DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2010 str. 83 <-- 83 --> PDF |
1300 ha crnog oraha s drvnom zalihom od 200.000 m3. Op hodnja od 80 godina ima srednji p.p. 42 cm i srednju visinu od 33 m. Gluschkov, S., I., Markoff, M. Glushkova: Oprema i tehnologija za ekstrakciju sjemena četinjača u regionalnoj stanici za proizvodnju sjemena “Razlog” Proizvodnja šumskog sjemena u Bugarskoj započe la je već početkom prošlog stoljeća kada su započela prva pošumljavanja. U 1995. godini započela je s ra dom nova stanica za šumsko sjemenarstvo u Razlogu s malim količinama od 1 do 500 kg. Godišnja proizvod nja sada iznosi preko 100 t. Sjeme se skuplja sa plus stabala u sjemenskim sastojinama i sjemenskim plantažama. Trušnica je mehanizirana korištenjem uređaja “Strekel & Schreoder” (Njemačka). Roth, V., R. Maradin, I. Ćehulić: 15 godina trušnice za obradu češera i doradu sjemena šumskih vrsta drveća U Odjelu rasadničke proizvodnje Šumarskog instituta, Jastrebarsko 1994. godine stavljena je u pogon trušnica za doradu sjemena proizvođača BCC iz Švedske. Doraditi se može sjeme do 100 % čistoće. Tijekom dorade sjemena moguće je kalibriranje. Isto tako moguće je izdvajanje oštećenog sjemena i čestica smole. Može se i sušiti sjeme za daljnje uskladištenje. U proteklih 15 go dina dorađivano je sjeme jele, smreke, obič nog, cr nog i alepskog bora. Oršanić, M., D. Drvodelić, T. Jemrić: Morfološka svojstva plodova i sjemena oskoruše (Sorbus domestica) Sakupljeni su plodovi s dva stabla s djelomičnim urodom. Mjerena je dužina i širina ploda te njihov od nos. Vagana je masa ploda i masa sjemena i registriran je broj punih sjemenki u plodu. Podaci su statistički obrađeni, a rezultati imaju praktičnu važnost za selekciju stabala i sakupljanje plodova za proizvodnju sadnica. Popov, E.: Test klijavosti sjemena 28 provenijencija duglazije (Psedotsuga menziesii) Ispitivana je kvaliteta sjemena 28 provenijencija duglazije iz država Oregon, Washington, Arizona i New Mexico. Ispitivan je kapacitet klijavosti, energije klijanja i apsolutna težina. Prosječni kapacitet klijavosti za cijeli pokus iznosio je 76 %. Primijenjena je mok ra hladna stratifikacija za prekidanje dormantnosti. Poštenjak, K., M. Gradečki-Poštenjak: Sjemenske jedinice obične jele (Abies alba) na području Gorskog kotara Najveće površine jelovih šuma u Hrvatskoj su u Gorskom kotaru. Specifična orografija nakro i mikro klima uvjetovali su značajnu raznolikost staništa jele. Ona dolazi od 500 do 1500 m. Najčešće dolazi na vapnencima, a manje na dolomitnim i silikatnim podlogama. Dolazi u 11 šumskih zajednica, najčešće u mje šovitim sastojinama s bukvom, smrekom, gorskim javorom i brijestom. Kada se uzmu u obzir sve orografske, visinske, geološke, pedološke, biljno sociološke i uzgojne raznolikosti, evidentno je da postojeća rajonizacija zanemaruje njezin široki biodiverzitet, te ju treba dopuniti, odnosno popraviti. Gluschkov, S., I. Markoff, M. Glushkova: Istraživanje sušenja slojeva češera crnogoričnih vrsta drveća Istraživanje različitih debljina sloja češera ovisi o njihovoj primarnoj vlažnosti. Istraživani su 1 do 5 slojeva češera, što je uvjetovano veličinom češera, trajanjem sušenja i vlagom materijala kojim se ispituje maksimalna produkcija postignuta je kod strobusa u 4 sloja, a kod crnog bora i smreke u 3 sloja. Sekcija C Očuvanje genofonda, biološka i genetska raznolikost Šumarsko zakonodavstvo i šumarska politika Šumsko sjemenarstvo danas Glushkova, M.: Adaptivna značajka varijabilnosti sjemena pitomog kestena Klijavost sjemena pitomog kestena u prirodnim uvje tima (rasadnik i u stakleniku) u relativno nepromjenljivim uvjetima signifikantne varijacije klijavosti u tlu, bile su opažane ovisno o individualnim svojstvima, sjemenskom materijalu i klimatskim uvjetima u periodu rasta. Signifikantno povećanje klijavosti postignuto je u stakleniku. Analiza varijance adaptivne sposobnosti pitomog kestena pokazuje njen široki raspon. Crnković, S.: Dok ima sjemena bit će i šume Sjeme je važan čimbenik u životu svakog šumskog ekosustava. Na području UŠP Bjelovar gdje se nalazi 132.100 ha šuma i šumskog zemljišta dobar urod hrasta lužnjaka bio je 1996., 1998., 2000. i 2006.g., a hrasta kitnjaka 1998., 2000. i 2003.g. Obilan urod bukve bio je 2003., 2006. i 2008. g. Urod i kakvoća sjemena navedenih vrsta drveća istraživani su u vremenu od 1996. do 2008. g., kada je sakupljeno 2.865 t žira hrasta lužnjaka, 434 t hrasta kitnjaka i 7 t bukvice. Prosječna klijavost iznosila je 81,6 %, vitalitet 84,3 %, energija klijavosti 56,7 %, masa 1000 sjemenki je bila 5269, a 303 za buk vi cu, a uporabna vrijednost 80,5 %. Perić, S., M. Tijardović, M. Oršanić, J. Mar galetić: Rasadnička proizvodnja i značaj šum skog reprodukcijskog materijala u RH Prikazani su prvi rasadnici prema vlasničkoj strukturi, lokaciji, površini, proizvodnom programu, vrs ta ma sadnog materijala i načinu proizvodnje. Proizvodi se 20 vrsta četinjača (sjeme sakupljeno na 1350 ha prizna tih sjemenskih sastojina) i 18 vrsta četinjača (iz 16.309 ha sjemenskih sastojina). Količina i kvaliteta sadnog materijala prikazana je za posljednjih 15 godi |