DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Ž. Zečić, D. Vusić, M. Prka, S. Klepac: UTJECAJ NAGIBATRAKTORSKOG PUTANAPROIZVODNOST ... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 103-114 tehnologija. Započeta su istraživanja proizvodnosti stroje va, odnosno ljudsko-strojnoga rada, a izrađene su i tehničke norme za radove pridobivanja drva. Svrhamehaniziranogprivlačenjadrvajepovećanje učin ka, smanjenje broja radnika, humanizacija rada, smanjenjetroškovapojediniciproizvodaidrugo.Tehničkipoboljšaniiergonomski usavršenistrojeviomogućuju napredak u tehničkom i tehnološkom pogledu. Modernizacijisetehničkihsredstavaradaupridobivanju drva posvećuje velika pozornost, ali organizacija radapriprivlačenjudrvanijeuvijekoptimalnopostavljena, štozaposljedicuimavećetroškoveproizvodnje. Velikajepromjenaupridobivanjudrvanastalauvođenjem novih tehnologija pri sječi, izradi i privlačenju drva. Uz sortimentnu metodu se uvode poludeblovna, deblovna i stablovna metoda izrade. Odabir određene me tode zavisi o sastojinskim uvjetima te tehničko-tehnološkim značajkama strojeva za privlačenje drva. Višegodišnja su istraživanja traktora, koji se koriste za privlačenje drva, dala očekivane rezultate, pa su tako razvrstani po djelotvornosti, dimenzijama, masi i snazi, na traktore za prorede i traktore za oplodne i preborne sječe. Zajedničkom suradnjom šumarske struke i znanosti postignuti su značajni rezultati u traženju suvremenoga traktora za oplodne i preborne sječe, koji bi bolje udovoljili ekonomskim, ekološkim, ergonomskim, energijskim i estetskim zahtjevima. Kao rezultat zajedničkoga rada kroz četiri protekla desetljeća postignuto je to da sada u šumarstvu Hrvatske imamo specijalne šumske zglobne traktore za privlačenje drva po tlu tipa Eco- Trac 55V, EcoTrac 120Vdomaće proizvodnje i traktore tipaTimberjack 240C strane proizvodnje. 2. PROBLEMATIKAI CILJ ISTRAŽIVANJA – Problem and aim of research Tijekom proteklih 50 godina hrvatsko je šumarstvo u pri dobivanju drva prolazilo kroz nekoliko razdoblja, koja su obilježena određenim stupnjem tehničkog i tehnološkog razvoja.U proteklom razdoblju je proizvodnost i troškove traktora pri privlačenju drva istraživalo više domaćih i stranih autora. Tako Bojanin i dr. (1990, 1994, 1997) istražuje rad zglobnih i poljoprivrednih traktora kod privlačenja drva. Košir i dr.(1995, 1999,2000.) istražuju traktore u šumarstvu Slovenije u pri mjeni i proizvodnosti pri privlačenju drva. Zatim Krpan i Zečić (2001) istražuju učinkovitost i troškove traktoraTimberjack 240 C pri privlačenju drva u brdskim oplodnim sječama. Privlačenje drva podliježe utjecaju zakona proizvodnje i zakona obujma komada (Grammel, 1988). Prema zakonu obujma komada, manji obujmi izrađenog oblog drva povećavaju troškove rada po jedinici proizvoda. Privlačenje drva s prosječno manjim obujmom komada u tovaru iz prorednih sječina je u odnosu na privlačenje iz oplodnih i prebornih sječa složenije. Učinak traktora pri privlačenju drva funkcija je sve ukupnog djelovanja čovjeka, uvjeta rada i radno-tehnič kih značajki (Krpan,1984). Proizvodnost su i troškove pridobivanja sitnog tehničkog drva različitim teh nologijama rada istraživali Branz i dr. (1983). Mikleš i Suchomel(1999) te utvrđuju zavisnost iz među terenskih uvjeta i rada zglobnih traktora pri privlačenju drva. Krivec (1979) piše o nužnosti promjene organizacije rada pri privlačenju drva traktori ma. Prema stupnju mehaniziranosti i proizvodnosti te objektivnim i subjektivnim uzrocima, učinkovitost se u postojećoj organizaciji rada smanjuje. Smatra da su to dobri razlozi za oblikova nje novih organizacijskih postupaka, ponajprije skupno ga rada. Zatim naglašava potrebu permanentne izo brazbe kadrova i bolje vrednovanje rada u šumi. Sabo i Poršinsky (2005) istražuju također traktor Timberjack 240 C s dvobubanjskim vitlom na privlače nju jelove oblovine u prebornim šumama. S prosječno 3 ostvarenim obujmom tovara od 4,4 mi prosječnim 3 ko madom u tovaru od 0,6 mukazuju na visoku proizvodnost navedenoga traktora. Novija istraživanja pridobivanja drva na nagnutim terenima zaokupljaju stručnu i znanstvenu javnost, jer je privlačenje drva najsloženija sastavnica. Tako KrčiKošir(2008) istražuju najpovoljniju tehnologiju privlačenja drva u odnosu na primar nu i sekundarnu otvorenost šumske površine izra dom digitalnih modela terena. Zatim Marenčei Košir(2008) istražuju novi traktorWoody 110 pri pri vla čenju drva uz nagib. Hrvatsko je šumarstvoudrugojpoloviniprošlogastoljećaprolazilo kroztrirazvojnarazdobljapridobivanja drva. Urazdobljuod1960. do1970. godinezapočinjese suvođenjemmehanizacije. Prisječiiizradbistabalakoristesemotornepilezajednogradnika, čijejeuvođenje na čitavompodručjuHrvatskezavršeno1979. godine. Pri privlačenjusepostupnouvodepoljoprivrednitraktori, kojisuopremljeni šumarskomopremom. Utomserazdobljutakođeruvodespecijalni šumskizglob nitraktori tipaCaterpilarS-8, Timberjack200,Kockumsidrugi,te jedo1970. godinenaprivlačenjudrvauHrvatskojradilo oko100 strojeva.Tijekomrazdobljaod1970. do1990. godineprisječiiizradbistabaladaljeseprimjenjuje ručno-strojnirad, kojijeupotpunostizadržando2002. godine,kadasepokusnoprimjenjujeharvesteru četinjačamailistačama. Motornesepiletehničkiunapređuju. U ciljupovećanjapoizvodnostiuzpojedinačniraduvodise višioblikorganizacijerada, atojeskupnirad, kojije uveden1982. godine. Utomserazdobljuprovodeistraživanjaprimijenjenihsredstavaradana čitavompodručju Hrvatske. Priprivlačenjudrvasedamdesetihsegodinauz prilagođenepoljoprivrednetraktoreuvodezglobnitrak tori, apriizvozuforvarderi. Od1980. godineuhrvat skomse šumarstvuzapočinjesuvođenjeminformatičke tehnologije. Također započinje razvoj treće generacije |