DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 25     <-- 25 -->        PDF

M. Z. Ostrogović, K. Sever, I. Anić: UTJECAJ SVJETLANAPRIRODNO POMLAĐIVANJE HRASTA... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 115-123
Tablica6.Relativniudiobrojnostibiljakahrastalužnjakaupojedinommikrostaništuporazvojnimstadijima


Table 6 Relative share of number of Pedunculate Oak trees in a specific microsite type by development stages


Razvojni stadiji Mikrostaništa –Microsite types
Development stages A B C D
Ponik –Seedlings(.20 cm) 0,26 0,25 0,68 0,33
Mlađi pomladak –Young saplings (21-50 cm) 0,28 0,34 0,25 0,48
Stariji pomladak –Saplings(51-130 cm) 0,26 0,16 0,05 0,13
Mladik –Young trees (>130 cm) 0,20 0,25 0,02 0,06
Ukupno –Total 1,00 1,00 1,00 1,00
. N stabala – .N of trees 85 381 650 249


Rezultati statističke analize ukazuju kako mikrostanište
C, odnosno niži stupanj izravnog i difuznog svjet la,
pozitivno utječe na brojnost ponika hrasta lužnjaka,
dok je brojnost stabala u razvojnom stadiju mladika
najveća na mikrostaništu B koje bilježi viši stupanj izravnog
i difuznog svjetlosnog zračenja. Mikrostanište
D koje se odlikuje višim stupnjem izravnog, a nižim
stup njem difuznog svjetla pozitivno utječe na brojnost
mlađega pomlatka hrasta lužnjaka, dok mikrostaništeA
s nižim stupnjem izravnog, a višim stupnjem difuznog
svjetla pozitivno utječe na brojnost starijeg lužnjakovog
pomlatka.


Relativni udjeli brojnosti biljaka hrasta lužnjaka i
ostalih vrsta raspoređenih po mikrostaništima prikazani
su tablicom 7. Na mikrostaništu C i D dominira hrast
lužnjak. Od ukupno 41 % stabala na mikrostaništu C,
čak 33 % otpada na hrast, dok na mikrostaništu D od
ukupno 16 % stabala, 13 % čini lužnjak. Na mikrostaništu
B su razlike u broju stabala lužnjaka i ostalih vrsta
znatno manje, dok na mikrostaništuAbroj stabala ostalih
vrsta premašuje broj stabala hrasta lužnjaka.


Tablica7.Relativniudiohrastalužnjakaiostalihvrstauodređenommikrostaništu


Table 7 Relative share of Pedunculate Oak and other species in a specific microsite type


Mikrostaništa –Microsite types
A B C D Ukupno –Total
Hrast lužnjak –Pedunculate Oak,% 0,04 0,20 0,33 0,13 0,70
Ostalo –Other, % 0,05 0,14 0,08 0,03 0,30
Ukupno –Total, % 0,09 0,34 0,41 0,16 1,00


Mladom naraštaju hrasta lužnjaka u razvojnom sta-tivne značajke, dok stabla koja rastu u svjetlosnim
diju starijeg pomlatka i mladika (iznad 50 cm visine) uvje tima mikrostaništa C, gdje je stupanj svjetlosnog
mjerene su varijable koje opisuju njegovu kvalitetu, a zra čenja niži, imaju najlošije kvalitativne značajke.
njihova ovisnost o pojedinom mikrostaništu prikazana Mladi hrastov naraštaj uzrastao na intermedijarnim mije
u tablici 8. Mlada lužnjakova stabla koja se razvijaju krostaništimaAi D ima vrlo slične vrijednosti kvalitana
mikrostaništu B, u uvjetima višeg stupnja izravnog i tivnih značajki.
difuznog svjetlosnog zračenja, imaju najbolje kvalita


Tablica8.Prosječne vrijednosti kvalitativnih značajki mladog naraštaja lužnjaka razvrstane po mikrostaništima


Table 8 Average values of qualitative characteristics of young oak growth sorted by microsite types


Mikrostaništa –Microsite types
A B C D
Prosjek –Average
Ukupno –Total
N stabala –Number of trees 19 70 17 16 122
i
h
(cm) –Height Increment 12,5 18,2 6,8 16,4 15,5
Pravnost debla –Verticality of stem (%) 84,1 92,3 84,5 86,3 89,1
Koef. vitkosti stabla –Tree Slenderness coeff. 93,6 101,7 85,8 98,5 97,7
Deblo –Stem(%)
a
10 78 5 7 100
Krošnja –Crown (%)
a
12 60 15 13 100
Zdravstveno stanje –Health(%)
a
14 60 13 12 100


a – raspodjela pravilno razvijenih i zdravih stabala (ocjena 0) po mikrostaništima


Obavljeno je i grupiranje ploha s obzirom na pro-todi vertikalne projekcije krošnje (Brokaw 1982). S
galu ili sklop, na način da je progala definirana po me-ob zirom na stu panj izravnog i difuznog svjetla progala