DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 26 <-- 26 --> PDF |
M. Z. Ostrogović, K. Sever, I. Anić: UTJECAJ SVJETLANAPRIRODNO POMLAĐIVANJE HRASTA... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 115-123 odgovara svjetlosnim uvjetima mikrostaništa B, dok Prosječne vrijednosti mjerenih varijabli s obzirom na sklop odgovara svjetlosnim uvjetima mikrostaništa C. progalu ili sklop iskazane su u tablici 9. Tablica 9. Prosječne vrijednosti mjerenih varijabli pod sklopom i u progali Table 9 Average values of measured variables under cover and in the gap Broj ploha –Number of plots Progala –Gap Sklop –Cover 57 48 Broj stabala –Number of trees 96 26 h (cm) –Height 286,2 156,4 d kor (mm) –Ground level diameter 30 16 i h (cm) –Height Increment 16,7 11,1 Pravnost debla -Verticality of stem (%) 89,5 87,7 Koeficijent vitkosti stabla –Tree Slenderness coefficient 99,3 92,2 Deblo –Stem(%) a 34 31 Krošnja –Crown (%) a 54 62 Zdravstveno stanje –Health(%) a 80 81 DSF (%) 31,96 17,85 ISF (%) 27,73 17,34 Mikrostanište –Microsite type B C a – udio pravilno razvijenih i zdravih stabala (ocjena 0) u ukupnom broju zabilježenih stabala u progali ili pod sklopom DSF(%)–relativne vrijednosti izravnog svjetla –direct site factor ISF(%)–relativne vrijednosti difuznog svjetla –indirect site factor Kvalitativna značajka je i visinski prirast mladog naraštaja hrasta lužnjaka. Ovisnost prosječnog visinskog prirasta o udjelu izravnog svjetla izjednačena je li nearnom funkcijom i = 0.316 * DSF + 4.6903. Pri in- h tervalu pouzdanosti 0.95 koeficijent korelacije iznosi 2 r = 0.5809, a koeficijent determinacije R = 0.3374, što ukazuje na jaku ovisnost prema Roemer-Orphalovoj tablici. Linearna korelacija prosječnog visinskog prirasta i udjela difuznog svjetla također je pozitivna, ali sa 2 nižim koeficijentima; r = 0.4812, R = 0.2316 i prema navedenoj tablici ukazuje na srednju ovisnost. RASPRAVA– Discussion Struktura, brojnost i kvaliteta mladog naraštaja hrasta lužnjaka Structure, number and quality of young oak growth Mješovite sastojine hrasta lužnjaka i običnog graba stabilne su i produktivne (Lončar 1950), a optimalan broj biljaka po jedinici površine u mladim sastojinama ove šumske zajednice, koji osigurava dobru gospodarsku, ekološku i socijalnu budućnost, je 40 000 kom/ha (Matić 1994). Gustoća biljaka hrasta na pokusnoj plohi iznosi 57 778 kom/ha, a od toga je čak 80,3 % zdravih i vitalnih stabala.Vitalnost biljaka ogleda se i u prosječnom visinskom prirastu od 15,5 cm. Sve navedeno ukazuje na vrlo dobar uspjeh pomlađivanja. Sastojine u stadiju pomlatka i mladika vrlo su guste (Matić 2003). Gustoća sastojine pozitivno korelira s koe ficijentom vitkosti (Wang 1998). Posljedica viso ke gustoće biljaka na pomladnoj površini je visok pro sječni koeficijent vitkosti stabala koji iznosi 97,7.Vitkost stabala preko 100 u starijim sastojinama smatra se kao visoki rizik od vjetroizvala (Wang 1998). Kod mladog naraštaja vitkost stabala pogoduje deformaciji debla, što potvrđuje činjenica da čak trećina stabala (30,3 %) ima deformirano deblo. Prevelika gustoća ogleda se i u velikom postotku slabo razvijenih i rašljavih krošnji (44,3 %).Vitka stabla slabo razvijene kroš nje neotporna su na abiotske i biotske čimbenike (Matić2003). Opstanak ponika, pomlatka te kvaliteta mladog naraštaja ovisi o pravodobnim zahvatima njege (Matić 1996), a upitna kvaliteta mladog naraštaja hrasta lužnjaka vjerojatno je posljedica izostanka čiš će nja na površini pokusne plohe. Ovisnost brojnosti i kvalitete hrasta lužnjaka u različitim razvojnim stadijima o svjetlosnim uvjetima mikrostaništa Number and quality dependence of oak trees in different development stages on microsite type light condition s Hrast lužnjak je heliofilna vrsta, ali mu je u prvimMatić1996). Tablica 6 potvrđuje da poniku hrasta godinama života potrebna zaštita krošanja matičnih sta-luž njaka odgovara mikrostanište C, dok je najmanje zabala (Dekanić1979), odnosno do četvrte godine pod-stup ljen na mikrostaništu B. U svim ostalim razvojnim nosi zasjenu i manje količine svjetla (Matić1994,stadijima, brojnost lužnjaka je najmanja na mikrostani |