiti se u različite oblike povezivanja, dok 41 % šumoposjednika povezivanje ne interesira. Rezultati bivarijantne analize ukazuju na povezanost spremnosti za povezivanjem šumoposjednika i veličine njegovoga posjeda. Veću spremnost za povezivanje pokazuju šumoposjednici koji imaju više od 10 ha šuma. Rezultati multivarijantne analize pokazuju da se šumoposjednici koji pokazuju spremnost za povezivanje i šumoposjednici koji nisu spremni za povezivanje, razlikuju po veličini posjeda, starosti i obliku vlasništva (vlasnika je više i svi žive u istom kućanstvu). Rezultati istraživanja pokazali su da treba šumoposjednike koji su spremni za povezivanje tražiti u grup i šumoposjednika koji su stari do 50 godina, imaju šumski posjed veći od 10 ha i koji sa suvlasnicima žive u istom kućanstvu. Ključne riječi:privatna šuma, suradnja i povezivanje šumoposjednika, vlasnička i posjedovna struktura, statistički modeli, bivariatna i multivariatna analiza, logistička regresija |