DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 3 <-- 3 --> PDF |
RI JEČ GLAV NO GAURED NI KA DANI ŠUMA, SVJETSKI DANVODAI SVJETSKI DAN METEOROLOGIJE U specijalnom prilogučasopisaSensa magazinza sretniji život, pod naslovom Koracima prirode, tiskan je popis važnijih datuma sa sadržajem zaštite okoliša.To nas je podsjetilo na veliko, ali zanemareno značenje šume u tri navedena ožujska datuma koji slijede jedan iza drugoga: 21. 3. Dan šuma, 22. 3. Svjetski dan voda i 23. 3. Svjetski dan meteorologije. U prilogu se sa dosta pesimizma govori o budućnosti našega planeta, koji je svake godine bogatiji za 78 milijuna ljudi. Upozorava se na povećani natalitet i u skoroj budućnosti o vjerojatnoj nestašici hrane, vode i energije za više od trećine ljudske populacije. Onaj koji je poredao tri navedena područja koja treba naglasiti i posebno obilježiti u svezi zaštite okoliša, predložio je logičan slijed onoga što bi trebalo zgusnuto u tri dana raspraviti i upozoriti na ovisnost jedno o drugom. Prema brojnim prognozama pitka voda bit će u svijetu sve više tražena, i zasigurno je velika sreća što smo četvrta zemlja u Europi po njezinu bogatstvu. Upravo to njezino bogatstvo usko je povezano uz naše prirodne državne šume, kojih je u Hrvatskoj oko 80 %. Bogati smo i rijekama s gotovo prirodnim tokom, a regulacijom velikih poplavnih prostora Lonjskoga i Mokroga polja, osigurali smo Zagreb i nizvodno smještene gradove, naselja i poljodjelstvo od poplava Save, Kupe i njihovih pritoka. Istovremeno, osnovali smo Park prirode Lonjsko polje s oko 30.000 ha nizinskih šuma i oko 20.000ha pašnjačkih površina, po bogatstvu biljnoga i životinjskoga svijeta jedinstvenoga u Europi. Svojom strukturom i bogatim živim šumskim tlom, mehanički i biološki te djelomično kemijski, pročisti se oborinska i u nizinama poplavna voda, koja pitka ulazi u podzemne tokove, opskrbljujući izvorišta. Sve naše rijeke koje izviru u hrvatskim Dinaridima pitke su na svojim izvorištima, što eoipso predstavlja golem potencijal pitke vode. Dodamo li tome sve njihove potoke i šumske izvore, to predstavlja golemu, praktički neprocjenjivu vrijednost koju smo do danas sve prije nego li iskoristili.Tome, dakako treba dodati već spomenuti crnomorski sljev koji obogaćuju vodotoci kopnenoga dijela Hrvatske. Prema Mitscherlichu iz Otto 1994, od sveukupne količine vode koja oborinama padne na šumu, dio se procjeđuje i obogaćuje podzemne tokove pitkom vodom.To iznosi tijekom vegetacije 30 do 40 %, a za mirovanja vegetacije 70 do 80 %. Uzevši prosječno 1200 mm oborina u Hrvatskoj, 2 milijuna ha sklopljenih šuma pročisti godišnje teoretski oko 13 milijardi tona pitke vode, a koliko ćemo je mi iskoristiti ovisi o potrebama i dobrim tehnologijama. Znalac koji je poredao dane obilježavanja: šuma, voda, meteorologija, zasigurno je mislio na ovisnost šume o vodi i na utjecaj jedne i druge na promjenu klime i obratno.Tu se ponovno pojavljuje šuma koja usporava učinak staklenika atmosfere kroz svoju općekorisnu funkciju vezivanja ugljika. Kod naših prirodnih šuma to je zasigurno učinkovitije nego li kod europskih smrekovih monokultura. Osim stvaranja pitke vode, šuma ima još jednu vrlo značajnu ulogu u zaustavljanju i ublažavanju visokih vodnih valova. Padne li u jednom mahu 100 mm oborina, šuma će to uspješno zadržati. Ona ima značajan utjecaj i do 150 mm, dok preko te količine oborina šuma više nema značajnijega učinka. Šuma, voda i meteorologija nisu bez određene namjere stavljene zajedno, pa zato predlažemo, kako bi ta tri obilježja svake godine organizirala druga ustanova u smislu znanstvenoga simpozija, uz hrvatsku i međunarodnu suradnju. Predlažemo, da slijedeće 2011. godine simpozij organizira šumarstvo, 2012. vodoprivreda, a 2013. Republički hidrometeorološki zavod. Vrijeme je da se međusobno u širokim državnim okvirima raspravi i o navodnjavanju njiva zbog proizvodnje čiste ekološke hrane, koja će zasigurno imati dobru pro đu u Europi. Za navodnjavanje ne bi smjeli koristiti onečišćenu savsku i dunavsku vodu, nego čistu iz akumulacija na Psunju, Papuku i Dilju, gravitacijom cijevima do njiva. Prof. em. dr. sc. Branimir Prpić |