DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 21     <-- 21 -->        PDF

IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 115-123
UDK 630* 231 (001)


UTJECAJ SVJETLANAPRIRODNO POMLAĐIVANJE HRASTALUŽNJAKA
(Quercus robur L.) U PARK-ŠUMI MAKSIMIR U ZAGREBU


INFLUENCE OF LIGHT ON NATURAL REGENERATION OF PEDUNCULATE OAK
(Quercus robur L.) IN THE MAKSIMIR FOREST PARK IN ZAGREB


1 22


Maša Zorana OSTROGOVIĆ, Krunoslav SEVER, IgorANIĆ


SAŽETAK: U park-šumi Maksimir, u mješovitoj sastojini hrasta lužnjaka i
običnoga graba (Carpino betuli-Quercetum roboris /Anić 1959/ Rauš 1969),
analiziran je utjecaj svjetla na brojnost i kvalitetu mladog hrastovog naraštaja.
Pokusna ploha obuhvatila je dvije pomladne jezgre u razvojnom stadiju mladika
i površinu između jezgri u fazi ponika te mlađeg i starijeg pomlatka. Analiza
podataka pokazala je da se prirodno pomlađivanje na malim površinama u
park-šumi Maksimir odvija uspješno. Broj biljaka po jedinici površine je zadovoljavajući
i iznosi 8,3 kom/m2. Prema vrsti smjese to je mješovita sastojina
hrasta lužnjaka i običnoga graba s manjim udjelom divlje trešnje (Prunus
aviumL.), klena (Acer campestreL.), lipe (Tiliasp.) i mliječa (A. platanoides
L.). Prednost mješovitih sastojina ogleda se u biološkoj i ekološkoj ravnoteži, a
to su glavni ciljevi gospodarenja u park-šumi Maksimir. No, kvaliteta mladog
na raštaja hrasta lužnjaka je upitna. Posljedica visoke gustoće biljaka na pom-
lad noj površini je visok prosječni koeficijent vitkosti mladog hrastovog naraštaja.
Velik udio deformiranih debala, loše razvijenih krošnji i prevelika
zastupljenost korovske vegetacije posljedica su nenjegovanja pomlatka.


Utvrđene su prosječne godišnje relativne vrijednosti difuznog i izravnog
svjetla u pojedinim razvojnim stadijima hrasta lužnjaka. Ovisnost broja biljaka
u različitim razvojnim stadijima o svjetlosnim uvjetima pojedinog mikrostaništa
potvrđena je .2testom. Dobivena je jaka pozitivna linearna ko re lacija između
prosječnog visinskog prirasta hrasta lužnjaka i vrijednosti izravnog
svjetla (r = 0,5809).


Ključne riječi:pomladna jezgra, razvojni stadiji, izravno i difuzno
svjetlo, kvaliteta mladog naraštaja hrasta lužnjaka.


UVOD – Introduction
Park-šume se od gospodarskih šuma razlikuju jedino okoliša (Matić 1986). Opravdanost ovog načina pom-
u cilju gospodarenja, a to je prije svega održavanje i po-lađivanja ogleda se u kvaliteti sastojina koje se na ovaj
boljšanje općekorisnih funkcija šuma. Zbog svoje na-način pomlađuju. Ova metoda podržava biološku razmjene
i položaja park-šume zahtijevaju poseban i nolikost sastojina, a rezultat je kvalitetna i stabilna
intenzivniji tretman s obzirom na uobičajene zahvate mlada sastojina. Pomlađivanje započinje istovremeno
njege, obnove i održavanja (Matić i Prpić1997). na nekoliko manjih i međusobno odvojenih pomladnih
Oplodne sječe na malim površinama u obliku krugova jezgri. Pomladak raste i razvija se, jezgre se sukcesivno
imaju primjenu u šumama posebne namjene (Anić i šire i povezuju u grupe i konačno nastaje cjelovita skloOršanić2009)
i sve veću ulogu u zaštiti čovjekova pljena pomlađena sastojina.
Prirodno pomlađivanje je najsloženiji proces u ži


1


Maša Zorana Ostrogović, dipl. ing., Hrvatski šumarski institut
votu šumske sastojine. Uspjeh prirodnog pomlađivanja
Trnjanska cesta 35, 10000 Zagreb. e-mail: masao@sumins.hr


ovisi o nizu ekoloških čimbenika i o njihovom uravnote


2


Izv. prof. dr. sc. Igor Anić, Krunoslav Sever, dipl. ing.,


ženom odnosu. Svjetlo je ekološki čimbenik na kojega


Šumarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Svetošimunska c. 25,
10000 Zagreb.


uzgojnim zahvatima možemo neposredno utjecati.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 22     <-- 22 -->        PDF

M. Z. Ostrogović, K. Sever, I. Anić: UTJECAJ SVJETLANAPRIRODNO POMLAĐIVANJE HRASTA... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 115-123
Matić (1984) je istraživao utjecaj svjetla na prirodno
pomlađivanje, stavljajući u odnos količinu užitog svjet la
u sastojini i broj biljaka po visinskim klasama. Mikaci
dr. (2007–2008) istražuju uspješnost pomlađivanja s obzirom
na mikrostanišne svjetlosne uvjete. Poznavanje
reakcija ponika i pomlatka na svjetlo ključno je pri određivanju
stupnja tolerancije pojedinih vrsta na zasjenu
(Kobe i dr.1995). Uvid u stupanj skiofitnosti mladih
biljaka omogućuje nam da smišljenim radom mijenjamo
intenzitet svjetla u šumskoj sastojini i na taj način ostva


rimo uspješno i kvalitetno prirodno pomlađivanje, a
time i optimalnu kvantitativnu i kvalitativnu proizvod nju
drva.


Cilj ovog istraživanja bio je dobiti uvid u kojoj
mjeri kvantitativne značajke svjetla na pomladnoj površini
utječu na brojnost mladog naraštaja hrasta lužnjaka
u razvojnom stadiju ponika, mlađeg i starijeg
pomlatka te mladika kao i na kvalitetu starijeg pomlatka
i mladika u procesu prirodnog pomlađivanja na
malim površinama u obliku krugova.


MATERIJAL I METODE – Material and Methods


Istraživanje je obavljeno u park-šumi Maksimir, u
mješovitoj sastojini hrasta lužnjaka i običnoga graba
(Carpino betuli-Quercetum roboris /Anić 1959/ Rauš
1969), u razdoblju 2006–2007. godine. U sjeveroistočnom
dijelu parka, postavljena je pokusna ploha površine


2


71,5 x 31,5 m (2252,25 m). Plohom su se obuhvatile
dvije pomladne jezgre s mladim hrastovim naraštajem u
razvojnim stadijima ponika, pomlatka i mladika te površina
između njih obrasla korovskom vegetacijom.


Unutar plohe postavljena je kvadratna mreža 5 x 5 m.
Na sjecištima mreže postavljeno je 105 mjernih ploha,
1,5 x 1,5 m. Na njima su podaci prikupljeni u dva navrata,
u zimu 2006. godine i u proljeće 2007. godine. Za
vrijeme mirovanja vegetacije zabilježen je broj biljaka
po vrstama i razvojnim stadijima koji su definirani visinskim
klasama na sljedeći način: ponik .20 cm, mlađi
pomladak 21–50 cm, stariji pomladak 51–130 cm i mladik
>130 cm. U hrastovom naraštaju višem od 50 cm
(stariji pomladak i mladik) izabrana su tri reprezentativna
primjerka na svakoj mjernoj plohi i izmjerene su
im sljedeće značajke: promjer pridanka biljke (dpr) u
mm, visina biljke (H) u cm, dužina biljke (D) u cm i pet
posljednjih visinskih prirasta vršnog izbojka (5ih) u cm.
Nadalje, ocjenjivao im se oblik debla, oblik krošnje te
zdravstveno stanje cijele biljke. Oblik debla određen je
ocjenama 0–2, gdje je ocjena 0 označavala pravno
deblo, 1 jednostrano zakrivljeno, a 2 deformirano. Oblik
krošnje ocijenjen je sa 0 za dobro razvijenu ili simetričnu
krošnju i 1 za rašljavu, slabo razvijenu ili asimetričnu
krošnju. Zdravstveno stanje biljke određeno je
ocjenama 0 za vitalno stablo i 1 za oštećeno ili suho
sta blo. Na mjernim plohama bilježena je i prisutnost
korova. Na površini čitave pokusne plohe snimljen je
prostorni raspored matičnih stabala i izrađena je projekcija
krošanja. U proljeće, nakon početka listanja, na


mjernim plohama snimljene su hemisferene fotografije
fotoaparatom Nikon F601 s lećom Sigma 8 mm, tzv.
“riblje oko” (eng.fisheye). Fotografije su snimljene u
jutarnjim satima, jer se najbolje fotografije izraženog
kontrasta mogu ostvariti u uvjetima ujednačenog pozadinskog
svjetla, odnosno neposredno pred svitanje, od mah
po zalasku sunca ili za oblačnih dana (Diaci i dr.
1999,Jelaska2004).


Prikupljeni podaci obrađeni su računalnim programima
Excel 2003, STATISTICA6.0,ArcGIS,WinSVS
iWinSCANOPYPro 2006 a.


Struktura pomladnih jezgri izražena je kroz vrstu
smjese, omjer smjese po broju stabala, gustoću sastojine
(N/ha) te prosječn u visinu (h) i promjer na pridanku (dpr)
mladog hrastovog naraštaja. Kvaliteta po mlađivanja
procijenjena je na temelju pravnosti debla (H / D x 100),
koeficijenta vitkosti stabla (H / (dpr/ 10)), prosječnog visinskog
prirasta (5ih/ 5) u cm te postotnog udjela pravilno
razvijenih i zdravih stabala hrasta lužnjaka (i.e.
postotni udio ocjena 0 za oblik debla, krošnje i zdravstveno
stanje). Grupiranjem ploha prema prosječnoj visini
biljaka utvrđena je raspodjela razvojnih stadija na
površini pokusne plohe. Iskazane su prosječne vrijednosti
pojedinih komponenti svjetla s obzirom na razvojni
stadij vegetacije. S obzirom na vrijednosti medijane izravnog
i difuznog svjetla, određena su četiri mikrostaništa
nazvanaA (dir.Med, dif>Med), B (dir>Med,
dif>Med), C (dir.Med, dif.Med) i D (dir>Med,
dif.Med)(Diacii dr. 1999). Obavljeno je i grupiranje
ploha s obzirom da li se nalaze pod sklopom ili u progali,
te su iskazane prosječne vrijednosti mjerenih varijabli
glede mikostaništa i progale/sklopa.Analizirana je
i ovisnost prosječnog visinskog prirasta o vrijednostima
mjerenih komponenti svjetla.


REZULTATI ISTRAŽIVANJA– Results
Struktura i kvaliteta mladog hrastovog naraštaja


Structure and quality of young oak growth


Površina obuhvaćena pokusnom plohom predstavlja
reprezentativni uzorak mlade mješovite sastojine hrasta
lužnjaka i običnoga graba s primjesama divlje trešnje,
klena, lipe i mliječa, gdje udio hrasta lužnjaka u omjeru


smjese po broju stabala iznosi 69,6 %. Od ostalih vrsta
više od 90 % čini obični grab. Gustoća biljaka na pokusnoj
plohi preračunata na hektar iznosi 82 963 kom/ha
od čega na hrast otpada 57 778 kom/ha.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 23     <-- 23 -->        PDF

M. Z. Ostrogović, K. Sever, I. Anić: UTJECAJ SVJETLANAPRIRODNO POMLAĐIVANJE HRASTA... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 115-123
Na ukupno 105 mjernih ploha, odabrana su 122 re-hove prosječne vrijednosti prikazane su u tablici 1.
prezentativna stabla hrasta lužnjaka u razvojnom sta-Mjerena stabla raspoređena su u dvije pomladne jezdiju
starijeg pomlatka i mladika (>50 cm) kojima se gre, od kojih prva obuhvaća 30, a druga 92 stabla.
mjerila visina, promjer pridanka i visinski prirast, a nji-


Tablica 1. Prosječne vrijednosti visine, promjera pridanka biljke i visinskog prirasta po pomladnim jezgrama


Table 1 Average height, ground level diameter and height increment sorted by regeneration gaps


Pomladna jezgra –Regeneration gap h (cm) dpr. (mm) ih (cm)
I. 210,5 21 11,0
II. 274,3 29 16,9
Prosjek –Average 258,6 27 15,5


Kvalitativne značajke mladog naraštaja koje su također
mjerene na prethodno spomenuta 122 lužnjakova
stabla iskazane su sumarno za obje jezgre.
Izmjerena hrastova stabalca odlikovala su se pravnim
deblom u 33,6 % slučajeva, jednostruko zakrivljenim
deblom u 36,1 % slučajeva i deformiranim deblom u


Tablica 2. Deskriptivna statistika mjerenih varijabli


Table 2 Descriptive statistics of measured variables


30,3 % slučajeva. Dobro razvijenu i simetričnu krošnju
imalo je 55,7 % stabala, dok je 44,3 % stabala imalo rašljavu
ili slabo razvijenu krošnju. U 80,3 % slučajeva
stabla su bila zdrava i vitalna, dok je 19,7 % stabala
bilo oštećeno ili suho. Ostale mjerene varijable prikaza
ne su u tablici 2.


N Mean Med Min Max SD SE
h (cm) –Height 122 258,6 232,5 56,0 624,0 147,4 13,3
d
pr
(mm) –Ground level diameter 122 27 25 5 76 16,9 1,5
i
h
(cm) –Height Increment 122 15,5 15,4 1,1 40,6 8,0 0,7
Pravnost debla –Verticality of stem (%) 122 89,1 92,1 57,1 99,3 8,7 0,8
Koef. vitkosti stabla –Tree Slenderness coeff. 122 97,7 96,6 55,1 177,8 22,2 2,0


Analiza svjetla – Light analysis
Becker i dr. (1989) navode kako su svjetlosni ISF) svjetla za svaku pojedinu fotografiju snimljenu na
uvjeti pod zastorom krošanja starih stabala izrazito he-
sjecištima mreže.Te vrijednosti predstavljaju procjenu
terogeni, stoga postavljanje guste i pravilne mreže na


udjela količine izravnog i difuznog svjetla u sastojini u
čijim se sjecištima mjere svjetlosni uvjeti osigurava re


odnosu na stupanj svjetla izvan sastojine (Anderson
prezentativan uzorak.


1964). Deskriptivnom statističkom analizom utvrđeno
Analizom hemisfernih fotografija dobivene su pro


je kako je svjetlo na površini pokusne plohe normalno
sječne godišnje relativne vrijednosti izravnog (eng.di-dis tribuirano, na što ukazuju približno jednake vrijednorect
site factor, DSF) i difuznog (eng.indirect site factor, sti aritmetičke sredine i medijane (tablica 3).


Tablica 3. Deskriptivne vrijednosti mjerenih komponenti svjetla


Table 3 Descriptive values of measured light components


N Mean Med Min Max SD SE
DSF (%) 105 25,51 26,89 2,95 59,63 12,93 1,26
ISF (%) 105 22,98 23,14 2,80 39,21 8,46 0,83


DSF(%)–relativne vrijednosti izravnog svjetla –direct site factor
ISF(%)–relativne vrijednosti difuznog svjetla – indirect site factor


S obzirom na vrijednosti medijane komponenti bolju procjenu centralne tendencije od aritmetičke sresvjetla,
određena su četiri mikrostaništa nazvanaA, B, dine (TerborghiMathews1999).
C i D (tablica 4). Medijana je korištena jer predstavlja


Tablica 4. Vrijednosti izravnog i difuznog svjetla za određena mikrostaništa


Table 4 Values of direct and diffuse light for microsite types


A B C D
DSF (%) . 26,89 > 26,89 . 26,89 > 26,89
ISF (%) > 23,14 > 23,14 . 23,14 . 23,14
N ploha –N plots 13 39 40 13


DSF(%)–relativne vrijednosti izravnog svjetla –direct site factor
ISF(%)–relativne vrijednosti difuznog svjetla – indirect site factor




ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 24     <-- 24 -->        PDF

M. Z. Ostrogović, K. Sever, I. Anić: UTJECAJ SVJETLANAPRIRODNO POMLAĐIVANJE HRASTA... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 115-123
Uz ovako definirana mikrostaništa, bitno je istaći da losne uvjete mikrostaništu C s obzirom na vrijednosti izje
mikrostanište B pod utjecajem višeg stupnja svjetlo-ravnoga svjetla, odnosno mikrostaništu B s obzirom na
snog zračenja, a mikrostanište C pod utjecajem nižeg vrijednosti difuznoga svjetla, dok mikrostanište D ima
stupanja svjetlosnog zračenja. MikrostaništaAi D pred-slične svjetlosne uvjete mikrostaništu B ako promastavljaju
intermedijarne tipove s obzirom na stupanj tramo vrijednosti izravnoga svjetla, odnosno mikrostasvjetlosnoga
zračenja. MikrostaništeAima slične svjet-ništu C ako promatramo vrijednosti difuznoga svjetla.


Odnos distribucije svjetla i razvojnih stadija mladog naraštaja hrasta lužnjaka


Relationship between distribution of light and young oak growth development stages


Distribucija svjetla na površini pokusne plohe re-Grupiranjem mjernih ploha prema prosječnoj visini
zultat je prostornog rasporeda matičnih stabala hrasta biljaka zabilježenih na pojedinoj plohi, utvrđena su čelužnjaka
i običnoga graba (slika 1). tiri razvojna stadija: ponik, mlađi i stariji pomladak te


mladik hrasta lužnjaka, dok je središnji dio pokusne
plohe obrastao korovskom vegetacijom. Zbog malog
broja ploha u razvojnom stadiju mlađeg pomlatka taj
razvojni stadij promatran je zajedno s ponikom.Tablica
5 prikazuje prosječne vrijednosti izravnoga i difuznoga
svjetla te mikrostaništa u kojima se trenutno nalaze pojedini
razvojni stadiji hrasta lužnjaka, odnosno korovska
vegetacija. Iz tablice je jasno uočljivo kako
razvojni stadiji ponika i mlađega pomlatka zauzimaju
mikrostanište s nižim stupnjem svjetlosnog zračenja.
Razvojni stadij starijega pomlatka nalazi se na mikro


staništu s nižim stupnjem izravnog, a višim stupnjem


Slika1. Prostorni raspored starih matičnih stabala hrasta lužnjaka
i običnog graba na površini pokusne plohe


difuznog svjetla. Razvojni stadij mladika i korovska
Figure 1Spatial distribution of old grown oak and hornbeam trees vegetacija zauzimaju isti tip mikrostaništa koje se odliat
experimental plot kuje višim stupnjem svjetlosnoga zračenja.


Tablica5.Prosječne vrijednosti izravnog i difuznog svjetla za pojedine razvojne stadije vegetacije


Table 5 Average values of direct and diffuse light for different development stages of vegetation


Svjetlosni uvjeti
Light conditions
Razvojni stadiji hrasta lužnjaka i korovska vegetacija
Development stages of Pedunculate Oak and weed vegetation
Ponik i mlađi pomladak
Seedlings and young saplings
(.50 cm)
Stariji pomladak
Saplings
(51 – 130 cm)
Mladik
Young trees
(> 130)
Korovska vegetacija
Weed vegetation
DSF (%) 16,37 24,00 35,15 27,31
ISF (%) 16,52 25,99 26,97 26,09
N ploha
N of plots 37 13 33 22
%
a
48 9 26 17
%
b
81 49 63 71
Mikrostanište
Microsite type C A B B


a – raspodjela ukupnog broja biljaka hrasta lužnjaka po razvojnim stadijima (. = 100 %)
b – udio hrasta u ukupnom broju biljaka zabilježenih unutar pojedinog razvojnog stadija


DSF(%)–relativne vrijednosti izravnog svjetla –direct site factor
ISF(%)–relativne vrijednosti difuznog svjetla – indirect site factor


Od ukupnog broja biljaka hrasta lužnjaka na poku-razvojni stadij starijeg pomlatka. U odnosu na ostale
snoj plohi najveći postotak (48 %) je u razvojnom stadi -vrste lužnjak je zastupljen preko 50 % u svim razvojnim
ju ponika i mlađeg pomlatka, a najmanje je zastupljen sta dijima osim u starijem pomlatku.


Utjecaj svjetla na brojnost i kvalitetu ponika, pomlatka i mladika hrasta lužnjaka


Influence of light on number and quality of seedlings, saplings and young oak trees


2


Ovisnost brojnosti biljaka hrasta lužnjaka u pojedi-testom (.= 337, st.sl. = 9, p<0,01). Ponik i mlađi pom


2


nom mikrostaništu o razvojnom stadiju testirana je .ladak promatrani su zasebno.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 25     <-- 25 -->        PDF

M. Z. Ostrogović, K. Sever, I. Anić: UTJECAJ SVJETLANAPRIRODNO POMLAĐIVANJE HRASTA... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 115-123
Tablica6.Relativniudiobrojnostibiljakahrastalužnjakaupojedinommikrostaništuporazvojnimstadijima


Table 6 Relative share of number of Pedunculate Oak trees in a specific microsite type by development stages


Razvojni stadiji Mikrostaništa –Microsite types
Development stages A B C D
Ponik –Seedlings(.20 cm) 0,26 0,25 0,68 0,33
Mlađi pomladak –Young saplings (21-50 cm) 0,28 0,34 0,25 0,48
Stariji pomladak –Saplings(51-130 cm) 0,26 0,16 0,05 0,13
Mladik –Young trees (>130 cm) 0,20 0,25 0,02 0,06
Ukupno –Total 1,00 1,00 1,00 1,00
. N stabala – .N of trees 85 381 650 249


Rezultati statističke analize ukazuju kako mikrostanište
C, odnosno niži stupanj izravnog i difuznog svjet la,
pozitivno utječe na brojnost ponika hrasta lužnjaka,
dok je brojnost stabala u razvojnom stadiju mladika
najveća na mikrostaništu B koje bilježi viši stupanj izravnog
i difuznog svjetlosnog zračenja. Mikrostanište
D koje se odlikuje višim stupnjem izravnog, a nižim
stup njem difuznog svjetla pozitivno utječe na brojnost
mlađega pomlatka hrasta lužnjaka, dok mikrostaništeA
s nižim stupnjem izravnog, a višim stupnjem difuznog
svjetla pozitivno utječe na brojnost starijeg lužnjakovog
pomlatka.


Relativni udjeli brojnosti biljaka hrasta lužnjaka i
ostalih vrsta raspoređenih po mikrostaništima prikazani
su tablicom 7. Na mikrostaništu C i D dominira hrast
lužnjak. Od ukupno 41 % stabala na mikrostaništu C,
čak 33 % otpada na hrast, dok na mikrostaništu D od
ukupno 16 % stabala, 13 % čini lužnjak. Na mikrostaništu
B su razlike u broju stabala lužnjaka i ostalih vrsta
znatno manje, dok na mikrostaništuAbroj stabala ostalih
vrsta premašuje broj stabala hrasta lužnjaka.


Tablica7.Relativniudiohrastalužnjakaiostalihvrstauodređenommikrostaništu


Table 7 Relative share of Pedunculate Oak and other species in a specific microsite type


Mikrostaništa –Microsite types
A B C D Ukupno –Total
Hrast lužnjak –Pedunculate Oak,% 0,04 0,20 0,33 0,13 0,70
Ostalo –Other, % 0,05 0,14 0,08 0,03 0,30
Ukupno –Total, % 0,09 0,34 0,41 0,16 1,00


Mladom naraštaju hrasta lužnjaka u razvojnom sta-tivne značajke, dok stabla koja rastu u svjetlosnim
diju starijeg pomlatka i mladika (iznad 50 cm visine) uvje tima mikrostaništa C, gdje je stupanj svjetlosnog
mjerene su varijable koje opisuju njegovu kvalitetu, a zra čenja niži, imaju najlošije kvalitativne značajke.
njihova ovisnost o pojedinom mikrostaništu prikazana Mladi hrastov naraštaj uzrastao na intermedijarnim mije
u tablici 8. Mlada lužnjakova stabla koja se razvijaju krostaništimaAi D ima vrlo slične vrijednosti kvalitana
mikrostaništu B, u uvjetima višeg stupnja izravnog i tivnih značajki.
difuznog svjetlosnog zračenja, imaju najbolje kvalita


Tablica8.Prosječne vrijednosti kvalitativnih značajki mladog naraštaja lužnjaka razvrstane po mikrostaništima


Table 8 Average values of qualitative characteristics of young oak growth sorted by microsite types


Mikrostaništa –Microsite types
A B C D
Prosjek –Average
Ukupno –Total
N stabala –Number of trees 19 70 17 16 122
i
h
(cm) –Height Increment 12,5 18,2 6,8 16,4 15,5
Pravnost debla –Verticality of stem (%) 84,1 92,3 84,5 86,3 89,1
Koef. vitkosti stabla –Tree Slenderness coeff. 93,6 101,7 85,8 98,5 97,7
Deblo –Stem(%)
a
10 78 5 7 100
Krošnja –Crown (%)
a
12 60 15 13 100
Zdravstveno stanje –Health(%)
a
14 60 13 12 100


a – raspodjela pravilno razvijenih i zdravih stabala (ocjena 0) po mikrostaništima


Obavljeno je i grupiranje ploha s obzirom na pro-todi vertikalne projekcije krošnje (Brokaw 1982). S
galu ili sklop, na način da je progala definirana po me-ob zirom na stu panj izravnog i difuznog svjetla progala




ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 26     <-- 26 -->        PDF

M. Z. Ostrogović, K. Sever, I. Anić: UTJECAJ SVJETLANAPRIRODNO POMLAĐIVANJE HRASTA... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 115-123
odgovara svjetlosnim uvjetima mikrostaništa B, dok Prosječne vrijednosti mjerenih varijabli s obzirom na
sklop odgovara svjetlosnim uvjetima mikrostaništa C. progalu ili sklop iskazane su u tablici 9.
Tablica 9. Prosječne vrijednosti mjerenih varijabli pod sklopom i u progali


Table 9 Average values of measured variables under cover and in the gap


Broj ploha –Number of plots
Progala –Gap Sklop –Cover
57 48
Broj stabala –Number of trees 96 26
h (cm) –Height 286,2 156,4
d
kor
(mm) –Ground level diameter 30 16
i
h
(cm) –Height Increment 16,7 11,1
Pravnost debla -Verticality of stem (%) 89,5 87,7
Koeficijent vitkosti stabla –Tree Slenderness coefficient 99,3 92,2
Deblo –Stem(%)
a
34 31
Krošnja –Crown (%)
a
54 62
Zdravstveno stanje –Health(%)
a
80 81
DSF (%) 31,96 17,85
ISF (%) 27,73 17,34
Mikrostanište –Microsite type B C


a – udio pravilno razvijenih i zdravih stabala (ocjena 0) u ukupnom broju zabilježenih stabala u progali ili pod sklopom


DSF(%)–relativne vrijednosti izravnog svjetla –direct site factor
ISF(%)–relativne vrijednosti difuznog svjetla –indirect site factor


Kvalitativna značajka je i visinski prirast mladog
naraštaja hrasta lužnjaka. Ovisnost prosječnog visinskog
prirasta o udjelu izravnog svjetla izjednačena je
li nearnom funkcijom i = 0.316 * DSF + 4.6903. Pri in-


h


tervalu pouzdanosti 0.95 koeficijent korelacije iznosi


2


r = 0.5809, a koeficijent determinacije R = 0.3374, što


ukazuje na jaku ovisnost prema Roemer-Orphalovoj tablici.
Linearna korelacija prosječnog visinskog prirasta
i udjela difuznog svjetla također je pozitivna, ali sa


2


nižim koeficijentima; r = 0.4812, R = 0.2316 i prema
navedenoj tablici ukazuje na srednju ovisnost.


RASPRAVA– Discussion


Struktura, brojnost i kvaliteta mladog naraštaja hrasta lužnjaka


Structure, number and quality of young oak growth


Mješovite sastojine hrasta lužnjaka i običnog graba
stabilne su i produktivne (Lončar 1950), a optimalan
broj biljaka po jedinici površine u mladim sastojinama
ove šumske zajednice, koji osigurava dobru gospodarsku,
ekološku i socijalnu budućnost, je 40 000 kom/ha
(Matić 1994). Gustoća biljaka hrasta na pokusnoj
plohi iznosi 57 778 kom/ha, a od toga je čak 80,3 %
zdravih i vitalnih stabala.Vitalnost biljaka ogleda se i u
prosječnom visinskom prirastu od 15,5 cm. Sve navedeno
ukazuje na vrlo dobar uspjeh pomlađivanja. Sastojine
u stadiju pomlatka i mladika vrlo su guste
(Matić 2003). Gustoća sastojine pozitivno korelira s
koe ficijentom vitkosti (Wang 1998). Posljedica viso ke
gustoće biljaka na pomladnoj površini je visok pro


sječni koeficijent vitkosti stabala koji iznosi 97,7.Vitkost
stabala preko 100 u starijim sastojinama smatra se
kao visoki rizik od vjetroizvala (Wang 1998). Kod
mladog naraštaja vitkost stabala pogoduje deformaciji
debla, što potvrđuje činjenica da čak trećina stabala
(30,3 %) ima deformirano deblo. Prevelika gustoća
ogleda se i u velikom postotku slabo razvijenih i rašljavih
krošnji (44,3 %).Vitka stabla slabo razvijene kroš nje
neotporna su na abiotske i biotske čimbenike
(Matić2003). Opstanak ponika, pomlatka te kvaliteta
mladog naraštaja ovisi o pravodobnim zahvatima njege
(Matić 1996), a upitna kvaliteta mladog naraštaja
hrasta lužnjaka vjerojatno je posljedica izostanka čiš će
nja na površini pokusne plohe.


Ovisnost brojnosti i kvalitete hrasta lužnjaka u različitim razvojnim
stadijima o svjetlosnim uvjetima mikrostaništa


Number and quality dependence of oak trees in different development
stages on microsite type light condition s


Hrast lužnjak je heliofilna vrsta, ali mu je u prvimMatić1996). Tablica 6 potvrđuje da poniku hrasta
godinama života potrebna zaštita krošanja matičnih sta-luž njaka odgovara mikrostanište C, dok je najmanje zabala
(Dekanić1979), odnosno do četvrte godine pod-stup ljen na mikrostaništu B. U svim ostalim razvojnim
nosi zasjenu i manje količine svjetla (Matić1994,stadijima, brojnost lužnjaka je najmanja na mikrostani




ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 27     <-- 27 -->        PDF

M. Z. Ostrogović, K. Sever, I. Anić: UTJECAJ SVJETLANAPRIRODNO POMLAĐIVANJE HRASTA... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 115-123
štu C. U razvojnom stadiju mlađeg pomlatka dolazi do
izražaja lužnjakova heliofilnost, što potvrđuje najveća
brojnost biljaka tog razvojnog stadija na mikrostaništu


D. Stariji pomladak najbrojniji je na mikrostaništuA,
dok je lužnjakov mladik najbrojniji na mikrostaništu B.
Hrastov ponik je u izravnoj opasnosti od agresivne korovske
vegetacije (Matić 1996) stoga njegova brojnost
i opstanak u velikoj mjeri ovisi o zasjeni u kojoj
mu korov ne konkurira, što odgovara mikrostaništu C.
Matić (1996) ističe da je nakon naplodnog sijeka potrebno
ostaviti dovoljan broj matičnih stabala da štite
ponik i zaustavljaju bujanje korova.
Prirodno pomlađivanje ove šumske zajednice otežava
lako i obilno pomlađivanje običnoga graba, stoga
je u procesu pomlađivanja potrebno potpomagati lužnjak
koji je uzgojno najslabiji (Dekanić 1979). U tablici
7 može se primijetiti da u uvjetima svjetla C i D
hrast nema konkurenciju u odnosu na ostale vrste.
Prevlast hrasta u uvjetima niskog stupnja svjetlosnog
zračenja (mikrostanište C) objašnjava tolerancija hrasta
na zasjenu u stadiju ponika (tablica 6). Na mikrostaništu
D najzastupljeniji je razvojni stadij mlađeg
pomlatka (tablica 6). Prevlast lužnjaka u tom razvojnom
stadiju može se objasniti činjenicom da je lužnjak
heliofit i da u uvjetima većeg stupnja svjetlosnog zračenja
brzo odgovara visinskim prirastom (tablica 8 i tablica
9) te nadrasta ostale primiješane vrste. Na nekim
mjernim plohama, koje odgovaraju mikrostaništu B
uočen je visok udio korovske vegetacije (tablica 5).To
može biti posljedica prejakog otvaranja stare sastojine
te naglog prekida sklopa, gdje je prejaki intenzitet
svjetla pogodovao konkurentnim vrstama koje su na


djačale hrast u razvojnom stadiju ponika. Budući da
lužnjak ima usku ekološku valenciju glede svjetla
(Matić 1994) uspjeh i kvaliteta pomlađivanja ovise o
zadovoljavanju navedenih zahtjeva.


Ako promatramo ovisnost prosječnih vrijednosti
kva litativnih značajki starijeg pomlatka i mladika hras ta
lužnjaka o mikrostaništima (tablica 8), bitno je istaći
da je od ukupno 122 mjerena stabla čak 70 stabala zabilježeno
na mikrostaništu B, stoga je potrebno uzeti s rezervom
lošije prosječne vrijednosti mjerenih varijabli
zabilježenih u ostalim mikrostaništima. No, ako promatramo
kvalitetu mladog naraštaja pod sklopom (mikrostanište
C) i u progali (mikrostanište B) može se uočiti
da mikrostanište B izrazito povoljno utječe na prosječni
visinski prirast i prosječnu vrijednost pravnosti debla
(tablica 9). Koeficijent vitkosti stabla na mikrostaništu
B kreće se oko 100, što se može objasniti međudjelovanjem
visoke gustoće biljaka koje ne dopuš taju debljinski
prirast i istovremeno velike količine svjetla koje
potiču visinski prirast.


Uočena je i ovisnost prosječnog visinskog prirasta o
svjetlu. Hrast lužnjak je vrsta koju karakterizira endogeni
periodični rast (Le Hir 2005) što znači da unutar
jedne vegetacije ostvaruje nekoliko visinskih prirasta
(Trinajstić iFranjić 1996;Idžojtić 2005). Mjerenjem
zadnjih pet visinskih prirasta te izračunavanjem
njihovog prosjeka (5ih/5) dobivena je vjerodostojna
slika o ostvarenom visinskom prirastu za vrijeme opažanih
svjetlosnih uvjeta. Uočena jaka pozitivna korelacija
prosječnog visinskog prirasta o vrijednostima izravnog
svjetla ukazuje na važnost istraživanja utjecaja svjetla
na rast i razvoj hrasta lužnjaka.


ZAKLJUČCI – Conclusions


Na temelju istraživanja strukture i kvalitete mladoga
naraštaja na pomladnim jezgrama koje su nastale
u procesu pomlađivanja maksimirske šume oplodnim
sječama na malim površinama u obliku krugova te analize
svjetlosnih prilika , donose se sljedeći zaključci:


Prirodno pomlađivanje oplodnim sječama na malim
površinama u obliku krugova u park-šumi Maksimir
pokazalo se uspješnom metodom izmjene generacija.
Na to ukazuju visoka gustoća i vitalitet mladih biljaka.
Omjer smjese mladoga naraštaja je povoljan. Dominira
hrast lužnjak.


Na brojnost ponika povoljno utječe niži stupanj izravnog
i difuznog svjetla (mikrostanište C), mlađem
pomlatku odgovara viši stupanj izravnog i niži stupanj
difuznog svjetla (mikrostanište D), stariji pomladak
najbrojniji je u uvjetima nižeg stupnja izravnog i višeg
stupnja difuznog svjetla (mikrostanište A), dok mladiku
odgovara viši stupanj direktnog i difuznog svjetla
(mikrostanište B). Na mikrostaništima C i D hrast lužnjak
nema konkurencije.


Kvaliteta mladog naraštaja u razvojnim stadijima
starijeg pomlatka i mladika bolja je na mikrostaništu B.
Mladi hrastov naraštaj uzrastao u uvjetima višeg stupnja
izravnog i difuznog svjetla ostvario je veći prosječni
visinski prirast i veći postotak pravnosti debla.
Prosječan visinski prirast starijeg pomlatka i mladika
pozitivno i jako korelira sa stupnjem izravnog svjetla.


Visoka gustoća biljaka na pomladnoj površini rezultirala
je visokim prosječnim koeficijentom vitkosti starijeg
pomlatka i mladika.Vitkost pogoduje deformaciji
debala mladog naraštaja hrasta lužnjaka. Sve to je posljedica
izostanka njege na pomladnoj površini. Redo-
vita njega pomlatka neophodna je za osiguravanje
razvoja kvalitetnog mladog naraštaja.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 28     <-- 28 -->        PDF

M. Z. Ostrogović, K. Sever, I. Anić: UTJECAJ SVJETLANAPRIRODNO POMLAĐIVANJE HRASTA... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 115-123
ZAHVALA–Acknowledgment


Ovaj rad proizašao je iz diplomskog rada koji je
2007. godine obranjen na Zavodu za ekologiju i uzgajanje
šuma Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Izrađen je uz pomoć znanstvenih projekata
Obnova i potrajnost šuma posebne namjene te Dina-


LITERATURAAnderson, M. C., 1964: Studies of woodland light
climate: I. The photographic computation of
light conditions, J Ecol, 52. (1): 27–41, London.
Anić,I., M.Oršanić,2009: Prirodno pomlađivanje
hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) na malim površinama,
U: S. Matić (ur.), Šume hrasta lužnjaka
u promijenjenim stanišnim i gospodarskim
uvjetima, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti,
39–52, Zagreb.
Becker,P., D.W.Erhart,A.P.Smith,1989: Analysis
of forest light environments: Part I. Computerized
estimation of solar radiation from
hemispherical canopy photographs, Agr Forest
Meteorol, 44. (3): 217-232.
Brokaw, N.V.L., 1982:The definition of treefall gap
and its effect on measures of forest dynamics,
Biotropica, 14. (2): 158–160.
Dekanić, I., 1979: Uzgojne mjere i proizvodnja u
nekim prirodnim sastojinama i kulturama euroameričkih
topola slavonskog područja, Šum. list,


103.(7–8): 299–332, Zagreb.
Diaci,J., J. J.Thormann, U.Kolar,1999: Meritve
sončnega sevanja v gozdu – II. Metode na os novi
projekcij hemisphere neba in krošenj, Zbornik
gozdarstva in lesarstva, 60: 177–210, Ljubljanja.
Idžojtić, M., 2005: Listopadno drveće i grmlje u
zimskom razdoblju, Šumarski fakultet Sveučilišta
u Zagrebu, 254 str., Zagreb.
Jelaska, S.D., 2004:Analysis of canopy closure in the
dinaric Silver Fir-Beech forests (Omphalodo-Fagetum)
in Croatia using hemispherical photography,
Hacquetia, 3. (2): 43–49, Ljubljana.
Kobe, R. K., S. W. Pacala,A. Silander, C. D.
Canham,1995: Juvenile tree survivorship as a
component of shade tolerance, EcolAppl, 5. (1):
517–532.
Le Hir,R., N. Leduc, E. Jeannette,J.-D. Viemont,
S.Pelleschi-Travieri,2005: Variations
in sucrose and ABA concentrations are
concomitant with heteroblastic leaf shape changes
in a rhythmically growing species (Quercus
robur),Tree Physiol, 26. (2): 229–238, Oxford.
Matić,S., 1984: Utjecaj ekoloških i strukturnih činilaca
na prirodno pomlađivanje prebornih šuma


mika obnove bukovo-jelovih prašuma hrvatskih Dinarida
(068-0682041-1950), voditelja izv. prof. dr. sc.
IgoraAnića.


Hvala i prof. dr. sc. AnamarijiJazbec nasavjeti ma
prilikom statističke obrade.


– References
jele i bukve u Gorskom kotaru, Šum. list, 108.
(9–10): 391–398, Zagreb.
Matić,S., 1986: Nastavni i pokusni šumski objekti
Zagreb, Glas. šum. pokuse, posebno izdanje 2:
277–284, Zagreb.
Matić,S., 1994: Prilog poznavanju broja biljaka i količine
sjemena za kvalitetno pomlađivanje i pošum ljavanje,
Šum. list, 118. (3–4): 71–79, Zagreb.
Matić,S., 1996: Uzgojni radovi na obnovi i njezi sastojina
hrasta lužnjaka, Hrast lužnjak (Quercus
roburL.) u Hrvatskoj, Hrvatska akademija znanosti
i umjetnosti, Hrvatske šume, 167–212,
Vinkovci-Zagreb.
Matić,S., B.Prpić,1997: Program njege, obnove i
održavanja, te ekološke i socijalne funcije parkšuma
na području grada Zagreba, Šum. list, 121.
(5–6): 225–242, Zagreb.
Matić, S., 2003: Njega i obnova šuma hrasta lužnjaka,
Retrospektiva i perspektiva gospodarenja
šumama hrasta lužnjaka u Hrvatskoj, Hrvatska
akademija znanosti i umjetnosti, Centar za znanstveni
rad uVlnkovcima, 143–166, Zagreb-Vinkovci.

Mikac,S., D.Roženbergar, I.Anić, J.Diaci,
2007–2008: Regeneration in canopy gaps of the
dinaric beech-fir virgin forests, Glas. šum. pokuse
42: 29–41, Zagreb.
Terborgh, J., J. Mathews, 1999: Partitionin g of
the understory light environment by twoAmazonian
treelets, JTrop Ecol, 15. (6): 751–763.
Trinajstić,I., J. Franjić,1996: Listovi kratkog
plodnog izbojka, osnova za morfometrijsku analizu
lista hrasta lužnjaka (Quercus roburL., Fagaceae),
Skrb za hrvatske šume od 1846. do
1996., Knjiga 1., Hrvatsko šumarsko društvo,
169–178, Zagreb.
Wang,Y., S. J.Titus,V. M.LeMay,1998: Relationships
between tree slenderness coefficients
and tree or stand characteristics for major species
in boreal mixedwood forests, Can J Forest
Res 28. (8): 1171–1183.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 29     <-- 29 -->        PDF

M. Z. Ostrogović, K. Sever, I. Anić: UTJECAJ SVJETLANAPRIRODNO POMLAĐIVANJE HRASTA... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 115-123
SUMMARY: In a forest park Maksimir, in a mixed forest stand of Pedunculate
Oak and Common Hornbeam (Carpino betuli-Quercetum roboris /Anić
1959/ Rauš 1969), influence of light conditions on number and quality of
young oak growth was investigated. Experimental plot covered two regeneration
gaps and the space between, including the trees in a different stage of development
(seedlings, saplings and young trees). Measurements were taken in
the winter 2006 and spring 2007 in a single plot within the stand. The plot was
divided in 105 sub-plots of 1.5 m x 1.5 m and on each sub-plot height (cm),
tree length (cm), ground level diameter (mm) and last five height increments
(cm) were measured. Parallel to the measurement, evaluation of stem quality,
crown form and tree health state was conducted. Spatial distribution of old
grown trees at the plot area, together with crown projections, was recorded. At
each sub-plot a hemispherical photograph was taken. Average annual relative
values of diffuse and direct light for different development stages of Pedunculate
Oak were determined. Depending on the values of diffuse and direct light,
four microsites (marked: A – D) with different light conditions were defined.


Results indicate that natural regeneration in naturally occurring gaps
could be considered successful. Average number of trees per square meter was


8.3. Species composition of naturally occurring young trees in the gap indicates
a continuation of the same forest community, namely mixed forest stand of
Pedunculate Oak and Common Hornbeam with a smaller share of Wild
Cherry (Prunus aviumL.), Hedge Maple (Acer campestreL.), Norway Maple
(A.platanoidesL.) and Lime (Tiliasp.). Mixed forest stands are of great biological
and ecological value, but also attractive to the park visitors. Maintaining
them and their stability is a main management goal in this forest park.
However, in naturally occurring gaps in the absence of silvicultural treatments
the quality of young trees is questionable. High density of young growth
at our plot resulted with high tree slenderness coefficient of 97,7. Share of deformed
tree stems was significant (30.3 %), as well as share of badly developed
tree crowns (44.3 %). Great abundance of weed vegetation was recorded
and can be attributed to the lack of silvicultural treatments during regeneration.
Chi-square test showed statistically significant dependence of number of
young oak growth in different development stages with respect to the light
conditions at microsite. Lower values of direct and diffuse light (microsite C)
correspond with great number of oak seedlings. Surviving of oak seedling in
low light conditions confirms the fact that in first few years oak is shade tolerant.
However, great abundance of oak saplings at microsites A (lower values
of direct and higher values of diffuse light) and D (higher values of direct and
lower values of diffuse light) indicates that oak, when it arrives to the stage of
saplings, favours higher light conditions. This is further corroborated at microsite
B (with high values of direct and diffuse light) where young oak trees
were most abundant. Quality of oak saplings and young trees was better at microsite
B. Young oak trees grown in high light conditions obtained greater
height increment and stem verticality. High positive correlation is obtained
between Pedunculate Oak average height increment and average values of direct
light (r = 0,5809).
Key words: regeneration gap, development stages, direct and diffuse
light, quality of young Pedunculate Oak growth.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 30     <-- 30 -->        PDF



ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 31     <-- 31 -->        PDF

IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 125-138
UDK 630* 841 (001)


PRIKAZ I OCJENA FITOSANITARNOG SUSTAVAU TVRTKAMA
OVLAŠTENIM ZATRETIRANJE I OZNAČAVANJE DRVENOG
MATERIJALAZA PAKIRANJE U MEĐUNARODNOM PROMETU


THE OVERVIEWAND EVALUATION OF PHYTOSANITARY SYSTEM IN
COMPANIES AUTHORISED FOR THE TREATMENTAND MARKING OF
WOODEN MATERIAL FOR PACKAGING IN INTERNATIONALTRADE


1 11


Vladimir JAMBREKOVIĆ, Radovan DESPOT, Marin HASAN


SAŽETAK: Zbog mogućnosti prijenosa karantenskih štetnika daleko od
svojih uobičajenih areala, pod okriljem Svjetske trgovinske organizacije WTO
(World Trade Organisation) i Svjetske organizacije za hranu i poljoprivredu
FAO (Food and Agriculture Organisation), izrađen je i prihvaćen Međunarod ni
standard ISPM 15. Njime su predviđeni postupci tretiranja drvene ambalaže
u međunarodnom prometu primjenom kojih se smanjuje rizik od unošenja i/ili
širenja karantenskih štetnih organizama putem navedenog materijala. Donošenjem
Pravilnika o fitosanitarnim zahtjevima kojima mora udovoljavati drve ni
materijal za pakiranje u međunarodnom prometu (NN 14/06), Repu blika
Hrvatska je također usvojila standard ISPM 15 u svoje za konodavstvo. Tijekom
petogodišnjih aktivnosti fitosanitarni sustav je ustrojen, a 84 tvrtke su
ovlaštene za samostalno provođenje toplinskog tretiranja (HT) i označavanja
dr venog materijala za pakiranje. Tvrtke su dobro distribuirane po cijeloj Hrvatskoj,
što omogućuje hrvatskom gospodarstvu neometani međunarodni pro-
met roba. Tijekom fitosanitarnog pregleda u 67 ovlaštenih tvrtki ustanovljeno
je da sve tvrtke pravilno provode toplinske tretmane, dok se glavni problemi
javljaju u izradi Priručnika ovlaštene tvrtke, sljedivom vođenju dokumentacije,
održavanju i ovjeravanju mjerne opreme te označavanju drvenog materijala za
pakiranje u međunarodnom prometu. Uočeni nedostaci su uglavnom internog
karaktera te do sada nisu uzrokovali negativne učinke u međunarodnom prometu.
Slijedom zapisnika fitosanitarnog pregleda tvrtke su dužne do sljedećeg
pregleda otkloniti uočene nedostatke.


Ključne riječi:fitosanitarni sustav, ISPM 15, drveni materijal za paki
ranje, toplinski tretman (HT), označavanje, fitosanitarni pregled


1. UVOD – Introduction
Posljednjih petnaestak godina sve češća je pojava materijal za pakiranje (Clarke 2004). Dva su naj važraz
ličitih vrsta karantenskih štetnika daleko od svojih nija i najopasnija karantenska štetna organizma:
uobičajenih areala.Tako su vrste karakteristične za sre


– Anoplophora glabripennis(Motschulsky), zvjezda dišnju
i istočnuAziju otkrivene na istoku SAD-a i Kano
nebo
na de, vrste iz Europe i Afrike uAustraliji, na Novom


– Bursaphelenchus xylophilus(Steiner & Buhrer), bo -
Ze landu i sl. Uočeno je da je glavni prijenosnik – drveni


rova nematoda.


Širenje ova dva štetnika izvan njihovog prirodnog
Izv. prof. dr. sc. Vladimir Jambreković,


areala bio je povod za aktiviranje mehanizama suzbija-


Izv. prof. dr. sc. Radovan Despot,


nja njihovog širenja na međunarodnoj razini, u što su


Mr. sc. Marin Hasan, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
jambrekovic@sumfak.hr


uklju čeni Međunarodna konvencija za zaštitu bilja IPPC




ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 32     <-- 32 -->        PDF

V. Jambreković, R. Despot, M. Hasan: PRIKAZ I OCJENA FITOSANITARNOG SUSTAVAU TVRTKAMA... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 125-138
(International Plant Protection Convention), Svjetska trgovinska
organizacija WTO (World Trade Organisation),
Svjetska organizacija za hranu i poljoprivredu
FAO (Food and Agriculture Organisation) i devet regionalnih
Organizacija za zaštitu bilja. Aktivnošću Tajništva
međunarodne konvencije za zaštitu bilja izrađen je
Međunarodni standard za fitosanitarne mjere ISPM 15
(In ternational Standard for Phytosanitary Measures
No.15):Vodič za regulirani materijal za pakiranje u međunarodnom
prometu (Guidelines for RegulatingWood
Packaging Material in InternationalTrade). Standardom
se određuju fitosanitarne mjere, čijom se primjenom
smanjuje rizik od unošenja i/ili širenja karantenskih štetnih
organizama putem drvenog materijala za pakiranje.
Godine 2002. standard je usvojila Komisija za fitosanitarne
mjere FAO-a. Tijekom 2004. godine sve zemlje
članice Europske unije (EU, EuropeanUnion) i mnoge
druge zemlje članice FAO-a ugradile su standard u svoje
nacionalne propise (Videc 2005).


Međunarodnim standardom ISPM 15 predviđeni su
postupci tretiranja drvene ambalaže u međunarodnom
prometu primjenom kojih se smanjuje rizik od unošenja
i/ili širenja karantenskih štetnih organizama putem
navedenog materijala. Predviđeni su sljedeći postupci:


1. Toplinsko tretiranje (HT, heat treatment) – zagrijavanje
drva dok se ne postigne u sredini drvenog elementa
minimalna temperatura od 56 °C u trajanju od
najmanje 30 minuta.
2. Fumigacija metilbromidom (MB, methyl bromide) –
vrši se tretiranjem drvenih elemenata propisanim dozama
metilbromida, ovisno o temperaturi i trajanju
fu migacije.
3. Drugi postupci (KD, kiln-drying; CPI, chemical pre s sure
impregnation) – postupci kojima se postižu uvjeti
jednaki onima propisanim za toplinsko tretiranje.
Prema standardu ISPM 15 dozvoljeni su i ostali postupci
tretiranja drvene ambalaže kao što su: fumigacija
kemijskim sredstvima (fosforom, sumpornim-fluoridom,
ugljičnim-sulfidom), kemijska impregnacija pod
tlakom CPI (visokotlačno-vakuumski proces, dvostruki
vakuumski proces, postupak vruće-hladnog otvorenog
bazena, metoda zamjene biljnih sokova), zračenja
(gama zračenje, zračenje X-zrakama, mikrovalno zračenje,
infracrveno zračenje, elektronsko zračenje) te kontrolirana
atmosfera.


Toplinsko tretiranje (HT) je najčešće i najprihvatljivije
s obzirom na već postojeću opremu u drvnoindustrijskim
tvrtkama, jednostavnost postupka, ekonomsku
prihvatljivost, razdoblje tretmana te učinkovitost postup
ka(Illman 2005).


Označavanje tretirane drvene ambalaže propisano je
standardom ISPM 15. Najčešće se vrši gumenim žigom,
upaljivanjem ili pomoću matrica. Oznake moraju biti
jasno vidljive i neizbrisive (Sela 2005).


Sukladno tomu, europska tijela nadležna za fitosani


tarno zakonodavstvo donijela su smjernicu 2000/29/EC


kojom se propisuju sigurnosni zahtjevi u pogledu unosa
štetnih organizama u EU i mjere za sprječavanje njihova
širenja unutar EU. Zbog opasnosti unosa borove nematode
ili nekih drugih karantenskih štetnih organizama 5.
listopada 2004. godine smjernica 2000/29/EC dopunjena
je sa smjernicom 2004/102/EC u koju je ukomponiran
međunarodni standard za fitosanitarne mjere
ISPM 15. Obvezna primjena navedene smjernice započe
la je 1. ožujka 2005. godine. Europsko fitosanitarno
za konodavstvo donijelo je 28. veljače 2005. godine
smjer nicu 2005/15 EC, s obveznom primjenom od 1.
ožuj ka 2006. godine, kojom se proširuju zahtjevi smjernice
2004/102/EC. Navedena smjernica propisuje da na
drvenom materijalu za pakiranje obavezno mora biti uz
kraticu primijenjenog postupka tretiranja i kratica DB
(Debarking), koja ozna čava da je drveni materijal za pakiranje
izrađen od okoranog drva.Cerambycidae(strizibube)
iScolytidae(mušice) skloni su zaraziti i razviti se
u stablima sa korom i nakon toplinskog tretmana
(HaackiPetrice2009).


S ciljem smanjenja rizika od uvoza štetnika u drvu,
Ministarstvo poljoprivrede Sjedinjenih američkih država
(USDA, United States DepartmentAgricultural)
također je usvojilo i ukomponiralo u svoje propise međunarodni
standard za drveni materijal za pakiranje
(drvenu ambalažu) ISPM 15. Novi fitosanitarni propisi
za drveni materijal za pakiranje (WPM,Wood Packaging
Material) koji ulazi u SAD stupili su na snagu 16.
rujna 2005. godine.


Obrasle šumske površine Republike Hrvatske iznose
2,4 milijuna ha, a ukupna drvna zaliha preko 400 mili


3


juna m, s tendencijom daljnjeg rasta obraslih šumskih
površina i ukupne drvna zalihe (Bončinai Čavlović
2009). Iznimni šumski potencijal daje dobru pretpostavku
za intenzivan razvoj drvne industrije, ali i
velike količine drvnih ostataka za uporabu u energetske
svrhe (Risović2008).


Donošenjem Pravilnika o fitosanitarnim zahtjevima
kojima mora udovoljavati drveni materijal za pakiranje
u međunarodnom prometu (NN 14/06; NN 122/07), Re publika
Hrvatska je kao članica Europske organizacije
za zaštitu bilja, a time i Međunarodne konvencije o zaštiti
bilja prihvatila i implementirala u svoje zakonodavstvo
smjernice međunarodnog standarda ISPM 15.


Tehničke mogućnosti implementacije ISPM 15 u Re publici
Hrvatskoj bazirane su na već instaliranoj opremi
u drvoprerađivačkim tvrtkama, a to su toplinske komore
(su šionice, parionice), energetska postrojenja i ostala
opre ma potrebna za provođenje toplinskih (HT, KD) tretmana,
koji su najčešći u primjeni, a ujedno i ekološki naj


prihvatljiviji. Svaka drvnoindustrijska tvrtka u Hrvatskoj


koja ima sušionicu ili parionicu te energanu, uz neznatna


investicijska ulaganja može provoditi fi tosanitarni tret




ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 33     <-- 33 -->        PDF

...


Slika 1. Vrijeme stjecanja uvjeta za upis u Upisnik.


Figure 1Duration of acquiring condition for indexing in Register.


U početku je osnovni problem bio taj, što većina tvrtki Isto tako tvrtke nisu imale educirano osoblje, pa je
koje trebaju drvenu ambalažu nisu drvnoindustrijske, pa tijekom dosadašnjih edukacijskih fitosanitarnih seminemaju
komore za toplinski tretman, a za prodaju svojih na ra 191 osoba stekla adekvatnu izobrazbu, odnosno
proizvoda koriste veće količine drvene ambalaže. Stoga je uvjete za ovlaštenje kao stručna odgovorna osoba u podo
sada 27 tvrtki proizvođača ambalaže investiralo u nova stupcima tretiranja i označavanja drvenog materijala za
postrojenja za fitosanitarni tretman drvene ambalaže. pakiranje u međunarodnom prometu.


Osim pet tvrtki koje su imale parionice, niti jedna tvrtka
nije imala mogućnost mjerenja temperature u središtu
drva tijekom toplinskog tretmana.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 34     <-- 34 -->        PDF

V. Jambreković, R. Despot, M. Hasan: PRIKAZ I OCJENA FITOSANITARNOG SUSTAVAU TVRTKAMA... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 125-138
TOPLINSKE KOMORE – Heating chambers
Ovlaštene tvrtke za sterilizaciju koriste više vrsta ca, univerzalnih komora, specijalnih komora do ostalih
ko mora, od klasičnih sušionica za drvo, preko parioni -(adaptiranih) komora (tabl. 2).


Tablica 2. Vrste i broj komora za toplinski tretman (HT).


Table 2 Types and number of chambers for heat treatment (HT).


Toplinske komore
Heating chambers
Sušionice
Drying
chambers
Parionice
Steaming
chambers
Univerzalne
HTkomore
Universal HT
chambers
Specijalne
HTkomore
Special HT
chambers
Ostale toplinske komore
Other HT chambers
Originalne
Originals
Vlastite
izvedbe
Own made
Sušenje i sterilizacija
Drying and sterilisation 51
Parenje i sterilizacija
Steaming and sterilisation 5
Sterilizacija i sušenje
Sterilisation and drying 12
Isključivo sterilizacija
Sterilisation only 4 9
Sterilizacija i ostalo
Sterilisation and other 3


Po jednu toplinsku komoru ima 29 tvrtki, a njih 55 Za razliku od sušionica, univerzalne komore za toplinimaju
više toplinskih komora (pet tvrtki koriste pario-ski tretman ponajprije su namijenjene sterilizaciji drva,
nice, iako imaju i sušionice). Šest tvrtki imaju prijeno-ali se mogu koristiti i kao klasične sušionice ukoliko ima snu
opremu za mjerenje temperature te po potrebi mogu ju instaliranu opremu za vođenje procesa sušenja.
koristiti bilo koju komoru za toplinski tretman.


ENERGETSKAPOSTROJENJA – Energy plants
U procesu sušenja drva u Republici Hrvatskoj kori-više energetskih postrojenja na ostale izvore toplinske
ste se isključivo energetska postrojenja na biomasu (pi-energije. Kao izvor toplinske energije, uz energiju doljevinu
i drvne ostatke iz proizvodnje). Evidentirane su bivenu izgaranjem drvnih ostataka koristi se električna
samo dvije sušionice i tri parionice na lož ulje te dvije energija, zemni plin gradskog voda, ukapljeni plin i lož
vakuumske sušionice grijane električnom energijom. ulje (tabl. 3).


Iako se i za toplinsku sterilizaciju drva koriste pretežito
energetska postrojenja na biomasu u uporabi je i
Tablica 3.Izvori energije za toplinsku sterilizaciju drvene ambalaže.


Table 3 Energy sources for sterilisation of wooden packaging with heat treatment.


Energetski izvor
Energy sources
Drvo –Wood Ostalo –Other
Drvni otpad
Waste wood
Piljevina
Sawdust
wood
Piljevina, sječka
Sawdust, chop
Drvni ostaci
Wood rest
Električna
energija
Electricity
Plin
Gas
Lož ulje
Petrol
Broj tvrtki
Number of Companies 2 18 14 37 4 7 2


Čak 71 tvrtka iskorištava energiju drvne biomase, no
samo dvije tvrtke koriste drvni otpad, odnosno drvnu
biomasu neupotrebljivu za druge svrhe (proizvodnju
materijala od usitnjenog drva, kemijsko iskorištenje).


Geografska distribucija ovlaštenih tvrtki pokazuje
da je Republika Hrvatska dobro pokrivena ovlaštenim
tvrtkama, što značajno doprinosi nesmetanom izvozu
proizvoda na međunarodno tržište (sl. 2).


Uz tvrtke ovlaštene za toplinske HTpostupke sterilizacije
drvenog materijala za pakiranje, ovlaštene su i


četiri tvrtke za MB postupak (fumigacija metil-bromidom)
te deset tvrtki ovlaštenih samo za označavanje drvene
ambalaže.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 35     <-- 35 -->        PDF

V. Jambreković, R. Despot, M. Hasan: PRIKAZ I OCJENA FITOSANITARNOG SUSTAVAU TVRTKAMA... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 125-138
Slika 2. Geografska distribucija ovlaštenih tvrtki u Republici Hrvatskoj (Jambreković 2009).


Figure 2Geographical distribution of authorised firms in Croatia (Jambreković 2009).


3. FITOSANITARNI PREGLED – Phytosanitary inspection
Prvi fitosanitarni pregled obuhvatio je 67 tvrtki upisanih
u Upisnik ministarstva. Pregled je obuhvatio
ocjenu fitosanitarnog sustava na razini tvrtke u skladu s
Pravilnikom (NN 14/06) i naputcima stručnih ovlaštenih
osoba nadležne institucije (Jambreković 2007).


Postavljeno je 18 osnovnih kriterija ocjene kvalitete
sustava (tabl. 4) uz ocjenu mogućih dodatnih elemenata
specifičnih za pojedine tvrtke.


Od 67 ovlaštenih tvrtki dvije tvrtke ne rade, jedna je
potpuno ugašena, oprema rasprodana, fizički ne postoji,
a drugoj je oduzeto pravo korištenja opreme.Tvrtke
nisu podnijele zahtjev za brisanje iz Upisnika
ministarstva, te se i dalje vode kao ovlaštene tvrtke, uz
zadržavanje žiga i rizika eventualne zlouporabe njihovog
broja.


Četiri tvrtke nemaju organiziran fitosanitarni sustav
uz sljedeća obrazloženja:


– nije izvršen niti jedan službeni tretman,
– izvršen je samo jedan fitosanitarni HTtretman (nekoliko
paleta),
– izvršen je samo jedan tretman, prilikom pokretanja
postupka ovlaštenja (tretirane palete iz tog tretmana
označene su i stavljene u međunarodni promet),
– izvršena su dva tretmana za tvrtku koja je ovlaštena
za označavanje (nije vršeno označavanje njihovim
žigom).


ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 36     <-- 36 -->        PDF

V. Jambreković, R. Despot, M. Hasan: PRIKAZ I OCJENA FITOSANITARNOG SUSTAVAU TVRTKAMA... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 125-138
Tablica 4. Osnovni elementi provjere i učestalost nepravilnosti.


Table 4 Basic elements being checked and frequency of irregularities.


Osnovni elementi provjere u 67 tvrtki
Basic elements being checked in 67 firms
Broj tvrtki
s nepravilnostima
Number of firms
with irregularities
Učešće nepravilnosti (%)
Frequency of
irregularities (%)
Zaglavlje dijagrama nije u skladu s preporukama
Header diagram is not in accordance with the recommendations 67 100,0
Tvrtka nema priručnik za kvalitetu
The company has no guide to quality 65 97,0
Potvrde nisu uredne
The certificates are not neat 48 71,6
Tvrtka ne izdaje i ne arhivira potvrde
Company doesn’t issue and archive certificates 40 59,7
Ne vrši se kalibracija mjerne opreme
Companies do not calibrate measuring equipment 29 43,3
Mjerna oprema nije umjerena
Measuring (controlling) equipment not calibrated 18 26,9
Količine tretiranog drva nisu definirane
Quantities of treated wood are not defined 17 25,4
Dokumentacija nije sljediva
Untraceable documentation 21 31,3
Tvrtka je promijenila odgovornu osobu
Company have changed responsible person 16 23,9
Dijagrami nisu pohranjeni u registratoru
Diagrams are not stored in filing folder 14 20,9
Dijagrami nisu uredni
Diagrams are not neat 11 16,4
Odgovorna osoba nema odgovarajuću izobrazbu
Responsible person doesn’t have adequate education 10 14,9
Nova odgovorna osoba nema adekvatnu izobrazbu
The new responsible person does not have adequate education 8 11,9
Tvrtka nema dovoljan broj mjernih sondi
The company has no sufficient number of measurement probes 7 10,4
Dijagrami nisu pohranjeni u računalnoj bazi
Diagrams are not stored in a computer database 7 10,4
Oznake na žigu nisu ispravne
Bookmarks on the trademark are incorrect 7 10,4
Označavanje nije ispravno
Tagging is not valid 7 10,4
Drvo nije odgovarajuće kvalitete
Wood is not of adequate quality 5 7,5


SPECIFIČNI NALAZI U NEKIM OVLAŠTENIM TVRTKAMA
Specific findings in some authorized companies


Kao nalazi specifičnih negativnosti u nekim tvrt ka -Pozitivni specifični nalaz u jednoj tvrtci je mogućma
mogu se izdvojiti sljedeći: nost proširenja ovlaštenja na KD tretman.Toplinski tret–
odgovorna osoba nije zaposlenik tvrtke (u dvije tvrtke),


man HTodvijao se u klasičnoj sušionici kapaciteta 50 m
tijekom sušenja hrastovih elemenata. Energana je na pi


– tvrtka ima dva različita rješenja o upisu u Upisnik,
ljevinu, snaga 1,2 MW, proces sušenja trajao je 84 dana,
– tvrtka ima pogrešan matični broj u rješenju o upisu
sušenje je programski vođeno, HTKD je proveden u zau
Upisnik,
vršnici procesa sušenja povišenjem temperature iznad


– tvrtka u dokumentaciji koristi termin “fitostabiliza56
oC (sl. 3). Nakon sušenja (sterilizacije) nisu bile za


cija” koji nije usklađen s tehničkom terminologijom,


mjet ne greške sušenog drva zbog povišene temperature.


– žig za označavanje nije dostupan,
– oprema nije u funkciji (četiri tvrtke).




ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 37     <-- 37 -->        PDF

V. Jambreković, R. Despot, M. Hasan: PRIKAZ I OCJENA FITOSANITARNOG SUSTAVAU TVRTKAMA... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 125-138
Slika 3. Dijagram procesa sušenja drva tijekom kojega je postignut HTKD toplinski tretman


Figure 3Diagram of wood drying process, during which KD HT heat treatment was reached


ENERGANE
Pozitivni nalazi:


– na montažnoj toplinskoj komori uspješno je izvršen
zahvat proširenja korisnog volumena komore u
svrhu povećanja kapaciteta;
– energana za opskrbu komore za HTtoplinskom energijom
je modernizirana, te je osjetno poboljšan
njen toplinski učinak;
– instalirana je nova suvremena energana snage 4
MW;
– izvršena je ugradnja ventilatora, čime je povećana
toplinska učinkovitost;
– komora za toplinski tretman je dodatno izolirana, a
ugradnjom dodatnog grijača povećan je toplinski
kapacitet komore;
MJERNAOPREMA
Fiksnu mjernu opremu ima 61 tvrtka, a prijenosnu 6
tvrtki. Umjeravanje, odnosno ovjeravanje mjerne opre me
prije pokretanja postupka za ovlaštenje i nakon ovlaštenja
obavilo je 18 tvrtki. Kalibraciju obavlja 29 tvrtki,
od kojih većina nema zapisa o kalibraciji. Jedna tvrtka
ima u opremi dodatnu mjernu sondu za kalibraciju.


– Power plants
– komora za toplinski tretman, te postojeća oprema za
mjerenje, evidentiranje, pohranjivanje i ispis karakteristika
toplinskih procesa su u fazi servisiranja i
održavanja te povećanja toplinskih mogućnosti komore
ugradnjom dva dodatna grijača;
– u tijeku je servis jednog ventilatora;
– u tijeku je servis energetskog postrojenja.
U jednoj tvrtci energana nije u funkciji zbog kvara
na kotlu. Iako sve tvrtke vrše redovito servisiranje i
održavanje energana, komora i mjerne opreme nemaju
zapisa o navedenim aktivnostima.


– Measuring equipment
U jednoj tvrtci u primjeni je novi, moderniji prijenosni
uređaj za snimanje i registraciju toplinskih postupaka.
Promjena mjernih sondi zabilježena je u 13 tvrtki, a
u jednoj su promijenjene sve četiri mjerne sonde zbog
polomljenih kablova. U tri tvrtke otkrivene su neispravne
sonde. Sedam tvrtki ima manje od četiri mjerne sonde.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 38     <-- 38 -->        PDF

V. Jambreković, R. Despot, M. Hasan: PRIKAZ I OCJENA FITOSANITARNOG SUSTAVAU TVRTKAMA... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 125-138
Tri tvrtke ne vrše brtvljenje mjernih sondi tijekom mje renju temperature tijekom postupaka toplinske
HTtretmana (sl. 4 a), a jedna tvrtka koristi mjerne sen-obra de metala (sl. 4 b).
zo re na vrhovima konekcijskih kablova prilagođene


a) b)
Slika 4. Mjerne sonde za HTtretman: a) brtvljenje mjerne sonde nije izvršeno, b) neadekvatna mjerna sonda


Figure 4Measuring probes for HT treatment: a) sealing of measuring probe isn’t made, b) inadequate measuring probe


ODGOVORNE OSOBE – Responsible persons
Dvije ovlaštene odgovorne osobe nisu pohađale dru -za ovlaštenje. Jedna tvrtka ima dvije stručne osobe koje
gi fitosanitarni seminar te nemaju zadovoljene uvje te za su položile fitosanitarne seminare i u potpunosti udovoovlaštenje.
Promjena stručne odgovorne osobe izvršena ljavaju svim propisanim zahtjevima za odgovorne
je u 16 tvrtki. Od novih odgovornih osoba 8 nema uvjete osobe u stručnom smislu.


DIJAGRAMI TOPLINSKIH PROCESA – Diagrams of thermal processes
U sedam tvrtki dijagrami nisu u računalnoj bazi, u skladu s naputcima. U jednoj tvrtci evidentiran je ne14
tvrtki dijagrami nisu pohranjeni kao ispis u registra-pravilan prikaz temperature jedne mjerne sonde uzrotorima,
a u 11 tvrtki dijagrami nisu uredni. Neki dija-kovan neispravnim konekcijskim kablovima (sl. 5).
grami toplinskih procesa nisu dobro fokusirani, te nije Nepravilnost je uočena i u jednoj tvrtci koja referentnu
vidljiv u potpunosti tridesetminutni toplinski tretman temperaturu od 56
oC u središtu najdebljeg drvenog
HT. Neki toplinski procesi nisu u potpunosti evidenti-elementa izračunava kao aritmetičku sredinu tempera-
rani zbog ograničenog broja zapisa prijenosne opreme. ture svih mjernih sondi, a ne kao temperaturu mjerne
Na nekim dijagramima vidljivi su zapisi samo tri son -sonde s najmanjom vrijednošću.
de. Zaglavlja dijagrama kod ni jedne tvrtke nisu u


Slika 5. Nepravilan prikaz temperature mjerne sonde


Figure 5Improper display of temperature measuring probe




ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 39     <-- 39 -->        PDF

V. Jambreković, R. Despot, M. Hasan: PRIKAZ I OCJENA FITOSANITARNOG SUSTAVAU TVRTKAMA... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 125-138
POTVRDE O OBAVLJENOM TRETIRANJU – Certificates of performed treatment


Potvrde o izvršenim tretmanima ne izdaje i ne arhivira
40 tvrtki. U čak 48 slučajeva potvrde nisu uredne.
U jednoj tvrtci uz arhiviranu dokumentaciju priložene
su ovjerene potvrde o obavljenom tretiranju drvenog


SLJEDIVOST DOKUMENTACIJE
Sljedivost dokumentacije omogućuje stalno praćenje
materijala, od dopreme sirovine na stovarište, do otpreme
materijala ili proizvoda krajnjem korisniku.
Značaj sljedivosti je osobito važan u slučaju reklama


materijala za pakiranje na engleskom jeziku. U 17 tvrtki
količine tretiranog drva ili nisu evidentirane ili nisu
precizno evidentirane (količina tretiranog materijala je


3


definirana u m).


– Traceability of documentation
cije, kada se može u potpunosti povratno pratiti kretanje
materijala po fazama. Ukoliko to nije moguće, tvrtka ne
može dokazati da je materijal tretiran. U 21 tvrtci dokumentacija
nije sljediva.


OPREMAZAOZNAČAVANJE – Equipment for marking
Čak 63 tvrtke posjeduju gumeni žig. Gumeni žigovi tricu za označavanje koriste 2 tvrtke. Kao sredstva za ozsu
ili na drvenom postolju ili su žigovi s automatskim na-načavanje koriste se vodootporna tinta (crna, zelena ili
tapanjem bojom. Žig na upaljivanje posjeduje 18 tvrtki, a ljubičasta) te vodootporni pigmentni premaz crne boje
10 tvrtki posjeduje i gumeni žig i žig na upaljivanje. Ma-(na vodenoj bazi).


a b
c d
Slika6. Neadekvatne oznake na žigovima: a) tvrtka nema ovlaštenje za provođenje KD postupka, već samo HT, b) umjesto oznake IPPC
na žigu je oznaka IPPO, c) na žigu je samo oznaka HT, a potrebno je HTDB, d) oznake su neadekvatne veličine.


Figure 6Inadequate signs on stamps: a) the company does not have the authority to conduct KD process, but only HT, b) instead the signs
IPPC is IPPO in the stamp, c) in the stamp is only HT, and it is necessary to be HT DB, d) signs are inadequate in size.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 40     <-- 40 -->        PDF

V. Jambreković, R. Despot, M. Hasan: PRIKAZ I OCJENA FITOSANITARNOG SUSTAVAU TVR-Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 125-138
U 7 tvrtki oznake na žigu nisu bile ispravne. U jed-naka IPPO (sl. 6 b). Na žigu je samo oznaka HT, a potre


nom slučaju iz oznake je neophodno ukloniti KD jer tvr-bno je HTDB (sl. 6. c). Oznake su neadekvatne veličine


tka nema ovlaštenje za provođenje KD postupka, već (sl. 6. d).


samo HT(sl. 6. a). Umjesto oznake IPPC na žigu je oz-


KVALITETAOZNAKA
S obzirom da su podloge na koje se nanose oznake
najčešće površinski neobrađene, potrebna je velika pozornost
da bi oznake bile kvalitetno nanesene i jasno vidljive.
Najjednostavniji i najčešći način je označavanje
gumenim žigom. No, to je ujedno i najmanje kvalitetan


– The quality of marks
način označavanja. Označavanje upaljivanjem najbolje
je ali je najzahtjevnije.Vrlo dobro je i označavanje matricama.
Nekvalitetne oznake najčešće su posljedica
uporabe gumenog žiga (sl. 7 a) no mogu biti i posljedica
nedovoljne pažljivosti pri nanošenju oznaka (sl. 7 b).


a b c
Slika 7. Neadekvatna kvaliteta oznaka: a) i b) oznake nanesene gumenim žigom, c) oznake nanesene upaljivanjem


Figure 7Inadequate quality of marks: a) and b) marks inflicted by rubber stamp, b) marks inflicted by fervid stamp


KVALITETA DRVAZATRETIRANJE – Wood quality for treatment
Prema ISPM 15 za izradu drvene ambalaže dozvo-proizvođača uočene su određene količine drvene amljena
je uporaba piljenica isključivo iz okoranog oblog balaže sa signifikantnom količinom kore (sl. 8).
drva (DB).Tijekom fitosanitarnog pregleda kod nekih


Slika8. Drvena ambalaža sa signifikant-
nom količinom kore
Figure 8 Wooden packaging with signifi-
cant amount of bark


ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 41     <-- 41 -->        PDF

V. Jambreković, R. Despot, M. Hasan: PRIKAZ I OCJENA FITOSANITARNOG SUSTAVAU TVR-Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 125-138
Pronađena je i jedna EUR paleta,
na koju je neka strana ovlaštena tvrtka
stavila oznake, a izrađena je od
piljenica sa signifikantnom količinom
kore, iako je za EUR palete
striktno propisana kvaliteta (Celjak2005)
(sl. 9).


Slika 9. EUR paleta sa signifikantnom količinom kore


Figure 9EUR palette with significant amount of bark


KVALITETA DRVANAKON TRETIRANJA– Quality of wood after treatment


Do sada nije uočen značajniji utjecaj visoke tempera
ture tijekom fitosanitarnog toplinskog tretmana na
kva litetu drvenog materijala za pakiranje.


Drvena ambalaža ili drveni materijal za ambalažu
moraju nakon tretiranja biti adekvatno skladišteni, jer
su neovisno o provedenom tretmanu podložni ponovnom
napadu bakterija i gljiva. Osobito se to odnosi na
drveni materijal za pakiranje tretiran u parionicama,
kod kojega tijekom toplinskog tretmana dolazi do migracije
jednostavnih šećera na površinu te stvaranja
hranjive podloge (Pervan 2009).Ako termički obrađeno
drvo nije sušeno, također će doći do razvoja plijesni
i drugih gljiva (Zahid,Grgurinovic, Walsh
2008). Jedna ovlaštena tvrtka nije propisno skladištila
drveni materijal za ambalažu, pa je došlo do pojave plijesni
na površini gredica (sl. 10).


Osvrtom na uočene probleme i nedostatke u okviru
ovlaštenih tvrtki može se zaključiti zadovoljavajuće
stanje, s obzirom da su još 2005. godine očekivani veliki
problemi u međunarodnom prometu, pa je ovlašćivanje
teklo paralelno s razvojem sustava. Postavljen je
osnovni uvjet fizičkim i pravnim osobama, a to je bilo
posjedovanje ispravne toplinske komore i ostale neophodne
opreme, mogućnost provođenja i službeno provođenje
toplinskih postupaka (HT). Osnovno načelo je
bilo pravilno izvođenje toplinskog postupka. Ostala
pravila i naputci implementirani su u sustav naknadno,
pa ih ovlaštene tvrtke nisu mogle odmah primijeniti, a
većina tvrtki nije imala niti educirano osoblje. Neke
tvrt ke ne samo da nisu imale visokoobrazovane kadrove
drvnog smjera, već nisu imale niti kvalificirane
osobe drvnog smjera sa srednjom stručnom spremom.


Tijekom dosadašnjih edukacijskih fitosanitarnih seminara
191 osoba stekla je adekvatnu izobrazbu, odnosno
uvjete za ovlaštenje kao stručna odgovorna osoba u
postupcima tretiranja i označavanja drvenog materijala
za pakiranje u međunarodnom prometu.


Treba naglasiti da je, neovisno o uočenim nedostacima,
koji su uglavnom internog karaktera fitosanitarni


Slika10.
Posljedice neadekvatnog skladištenja tretiranog drvenog
materijala za ambalažu


Figure 10 The consequences of inadequate storage of treated wood
for packaging


sustav na europskoj razini, te da do sada nije bilo primjedbi
na kvalitetu naše ambalaže u međunarodnom
prometu.


Slijedom zapisnika fitosanitarnog pregleda tvrtke su
dužne do sljedećeg pregleda otkloniti uočene nedostatke
te tako na minimum smanjiti mogućnost povrata
robe u međunarodnom prometu zbog propusta u sljedivosti
dokumentacije, neizdavanja potvrda o provedenim
toplinskim tretmanima, nejasnih oznaka ili drugih
nedostataka.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 42     <-- 42 -->        PDF

V. Jambreković, R. Despot, M. Hasan: PRIKAZ I OCJENA FITOSANITARNOG SUSTAVAU TVRTKAMA... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 125-138
4. ZAKLJUČAK – Conclusion
Republika Hrvatska je još 2004. godine započela
ustrojstvo sustava primjene Međunarodnog fitosanitarnog
standarda ISPM 15 donošenjem Pravilnika o fitosanitarnim
zahtjevima kojima mora udovoljavati drveni
materijal za pakiranje u međunarodnom prometu.


Na temelju Pravilnika započeto je uključivanje prav nih
i fizičkih osoba u fitosanitarni sustav te ovlašćivanje
(upis u Upisnik ministarstva) za samostalno provođenje
postupaka tretiranja i označavanja drvenog materijala za
pakiranje u međunarodnom prometu.


Od kolovoza do prosinca 2005. godine, za samo pet
mjeseci obrađeno je i steklo uvjete za ovlaštenje za provođenje
toplinskih postupaka (HT) i označavanje 39 tvrtki,
a tijekom prvih dvanaest mjeseci 61 tvrtka. Do
kolovoza 2009. godine ukupno su ovlaštene 84 tvrtke.


Tvrtke su dobro distribuirane po cijeloj Hrvatskoj,
osobito u industrijskim i trgovačkim područjima, te je
time hrvatskom gospodarstvu omogućen neometan
međunarodni promet roba.


Na temelju obavljenog fitosanitarnog pregleda u 67
ovlaštenih tvrtki, ustanovljeno je da sve tvrtke pravilno
provode toplinske tretmane te da je kvaliteta drvenog
materijala za pakiranje u svim tvrtkama nakon toplinskog
tretiranja odgovarajuća. Najveći problemi javljaju
se u izradi Priručnika ovlaštene tvrtke, sljedivom vođenju
dokumentacije, održavanju i ovjeravanju mjerne
opreme te označavanju drvenog materijala za pakiranje
u međunarodnom prometu.


Još 2005. godine očekivani su veliki problemi u međunarodnom
prometu, pa su u ovlašćivanju primijenjene


ubrzane metode, te je ovlašćivanje teklo paralelno s razvojem
sustava. Osnovni kriterij je bilo pravilno izvođenje
toplinskog postupka. Zbog toga je tijekom uspostave
sustava doneseno više novih naputaka koje ovlaštene
tvrtke nisu mogle odmah implementirati u svoj sustav, a
većina tvrtki nije imala niti educirano osoblje.


Tijekom edukacijskih fitosanitarnih seminara 191
osoba stekla je adekvatnu izobrazbu, odnosno uvjete za
ovlaštenje kao stručna odgovorna osoba u postupcima
tretiranja i označavanja drvenog materijala za pakiranje
u međunarodnom prometu.


Uočeni nedostaci fitosanitarnog sustava na razini tvrtki
uglavnom su internog karaktera, te do sada nisu uzrokovali
negativne učinke u međunarodnom prometu. U
svim tvrtkama zapisnički su evidentirane nepravilnosti i
nedostaci koje su tvrtke dužne do sljedećeg pregleda otkloniti.



Tijekom ovlaštenja i fitosanitarnog pregleda uočene
su znatne investicije uložene u modernizaciju opreme,
a čak 27 tvrtki proizvođača ambalaže investiralo je u
nova postrojenja za fitosanitarni tretman drvene ambalaže.
U čak 71 tvrtci energetska postrojenja iskorištava ju
energiju drvne biomase.


Broj ovlaštenih tvrtki osjetno je veći od očekivanog,
iako su neke ovlaštene tvrtke prestale s radom. No, s obzirom
na 14 tvrtki zainteresiranih za ovlaštenje, od kojih
su neke u završnoj fazi instaliranja opreme, realno je
očekivati daljnje povećanje broja ovlaštenih tvrtki.


5. LITERATURA– References
Bončina, A., J. Čavlović, 2009: Perspectives of
Forest Management Planning: Slovenian and
Croatian Experience,Vol. 30, ISSUE 1, p. 77–87.


Celjak,D., 2005: Dosadašnja praksa u proizvodnji i
popravku EUR paleta te način korištenja EUR
paleta u međunarodnom prometu, Zbornik radova
stručnog skupa Uspostava sustava zaštite
drva u skladu s Pravilnikom o fitosanitarnim
zahtjevima kojima mora udovoljavati drveni
materijal za pakiranje u međunarodnom prometu,
29–36, Šumarski fakultet, Zagreb.


Clarke,M., 2004: Phytosanitarymeasures: Preventingtheintroductionofexoticpestsandpathogens
occur ringfromtheglobal trade of wood
products.Working Papers of the Finnish Forest
Research Institute 1. Vantaaa Research Center,
Helsinki, Finska.


Despot,R., M. Hasan,2005: Važnost kvalitete i
zdravosti drva u procesu tretiranja drvnog mate


rijala za pakiranje u međunarodnom prometu,
Zbornik radova stručnog skupa Uspostava sustava
zaštite drva u skladu s Pravilnikom o fitosanitarnim
zahtjevima kojima mora udovoljavati
drveni materijal za pakiranje u međunarodnom
prometu, 37–44, Šumarski fakultet, Zagreb.


Despot,R., V.Jambreković, M.Hasan,2008:
Ekološki i biološki aspekti izrade, uporabe i oporabe
ambalaže od cjelovitog drva (II. dio),Ambalaža,
4, (13): 15–18, Zagreb.


Grundfos Group: Group Standard, GRI. LITT. 24683;
ISPM 15; UIC Code 453-2; UIC Code 435-4;
EN 13 545; DS 2132; DS 364-1, 362-2 and SS
84 20 21.


Haack, R.A., R. Petrice,2009: Bark-and Wood-
Borer Colonization of Logs and LumberAfter
HeatTreatment to ISPM 15. Specifications: The
Role of Residual Bark. Journal of Economic Entomology
103, (3): 1075–1084.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 43     <-- 43 -->        PDF

V. Jambreković, R. Despot, M. Hasan: PRIKAZ I OCJENA FITOSANITARNOG SUSTAVAU TVRTKAMA... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 125-138
Illman,B., 2005: HeatTreatments, IPPC workshop
on the practical application of ISPM No 15,Vancouver,
Canada, 28 February –4 March.


Jambreković,V.,2005: Stručna osposobljenost odgovorne
osobe i tehnička opremljenost pravne ili
fizičke osobe, Zbornik radova stručnog skupa
Uspostava sustava zaštite drva u skladu s Pravilnikom
o fitosanitarnim zahtjevima kojima mora
udovoljavati drveni materijal za pakiranje u međunarodnom
prometu, 51–60, Šumarski fakultet,
Zagreb.


Jambreković,V.,2007: Ustrojstvo sustava primjene
Međunarodnog fitosanitarnog standarda ISPM
15, Šumarski fakultet, Zagreb.


Pervan,S., 2009:Tehnologija obrade drva vodenom
parom, Sveučilište u zagrebu, Šumarski fakultet,
Zagreb.


Risović,S., I.Đukić, K.Vučković,2008: Ener gyAnalysis
of Pellets Made ofWood Residues,
Vol. 29, ISSUE 1, p. 95–108.


Sela,S., 2005: IPPC MARKS, IPPC workshop on the
practical application of ISPM No 15,Vancouver,
Canada, 28 February –4 March 2005.


Videc,G., 2005: Primjena novih fitosanitarnih mjera
u međunarodnom prometu drvenom ambalažom,
Šumarski list, 9–10, (79): 511–517.


Zahid, M. I., C. A. Grgurinovic, D. J. Walsh,
2008: Quarantine risks associated with solid
wood packaging materials receiving ISPM 15
treatments,Australian Forestry, 71, (4): 287–293.


*** 2004: Commission directive 2004/102/EC, Official
Journal of the European Union,The commission
of the European communities (309): 9–25.


*** 2004: Importation of Wood Packaging Material,
Fe deral Register, Vol. 69, No. 179.


*** 2003: International Standard for Phytosanitary Mea sures
– Guidelines for Regulating Wood Packaging
Material in InternationalTrade, Publication
No. 15, pg. 1–17, Secretariat of the In ternational
Plant Protection Convention, Rome.


*** 2002/2003: Podaci o instaliranim sušioničkim kapacitetima
u drvnoj industriji u Republici Hrvatskoj,
Šumarski fakultet,Arhiva ZIDI, Zagreb.


*** 2006: Pravilnik o fitosanitarnim zahtjevima koji ma
mora udovoljavati drveni materijal za paki ranje
u međunarodnom prometu, MPŠVG, NN
14/06, Zagreb.


*** 2005/2009: Podaci o prijavljenim i ovlaštenim tvrtkama
u Republici Hrvatskoj za provođenje postupka
toplinske HT sterilizacije i označavanja
drvenog materijala za pakiranje u međunarodnom
prometu, Šumarski fakultet,Arhiva ZTM, Zagreb.


*** 2004: Questions regarding the practical use of the
wood packaging mark in ISPM No. 15, Secretariat
of the IPPC.


*** 2004: Rules and Regulation, Importation ofWood
Packaging Materials, Federal Register, USDA
69 (179): 55719–55733.


*** 2004:Templates of marking of EU wood packing
material, European Commission, Brussels, Belgium.



*** 2003:The CanadianWood Packaging Certification
Program for Export, pg. 1–28, Canadian Food
Agency, Ottawa.


*** 2003:Verification of heat treatment facilities and
authorisation of the use of the DB-HTmark to
comply with the international standard for phytosanitary
measures ISPM 15, Information note
1, Forestry Commission Plant Health Service.


SUMMARY: Because of the portability of the quarantine pests away from
their usual area, under the auspices of the World Trade Organization (WTO)
and the World Organization for Food and Agriculture (FAO), International
standard ISPM 15 was made and accepted. ISPM 15 provides methods of treating
wood packaging in international traffic which application reduces the risk
of entering and / or spread of harmful quarantine organisms using the wooden
material. By adoption of The rules of the phytosanitary requirements to be met
by wood packaging material in international transport (Pravilni k o fitosanitarnim
zahtjevima kojima mora udovoljavati drveni materijal za pakira nje u međunarodnom
prometu, NN 14/06), Republic of Croatia also incorpo rated
standard ISPM 15 into their legislation. During the five-year activities phytosanitary
system was established, and 84 companies are authorized to independently
conduct heat treatment (HT) and to mark wooden packaging materials.
Companies are well distributed throughout Croatia, which allows the Croatian
economy unimpeded international trade of goods. During phytosanitary in




ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 44     <-- 44 -->        PDF

V. Jambreković, R. Despot, M. Hasan: PRIKAZ I OCJENA FITOSANITARNOG SUSTAVAU TVRTKAMA... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 125-138
spection, in the 67 authorized companies it has been found that all the companies
properly carry out the heat treatment, while the main problems arise in the
development of the Manual of authorized companies, traceable records, maintaining
and certifying measuring equipment and marking of wooden packaging
materials in international commerce. Observed deficiencies are mainly
internal in character and have not caused adverse effects in international traffic.
Following record of phytosanitary inspection, companies are obliged to remove
the perceived shortcomings before the next inspection.


Key words:phytosanitary system, ISPM 15, wooden material for packaging,
heat treatment (HT), marking, phytosanitary inspection