DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2010 str. 84 <-- 84 --> PDF |
na. Najzastupljenije vrste od listača su: lužnjak, kitnjak i poljski jasen, a od četinjača smreka. Prikazani su i uzročnici šteta: kukci, gljive, glodavci, ptice, puževi, ko rovi kao i utjecaj abiotskih čimbenika. Ivanković, M., T. Littvay, D. Kajba, M. Gradečki-Poštenjak, R. Licht, M. Popović: Usklađivanje zakonodavstva o šumskom reprodukcijskom materijalu sa smjernicom europske unije 1999/105/EU Djelatnici šumarskih znanstvenih ustanova šumarske operative i nadležnih ministarstava dali su svoj doprinos na izradi zakonskih propisa iz područja šumskog sjemenarstva. Donesen je Zakon o šumskom reprodukcijskom materijalu (NN 75/09) i Popis šumskih svojti i križanaca (NN 129/06), a na temelju navedenog done- se no je devet Pravilnika koji reguliraju svu problematiku u skladu s navedenim Zakonom i Propisom u kojima su razrađeni propisi usklađeni sa smjernicama europske unije. Perić, S., V. Roth, T. Dubravac, M. Tijar dović: Stručni nadzor nad rasadničkom proizvod njom Šumarski institut već od 1992. g. nadležan je za stručni nadzor nad proizvodnjom šumskih sadnica u rasadnicima “Hrvatskih šuma”. d.o.o., privatnih posjednika i Šumarskog instituta u skladu s Zakonom o šumskom reprodukcijskom materijalu (NN 140/05). ISTA (Međunarodna organizacija za testiranje sjemena) je pravna organizacija po kojoj se uvode dokumenti u boji za četiri kategorije reprodukcijskog materijala, a ponajprije u kategorijama “selekcioniran”, “kvalificiran” i “testiran”. Littvay, T., G. Videc, M. Gradečki-Poštenjak, M. Ivanković, R. Licht, M. Popović: OECD Program za Certifikaciju šumskog reprodukcijskog materijala Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj – Organization for Economic Corperation and Development (OECD) osnovana je 14. prosinca 1960. s oko 30 ze malja članica, najprije europskih, a onda i ostalih sa sje diš- tem u Parizu. Područja djelovanja i razvoj i koope racija OECD Program za Certifikaciju šumskog reproduktivnog materijala olakšava kontrolu nad me đunarodnom razmjenom šumskog sjemena i sadnica ute meljen 1974. g. Šumarski institut, Jastrebarsko, služ beno je tijelo odgovorno za provedbu Programa. Novim Zakonom o šumskom reprodukcijskom materijalu i provedbom gore navedenog, stvoreni su uvjeti za plasiranje proizvoda na zahtjevna strana tržišta. 5. Posterska izlaganja: Licht, R., T. Nemeš, P. Bašić-Palković, T. Dubravac, S. Dekanić: Žir kao hrana Sjeme hrastova žira ima veliku energetsku vrijednost zbog proteina, ugljikohidrata, masti i drugih tvari. Omiljena je hrana mnogih životinja. U prošlosti u os kud nim vremenima služio je za prehranu i ljudima. Plinije (1. stoljeće) navodi da je najslađi žir pečen u pepelu. Prema dubrovačkom književniku Vetranoviću (1482–1576.) crnikin žir je ukusniji od kestena. Žirov kruh se pripremao u Kaliforniji, Norveškoj, Švedskoj i Italiji. U Makedoniji je bio poznat želudov hleb. Kruh od žira crnike bio je poznat na Šolti, Molatu i Velom Ižu. Ko zarac u Slavonskoj šumi (1888.) opisuje pripremu kave od žira. Napitak se može preporučiti za liječenje ra hitisa, skrofuloze, dizenterije i bolesti mokraćnog mje hura. Jakovljević, T., M. Gradečki-Poštenjak, N. Ćelepirović: Ispitni laboratoriji akreditirani prema normi HRN EN ISO/IEC 17 025 Odjel za laboratorijska ispitivanja Šumarskog instituta čine područja djelatnosti: ispitivanje šumskog sjemena, fizikalna i kemijska svojstva tla, vode i biljnog materijala, genetiku šumskog drveća i detekciju patogenih organizama uzročnika biljnih bolesti. Akreditacija vrijedi od 25. 1. 2008. g. i traje 5 godina uz redoviti nadzor Hrvatske akreditacijske agencije. Jakovljević, T., M. Gradečki-Poštenjak, I. Radojčić-Radovniković: Sjeme pinije (Pinus pi nea L.) šumski reprodukcijski materijal i hrana Pinija kao izrazito mediteranska vrsta raširena je na cijelom Sredozemlju. Kod nas prirodno dolazi u Saplunari na Mljetu. Ta vrsta ima ekonomsku, ekološku, pejzažnu i nutritivnu vrijednost. Zbog kišobranaste krošnje značajna je hortikulturna vrsta drveća. Sjemenke sadrže proteine, vitamine A, B, C, D i E, a od minerala željezo, magnezij, fosfor, selen i cink, a sadrže nezasićene masne kiseline i polifenole. Šimunić, M., T. Nemeš: Klonska sjemenska plantaža hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) “Petkovac” Klonska sjemenska plantaža u šumariji Otok UŠP Vinkovci na lokalitetu Petkovci osnovana je u proljeće 2000. godine. Ukupna površina je 29,5, a produktivna 25 ha. Posađeno je 699 rameta, a od 2009. dopunjeno je na 239, a konačni broj rameta trebao bi biti 3142. Plantaža je ograđena i zasađen je zeleni zaštitni pojas (Lawsonov pačempres, obična smreka i malolisna lipa). Provode se intenzivne mjere na njezi i zaštiti klonova od nepovoljnih abiotskih i biotskih čimbenika. Plantaže su baze za očuvanje genofonda. Novak-Agbaba S., N. Ćelepirović, M. Gra dečki- Poštenjak: Metode za određivanje zdrav stvenog stanja žira hrastova (Quercus spp.) Zdrav i kvalitetan žir neophodan je za prirodnu i umjetnu obnovu šuma i proizvodnju sadnica. Žir oštećuju bakterije, gljive, kukci i glodavci. Testiranja uključuju makro i mikroanalize. U novije vrijeme primjenjuju se DNA dijagnostičke metode, jer svaka vrsta patogenog |