DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2010 str. 82 <-- 82 --> PDF |
Matić, S.: Šumsko sjeme i sjemenarstvo u današnjim uvjetima i propadanje šuma Klimatogene vrste drveća (hrastovi, jela, bukva), a i one koje su proširene na neodgovarajućim staništima (obična smreka) teško podnose promjene u stanišnim uvjetima i zbog nepovoljnih biotskih i abiotskih utjeca ja. Reakcija je sušenje koje poprima katastrofalne razmjere. Glavni su uzroci promjena klime, onečišćenje zra ka vode i tla. Ugrožen je hrast lužnjak, obična jela i obič na smreka. Period 1995.–2006. g. ubraja se u najtop lije godine od početka mjerenja (1850.). Dodatni ne po volj ni čimbenik je antropogeni utjecaj kroz am bi jentalne promjene (kanali) spuštanja razine pod zemnih voda, zagađenje i dr. Šumsko sjeme je izvor života svih šumskih vrsta drveća i grmlja. Sa sjemenom započinje i završava ciklus razvoja. Sjemenarstvo i rasadničarstvo čini nerazdvojnu cjelinu u podizanju i obnovi šuma. 3. Rad u sekcijama Sekcija A Utjecaj klimatskih promjena i zagađenja na šumske ekosustave, te njihove posljedice na potrajno gospodarenje Šumsko sjeme i njegova uloga u obnovi šuma Kajba, D., K. Šumanovac, M. Žgela: Značaj klonskih sjemenskih plantaža u sjemenarstvu i očuvanju genofonda šumskih vrsta drveća u Hrvatskoj Sukladno razdjelbi šuma u Hrvatskoj na ekogeograf ske sjemenske regije i zone osnovane su tri proizvodne klonske sjemenske plantaže hrasta lužnjaka (Quercus robur), dvije poljskog jasena (Fraxinus angustifolia), te po jedna plantaža hrasta kitnjaka (Q. petraea), divlje trešnje (Prunus avium) i crnoga bora (Pinus nigra). To je učinjeno zbog pravilnijeg periodiciteta uroda i dobivanja genetski kvalitetnijeg sjemena, kvalificiranog i lastiranog sjemena. Provodi se očuvanje genetskog diverziteta statističkom metodom ex situ, a sjemenske plantaže služe za očuvanje genofonda. Dubravac, T., V. Krejči, V. Viličić, D. Bar čić, Ž. Španjol: Uloga i značaj šuma hrasta Crnike (Q. ilex) u očuvanju šumskih ekosustava Mediterana Hrast crnika predstavlja temeljnu klimatogenu vrstu drveća u toplijem dijelu mediteranske regije Hrvatske. U većem dijelu južnog područja tvori čiste, a u humidni jem sjeverozapadnom primorju mješovite sastojine s crnim jasenom. Nekad su to bile sastojine visokog uz gojnog oblika, a danas su to pretežno panjače i degra dirani oblici od makije, gariga do kamenjara. Cilj gos podarenja je provođenje u viši uzgojni oblik. Obno va ide oplodnim sječama. Važno je pratiti godine dobro ga uroda. To je inače stabilan ekosustav. Hrast crnika je vrsta otporna na požare. Uloga tih šuma je važna za smanjenje erozije, zaštite tla, vode, klime, kisika, biodiverziteta i izgleda krajolika. Roth, V., S. Dekanić, T. Dubravac: Utjecaj krupnoće žira na morfološki razvoj jednogodišnjih sadnica hrasta lužnjaka (Q. robur) u uvjetima različite dostupnosti svijetla i hranjiva Kakvoća sadnica ovisi o kvaliteti sjemena. Kvaliteta je uvjetovana krupnoćom žira kod hrasta, odnosno hranjivom u žiru. Utjecaj krupnoće žira na morfološki razvoj jednogodišnjih sadnica analiziran je s obzirom na visinu, promjer korjenova vrata, ukupnu lisnu površinu i na prosječnu površinu lista u uvjetima dva supstrata i dva svjetlosna režima. Rezultati pokazuju da se veličinom žira može utjecati na kvalitetu hrastovih sadnica. Sekcija B Proizvodnja, sakupljanje, dorada, skladištenje i upo raba šumskog sjemena Zdravstveno stanje sjemena Razvoj i dozrijevanje sjemena, dormantnost i klijavost – fiziologija i metode Uvođenje sustava kvalitete u ispitne laboratorije prema normi HRN EN ISO/IEC 17025 Gradečki-Poštenjak, M., S. Novak-Agbaba, N. Ćelepirović, D. Posarić: Kvalitativne osobine žira hrasta lužnjaka (Q. robur) iz bazena Spačva Kompleks hrasta lužnjaka Spačva ima površinu od 38.789 ha i čini petinu lužnjakovih šuma u Hrvatskoj. Smanjuje se drvna zaliha u narušenom ekosustavu i sma njen je urod kvalitetnog sjemena. Praćen je pro iz vod ni potencijal kroz količinu i kvalitetu žira i njegovog zdravstvenog stanja svježeg i uskladištenog. Kvaliteta sjemena određena je prema ISTA standardima. Nakon skladištenja na žiru utvrđen je velik broj patogenih glji va iz osam rodova. Novak-Agbaba, S., S. Crnković, M. Gradečki- Poštenjak: Ispitivanje djelotvornosti fungicida u zaštiti sjemena hrasta lužnjaka Žir napadaju patogene gljive za vrijeme njegova razvoja, nakon sakupljanja, skladištenja i klijanja. Posljedice su truljenje i smanjena klijavost. Žir je tretiran fungicidima prije skladištenja i sijanja: Primijenjeni su fungicidi Vitavax, Mankozeb i Cuprablau Z termoterapijom. Fungicidi su dali dobre rezultate. Zaštićeno je bilo 74 do 80 % žira. Determinirano je 5 gljivičnih uzroč nika. Mayer, Ž.: Osnivanje kultura crnog oraha (Ju- glans nigra) generativnim načinom Areal crnog oraha je istočni dio Sjeverne Amerike, a u Europu je unesen 1629. godine. Na području istočne Slavonije i Srijema donijeli su ga šumari grofa Eltza 1899. godine. Unašan je na području gdje se su šio hrast lužnjak. Već 1925. godine bilo je 860 ha ora hovih nasada. Sjeme se sadi u redove razmaka 4 i 6 m i to 500 kg/ha. Međuredno su bile poljoprivredne kulture. Kasnije se sadi između bagrem. U 80-toj godini ostaje 100– 120 kvalitetnih stabala oraha. Šumarija Vuko var ima |