DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2010 str. 96 <-- 96 --> PDF |
IN MEMORIAM MIHAJLO TOMPAK, dipl. ing. šum. (1933 – 2010) Iznenada nakon duge i teške bolesti u četvrtak 7. 1. 2010. godine pre minuo je naš kolega šumar Mihajlo Tompak, dipl. ing. šumarstva, šumarski i lovni inspektor i viši stručni savjetnik u mirovini. Sin Rudolfa i Hedvige r. Mikolji, Hrvat, rimokatolik rođen je 2. rujna 1933. godine u Leskovcu u Sr biji, potječe iz ugledne liječničke obitelji, jer su mu oba roditelja bili liječnici porijeklom iz Suhopolja kod Virovitice. Pučku školu završio je u Sarvašu i Osijeku te četiri razreda Klasične državne gimnazije. Školovanje je nastavio u Virovitici, a 1948. godine poslije završenog petog razreda gimnazije pohađa Autosaobraćajnu srednju tehničku školu – remontni smjer u Zemunu, koju tamo završava 1952. godine. U razdoblju od 1953. do 1955. radi kao strojarski tehničar u Tvornici motora Zagreb, da bi zatim studirao na Poljoprivredno šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagre bu. Apsolvirao je na Šumarskom odsjeku školske godine 1958–1959., a 13. 3. 1961. je diplomirao. Odmah se zapošljava u LŠG “Jelen” Bilje” Šumarije Zmajevac na radnom mjestu referenta za mehanizaciju, plantažiranje i lovstvo. Ljeti 1963. napušta Baranju i zapošljava se na radno mjesto predavača stručnih predmeta u Srednjoj šumar skoj školi – primarni smjer u Virovitici. Godinu dana kasnije prelazi u ŠG Ko privnica, gdje najprije radi kao referent za uzgajanje šuma i lovstvo u Šumariji Sokolovac (1964–1967), a zatim kao upravitelj Šumarije Repaš (1967–1977) i završava svoj bogat rad u operativi, kao referent uzgoja u Šumariji Đurđevac (1977–1978). Napustivši šumarsku operativu, od 1978. do 1982. g. obnaša dužnosti šumarskog, lovnog, poljoprivrednog i ribarskog inspektora prvog stupnja te upravnog referenta za iste oblasti u Općini Zlatar-Bistrica (Hrvatsko zagorje), a od 1982. do 1985. g. na dužnosti je aktivnog šumarskog i lovnog inspektora u Zajednici općina Zagreb, drugog stupnja. Tijekom 1985. g. referent je za privatne šume OOUR-u uzgoja i zaštite šuma Zagreb, a od 1986. pa sve do umirovljenja 1995. godine na osobni zahtjev, radi najprije kao viši stručni savjetnik u Komitetu za poljoprivredu i šumarstvo RH na radnom mjestu višeg stručnog savjetnika, a onda u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva na mjestu načelnika Odjela za šumarstvo, preradu drva i lovstvo. Uza sve svoje redovne dužnosti naš kolega popularni Miško, kao priz nati stručnjak iz šumarstva i lovstva mnogo je puta bio član republičkih komisija za zaštitu šuma, komisije za uzgoj mekih listača i plan tažiranje, savezne komisije za utvr đivanje katastarskog prihoda od privatnih šuma, komisija za pregled šumskogospodarskih os no va, godišnjih planova gospodarenja i lovnogospodarskih osnova i dr. Osim članstva u svojoj matičnoj lovač koj organizaciji, neko je vrijeme ob našao dužnost predsjednika SLDO Koprivnica. Bio je i dugogodišnji član Stručnog savjeta LSH i njegovog povjerenstva za ocjenjivanje lovačkih trofeja. Svojevrsni doprinos u usavršavanju zaštite prirode i okoliša naš kolega Miško dao je aktivno sudjelujući pri izradi i predlaganju Zako na o šumama i Zakona o lovu te provedbenih propisa tih zakona. Zato pamtimo njegova brojna sudjelovanja i istupanja na stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu, o čemu je znao progovoriti u našem struč nom glasilu “Šumarskom lis tu” i časopisima “Hrvatske šume” i “Lo vačkom vjesniku”. Radovi Godišnji plan zaštite kultura i Pregled poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hrvatske, samo su dio njegovog bogatog praktičnog iskustva stečenog u operativi i darovanog riz nici šumarske struke. Nažalost nagla i teška bolest poremetila je i prekinula njegov zasluženi mirniji život i stvaralaštvo u mirovini, a neu mo lji va smrt otrgla ga je iz naših redova zauvijek. Bio je i ostat će zabilježen u nas kao ponosan hrvatski šumarski velikan, zaljubljenik u šumu, koju je volio iznad svega, ne dopuštajući nikome da je voli više. Ostavio je dojam neumornog tragača za bis trom vodom s djevičanskih izvora naše civilizacije zaštićenih božans kim plaštem od zelenog lišća nebes koga drveća. I ne samo to, njegova intelektualna zauzetost bila je raznolika i svestrana, koja je budila i budit će ubuduće u nama, kolegama unutar i izvan struke, brigu da naš život pojedinačan i društveni bude oprav |