DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2010 str. 96     <-- 96 -->        PDF

IN MEMORIAM
MIHAJLO TOMPAK, dipl. ing. šum. (1933 – 2010)


Iznenada nakon duge i teške bolesti
u četvrtak 7. 1. 2010. godine
pre minuo je naš kolega šumar Mihajlo
Tompak, dipl. ing. šumarstva,
šumarski i lovni inspektor i viši
stručni savjetnik u mirovini.


Sin Rudolfa i Hedvige r. Mikolji,
Hrvat, rimokatolik rođen je 2.
rujna 1933. godine u Leskovcu u
Sr biji, potječe iz ugledne liječničke
obitelji, jer su mu oba roditelja bili
liječnici porijeklom iz Suhopolja
kod Virovitice. Pučku školu završio
je u Sarvašu i Osijeku te četiri razreda
Klasične državne gimnazije.
Školovanje je nastavio u Virovitici,
a 1948. godine poslije završenog
petog razreda gimnazije pohađa
Autosaobraćajnu srednju tehničku
školu – remontni smjer u Zemunu,
koju tamo završava 1952. godine.


U razdoblju od 1953. do 1955.
radi kao strojarski tehničar u Tvornici
motora Zagreb, da bi zatim studirao
na Poljoprivredno šumarskom
fakultetu Sveučilišta u Zagre bu. Apsolvirao
je na Šumarskom odsjeku
školske godine 1958–1959., a 13. 3.
1961. je diplomirao.


Odmah se zapošljava u LŠG
“Jelen” Bilje” Šumarije Zmajevac na
radnom mjestu referenta za mehanizaciju,
plantažiranje i lovstvo. Ljeti
1963. napušta Baranju i zapošljava
se na radno mjesto predavača stručnih
predmeta u Srednjoj šumar skoj
školi – primarni smjer u Virovitici.
Godinu dana kasnije prelazi u ŠG
Ko privnica, gdje najprije radi kao referent
za uzgajanje šuma i lovstvo u
Šumariji Sokolovac (1964–1967), a
zatim kao upravitelj Šumarije Repaš
(1967–1977) i završava svoj bogat
rad u operativi, kao referent uzgoja u
Šumariji Đurđevac (1977–1978).


Napustivši šumarsku operativu,
od 1978. do 1982. g. obnaša dužnosti
šumarskog, lovnog, poljoprivrednog
i ribarskog inspektora prvog stupnja
te upravnog referenta za iste oblasti u
Općini Zlatar-Bistrica (Hrvatsko zagorje),
a od 1982. do 1985. g. na dužnosti
je aktivnog šumarskog i lovnog
inspektora u Zajednici općina Zagreb,
drugog stupnja. Tijekom 1985.


g. referent je za privatne šume
OOUR-u uzgoja i zaštite šuma Zagreb,
a od 1986. pa sve do umirovljenja
1995. godine na osobni zahtjev,
radi najprije kao viši stručni savjetnik
u Komitetu za poljoprivredu i šumarstvo
RH na radnom mjestu višeg
stručnog savjetnika, a onda u Ministarstvu
poljoprivrede i šumarstva na
mjestu načelnika Odjela za šumarstvo,
preradu drva i lovstvo.


Uza sve svoje redovne dužnosti
naš kolega popularni Miško, kao
priz nati stručnjak iz šumarstva i lovstva
mnogo je puta bio član republičkih
komisija za zaštitu šuma,
komisije za uzgoj mekih listača i
plan tažiranje, savezne komisije za
utvr đivanje katastarskog prihoda od
privatnih šuma, komisija za pregled
šumskogospodarskih os no va, godišnjih
planova gospodarenja i lovnogospodarskih
osnova i dr. Osim
članstva u svojoj matičnoj lovač koj
organizaciji, neko je vrijeme ob našao
dužnost predsjednika SLDO
Koprivnica. Bio je i dugogodišnji
član Stručnog savjeta LSH i njegovog
povjerenstva za ocjenjivanje lovačkih
trofeja.


Svojevrsni doprinos u usavršavanju
zaštite prirode i okoliša naš
kolega Miško dao je aktivno sudjelujući
pri izradi i predlaganju Zako na
o šumama i Zakona o lovu te
provedbenih propisa tih zakona.
Zato pamtimo njegova brojna sudjelovanja
i istupanja na stručnim skupovima
u zemlji i inozemstvu, o
čemu je znao progovoriti u našem
struč nom glasilu “Šumarskom lis tu”
i časopisima “Hrvatske šume” i
“Lo vačkom vjesniku”. Radovi Godišnji
plan zaštite kultura i Pregled
poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede
Hrvatske, samo su dio njegovog
bogatog praktičnog iskustva
stečenog u operativi i darovanog riz nici
šumarske struke. Nažalost nagla
i teška bolest poremetila je i prekinula
njegov zasluženi mirniji život i
stvaralaštvo u mirovini, a neu mo lji va
smrt otrgla ga je iz naših redova
zauvijek.


Bio je i ostat će zabilježen u nas
kao ponosan hrvatski šumarski velikan,
zaljubljenik u šumu, koju je
volio iznad svega, ne dopuštajući nikome
da je voli više. Ostavio je
dojam neumornog tragača za bis trom
vodom s djevičanskih izvora
naše civilizacije zaštićenih božans kim
plaštem od zelenog lišća nebes koga
drveća. I ne samo to, njegova
intelektualna zauzetost bila je raznolika
i svestrana, koja je budila i budit
će ubuduće u nama, kolegama unutar
i izvan struke, brigu da naš život
pojedinačan i društveni bude oprav