DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2010 str. 80 <-- 80 --> PDF |
budućnosti, te je na taj način povećana gospodarska i ekološka vrijednost sastojina. Četvrti referat održali su dr. sc. Walter Eder mini starski savjetniki i dr. sc. Phan Hoang Dong, Odjel za rast šume, Istraživački institut za ekologiju i šumarstvo, Trippstadt. U svrhu testiranja uzgajanja obične jele (Abies alba Mill.) godine 1987. u Njemačkoj su podignute pokusne plohe u pokrajini Rhainland Pfalz. Pokusne plohe osnovane su jelom provenijencije iz Italije, Makedonije, Rumunjske, Slovačke i Njemačke. Na osnovi tri mje renja pokus je dao različite rezultate. Generalno gle dano, južne provenijencije dale su bolje rezultate od njemačkih. Peti referat dr. Nagel, T. A., J. Diaci, D. Rožember g. Univerzitet u Ljubljani, Biotehnički fakultet, Odsjek za šumarstvo i obnovljive šumske iz vore, pod naslovom “Novi pogledi na istraživanje pra šuma Dinarida”. Autori govore kako su poremeća ji koji se zbivaju u prašumama Dinarida, kao što su jaki vjetrovi i šumski požari pokretači razvojnih ciklu sa, što zaključuju i na osnovi spoznaja prof. Pintarića, čija su izlaganja slušali u Ljubljani, te na osnovi istraživanja u svojim prašumama. Šesti referat,Sead Vojniković, Šumarski fakultet, Univerziteta u Sarajevu pod naslovom: “Crna lista flore”. Autor ukazuje kako osim crvene knjige ugroženih vrsta biljaka postoji i crna lista koja se odnosi na invazivne vrste, koje nepovoljno djeluju na faunu u ekosustavu. Sedmi referat, dr. sc. Martin Bobinac, Univerzitet u Beogradu pod naslovom: “Uzgojne mjere i njiho va spercifičnost u šumama poserbne namjene”. Autor ovoga rada postavlja pitanje kakve uzgojne mje re primijeniti u objektima posebne namjene u Nacio nalnom parku “Fruška gora” u sjemenskoj sastojini obične bukve (Fagus sylvatica L.) i gimnokladusa (Gymno cladus canadensis Lam.) Autor predlaže uzgoj no-sanitarnu mjeru koja je u skladu s prirodnim procesima u sastojinama. Osmi referat, prof. dr. sc. Vladimir Beus, Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu, pod naslovom: “Ob nova i rekultivacija šuma u Bosni i Hercegovini na ekološko-fitogeografskim osnovama”. Profesor Beus ukazuje na izbor vrsta drveća i rekultivaciju degradiranih šuma u Bosni i Hercegovini. U radu se razmatra mogućnost prevladavanja postojećega stanja u stanju s ekološkim, sindinamskim i sastojinskim prilikama. Deveti referat, Ballian,D., I. Monteleone, D. Ferraazzini, P. Belletti, pod naslovom: “Važnost poznavanja koeficijenta inbridinga ili Wrightovog fiksacijskog indeksa bijelim jasenom (Fraxinus excelsior L.) u Bosni i Hercegovini”. Cilj ovoga rada je pokazati mogućnost određivanja veličine zahvata u populacijama u svrhu obnove i mje ra njege. B. Prpić ULOGA I ZNAČAJ ŠUMSKOG SJEMENA U OBNOVI ŠUMA 50. obljetnica šumskog sjemenarstva u Republici Hrvatskoj 1959.–2009. Uvod Znanstveno-stručno savjetovanje s međunarodnim sudjelovanjem održano je 28. listopada 2009. godine na Šumarskom fakultetu u Zagrebu (sl. 1), a 29. listopada bio je terenski obilazak sjemenskih sastojina i sjemenske plantaže na području Uprave šuma Podružnice Bjelovar. Organizatori savjetovanja su Hrvatski šumarski ins titut – Zavod za genetiku, oplemenjivanje šumskog drveća i sjemenarstvo, Hrvatske šume d.o.o. i Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije. 1 Pokrovitelji savjetovanja su: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodars tva Republike Hrvatske, Hrvatsko šumarsko društvo, Šumarska savjetodavna služba, Akademija šumarskih znanosti, Europski šumarski institut, EFI Associated Event i Hrvatski šumarski institut – Zavod za genetiku, oplemenjivanje šumskog drveća i sjemenarstvo. Program savjetovanja 1. Otvaranje savjetovanja i pozdravi 2. Uvodna predavanja 3. Rad u sekcijama 4. Rasprava 5. Poster sekcija 6. Terenski obilazak sjemenske sastojine i plantaže |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2010 str. 81 <-- 81 --> PDF |
1. Otvaranje savjetovanja i pozdravi Savjetovanje je otvorio ravnatelj Hrvatskog šu mar skog instituta dr. sc. Miroslav Benko. Skup su pozdra vili: Srećko Juričić, dipl. ing. šum. u ime ministra Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva Republike Hrvatske, Darko Vuletić, dipl. ing. šum. Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma d.o.o., mr. sc. Petar Jurjević, predsjednik Hrvatskog šumarskog društva (sl. 2), Damir Felak, dipl. ing. šum., predsjednik Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Suzana Trninić, dipl. ing. šum., ravnateljica Šumarske savjetodavne službe, Marta Takač dipl. ing. šum., direktorica “Vojvodina šuma” iz Novog Sada. 2 Littvay, T.: Što očekujemo u budućnosti od šum s kog sjemenarstva 2. Uvodna predavanja Poštenjak, K., M. Gradečki-Poštenjak: Više od pola stoljeća šumskog sjemenarstva u Hrvatskoj Organizirano sjemenarstvo u Hrvatskoj započinje 1947. godine osnivanjem Instituta za pošumljavanje i melioraciju krša u Splitu sa stanicama u Rijeci i Trstenu. Poslovna zajednica šumarstva i drvne industrije osniva 1959. godine Zavod za kontrolu šumskog sjemena sa sjedištem u Rijeci. Zavod se ujedinjuje sa Šumarskim institutom iz Jastrebarskog 1974. kada započinju prve masovne selekcije važnih gospodarskih vrsta drveća u priznate sjemenske sastojine (PSS). Izrađen je program njege i genetske melioracije, standardi za šumsko sjeme, zakonski i podzakonski propisi iz područja sjemenarstva, analizirani su uzorci sjemena, unapređivan znanstveno- istraživački rad iz područja analize kvalitete sjemena i objavljivanje radova. Razdoblje od 1974. do 1990. obilježeno je nastavkom intenzivne selekcije, izradom programa gospodarenja, kolaudacija selektivnih meliorativnih doznaka, nadzorom nad proizvodnjom šumskog sjemena, donošenje zakonske legislative s ISTA propisima i povećanom broju analiziranih uzoraka sjemena. U zadnja dva desetljeća intenzivira se znanstveno- istraživački rad, provodi se revizija priznatih sjemenskih sastojina, promovira se nova rajonizacija i povećava se broj analiziranih uzoraka sjemena. Usklađuju se Hrvatski propisi s propisima Europske Zajednice (OECD) i ISTA pravilima, provedena je akreditacija laboratorija za ispitivanje sjemena prema normi HRN EN ISO/IEC 17025. Gradečki-Poštenjak, M., K. Poštenjak, T. Littvay: Kvaliteta šumskog sjemena Određivanje kvalitete šumskog sjemena obuhvaća: određivanje vlage, čistoće, klijavosti, vitaliteta, mase 1000 sjemenki i zdravstvenog stanja sjemena. Istraživana je varijabilnost morfoloških i fizioloških osobina sjemena prije i tijekom skladištenja i nove metode za is pitivanje kvalitete. U proteklom razdoblju analizira no je 35.720 uzoraka sjemena prema međunarodnim stan dardima. Od 2006. godine laboratorij za ispitivanje sje mena član je ISTA udruge. Dosadašnji rezultati u šumskom sjemenarstvu u pola stoljeća kontinuiranog rada dali su veliki doprinos na očuvanju biološke raznolikosti i varijabilnosti naših šumskih ekosustava. Nove spoznaje i tehnologije imaju za cilj očuvanje genetske kvalitete sjemena. U novim eko loškim uvjetima to mora biti apsolutni prioritet kako bi sačuvali genetske osnove koje čini budućnost varijabilnosti . Gorian, F.: ISTA i ispitivanje šumskog sjemena Međunarodna udruga za testiranje sjemena (International Seed Testing Association – ISTA) osnovana je u Švicarskoj 1926. godine s ciljem standardizacije testiranja sjemena u cijelom svijetu. Više od 70 zemalja su članice navedene organizacije. Svake treće godine održavaju se sastanci jednom u Europi, drugi na drugom kontinentu i treći u Zurichu. Na sastancima se us kla đuju ili mijenjaju pravila. ISTA ima izvršni odbor koji se sastoji od 18 tehničkih tijela. Između ostalih to je odbor za drveće i grmlje koje standardizira ispitivanje sjemena šumskih vrsta. Postoje i neki drugi odbori za standardizaciju. Više od 100 laboratorija je akreditirano kod ISTA, a njih 25 za šumske vrste. Bach, K., S. Bordacs: Certifikacija šumskog re produkcijskog materijala u Mađarskoj s obzirom na genetičke resurse Certifikacija je jedan od osnovnih elemenata za osnivanje praćenja šumskog reproduktivnog materijala (ŠRM) u tijeku reproduktivnog procesa. Cijeli postupak praćenja šumskog reproduktivnog materijala u Mađarskoj provodi se u skladu s EC propisima. ŠRM osigurava sadni materijal, pretežno listača za domaću uporabu i za europsko tržište. Osnovni materijal (sjemenske sastojine, sjemenske plantaže, reznice) ne služi samo za komercijalnu proizvodnju nego i za očuvanje genofonda. Mnogi bilateralni projekti organizirani su i financirani od strane vlade. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2010 str. 82 <-- 82 --> PDF |
Matić, S.: Šumsko sjeme i sjemenarstvo u današnjim uvjetima i propadanje šuma Klimatogene vrste drveća (hrastovi, jela, bukva), a i one koje su proširene na neodgovarajućim staništima (obična smreka) teško podnose promjene u stanišnim uvjetima i zbog nepovoljnih biotskih i abiotskih utjeca ja. Reakcija je sušenje koje poprima katastrofalne razmjere. Glavni su uzroci promjena klime, onečišćenje zra ka vode i tla. Ugrožen je hrast lužnjak, obična jela i obič na smreka. Period 1995.–2006. g. ubraja se u najtop lije godine od početka mjerenja (1850.). Dodatni ne po volj ni čimbenik je antropogeni utjecaj kroz am bi jentalne promjene (kanali) spuštanja razine pod zemnih voda, zagađenje i dr. Šumsko sjeme je izvor života svih šumskih vrsta drveća i grmlja. Sa sjemenom započinje i završava ciklus razvoja. Sjemenarstvo i rasadničarstvo čini nerazdvojnu cjelinu u podizanju i obnovi šuma. 3. Rad u sekcijama Sekcija A Utjecaj klimatskih promjena i zagađenja na šumske ekosustave, te njihove posljedice na potrajno gospodarenje Šumsko sjeme i njegova uloga u obnovi šuma Kajba, D., K. Šumanovac, M. Žgela: Značaj klonskih sjemenskih plantaža u sjemenarstvu i očuvanju genofonda šumskih vrsta drveća u Hrvatskoj Sukladno razdjelbi šuma u Hrvatskoj na ekogeograf ske sjemenske regije i zone osnovane su tri proizvodne klonske sjemenske plantaže hrasta lužnjaka (Quercus robur), dvije poljskog jasena (Fraxinus angustifolia), te po jedna plantaža hrasta kitnjaka (Q. petraea), divlje trešnje (Prunus avium) i crnoga bora (Pinus nigra). To je učinjeno zbog pravilnijeg periodiciteta uroda i dobivanja genetski kvalitetnijeg sjemena, kvalificiranog i lastiranog sjemena. Provodi se očuvanje genetskog diverziteta statističkom metodom ex situ, a sjemenske plantaže služe za očuvanje genofonda. Dubravac, T., V. Krejči, V. Viličić, D. Bar čić, Ž. Španjol: Uloga i značaj šuma hrasta Crnike (Q. ilex) u očuvanju šumskih ekosustava Mediterana Hrast crnika predstavlja temeljnu klimatogenu vrstu drveća u toplijem dijelu mediteranske regije Hrvatske. U većem dijelu južnog područja tvori čiste, a u humidni jem sjeverozapadnom primorju mješovite sastojine s crnim jasenom. Nekad su to bile sastojine visokog uz gojnog oblika, a danas su to pretežno panjače i degra dirani oblici od makije, gariga do kamenjara. Cilj gos podarenja je provođenje u viši uzgojni oblik. Obno va ide oplodnim sječama. Važno je pratiti godine dobro ga uroda. To je inače stabilan ekosustav. Hrast crnika je vrsta otporna na požare. Uloga tih šuma je važna za smanjenje erozije, zaštite tla, vode, klime, kisika, biodiverziteta i izgleda krajolika. Roth, V., S. Dekanić, T. Dubravac: Utjecaj krupnoće žira na morfološki razvoj jednogodišnjih sadnica hrasta lužnjaka (Q. robur) u uvjetima različite dostupnosti svijetla i hranjiva Kakvoća sadnica ovisi o kvaliteti sjemena. Kvaliteta je uvjetovana krupnoćom žira kod hrasta, odnosno hranjivom u žiru. Utjecaj krupnoće žira na morfološki razvoj jednogodišnjih sadnica analiziran je s obzirom na visinu, promjer korjenova vrata, ukupnu lisnu površinu i na prosječnu površinu lista u uvjetima dva supstrata i dva svjetlosna režima. Rezultati pokazuju da se veličinom žira može utjecati na kvalitetu hrastovih sadnica. Sekcija B Proizvodnja, sakupljanje, dorada, skladištenje i upo raba šumskog sjemena Zdravstveno stanje sjemena Razvoj i dozrijevanje sjemena, dormantnost i klijavost – fiziologija i metode Uvođenje sustava kvalitete u ispitne laboratorije prema normi HRN EN ISO/IEC 17025 Gradečki-Poštenjak, M., S. Novak-Agbaba, N. Ćelepirović, D. Posarić: Kvalitativne osobine žira hrasta lužnjaka (Q. robur) iz bazena Spačva Kompleks hrasta lužnjaka Spačva ima površinu od 38.789 ha i čini petinu lužnjakovih šuma u Hrvatskoj. Smanjuje se drvna zaliha u narušenom ekosustavu i sma njen je urod kvalitetnog sjemena. Praćen je pro iz vod ni potencijal kroz količinu i kvalitetu žira i njegovog zdravstvenog stanja svježeg i uskladištenog. Kvaliteta sjemena određena je prema ISTA standardima. Nakon skladištenja na žiru utvrđen je velik broj patogenih glji va iz osam rodova. Novak-Agbaba, S., S. Crnković, M. Gradečki- Poštenjak: Ispitivanje djelotvornosti fungicida u zaštiti sjemena hrasta lužnjaka Žir napadaju patogene gljive za vrijeme njegova razvoja, nakon sakupljanja, skladištenja i klijanja. Posljedice su truljenje i smanjena klijavost. Žir je tretiran fungicidima prije skladištenja i sijanja: Primijenjeni su fungicidi Vitavax, Mankozeb i Cuprablau Z termoterapijom. Fungicidi su dali dobre rezultate. Zaštićeno je bilo 74 do 80 % žira. Determinirano je 5 gljivičnih uzroč nika. Mayer, Ž.: Osnivanje kultura crnog oraha (Ju- glans nigra) generativnim načinom Areal crnog oraha je istočni dio Sjeverne Amerike, a u Europu je unesen 1629. godine. Na području istočne Slavonije i Srijema donijeli su ga šumari grofa Eltza 1899. godine. Unašan je na području gdje se su šio hrast lužnjak. Već 1925. godine bilo je 860 ha ora hovih nasada. Sjeme se sadi u redove razmaka 4 i 6 m i to 500 kg/ha. Međuredno su bile poljoprivredne kulture. Kasnije se sadi između bagrem. U 80-toj godini ostaje 100– 120 kvalitetnih stabala oraha. Šumarija Vuko var ima |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2010 str. 83 <-- 83 --> PDF |
1300 ha crnog oraha s drvnom zalihom od 200.000 m3. Op hodnja od 80 godina ima srednji p.p. 42 cm i srednju visinu od 33 m. Gluschkov, S., I., Markoff, M. Glushkova: Oprema i tehnologija za ekstrakciju sjemena četinjača u regionalnoj stanici za proizvodnju sjemena “Razlog” Proizvodnja šumskog sjemena u Bugarskoj započe la je već početkom prošlog stoljeća kada su započela prva pošumljavanja. U 1995. godini započela je s ra dom nova stanica za šumsko sjemenarstvo u Razlogu s malim količinama od 1 do 500 kg. Godišnja proizvod nja sada iznosi preko 100 t. Sjeme se skuplja sa plus stabala u sjemenskim sastojinama i sjemenskim plantažama. Trušnica je mehanizirana korištenjem uređaja “Strekel & Schreoder” (Njemačka). Roth, V., R. Maradin, I. Ćehulić: 15 godina trušnice za obradu češera i doradu sjemena šumskih vrsta drveća U Odjelu rasadničke proizvodnje Šumarskog instituta, Jastrebarsko 1994. godine stavljena je u pogon trušnica za doradu sjemena proizvođača BCC iz Švedske. Doraditi se može sjeme do 100 % čistoće. Tijekom dorade sjemena moguće je kalibriranje. Isto tako moguće je izdvajanje oštećenog sjemena i čestica smole. Može se i sušiti sjeme za daljnje uskladištenje. U proteklih 15 go dina dorađivano je sjeme jele, smreke, obič nog, cr nog i alepskog bora. Oršanić, M., D. Drvodelić, T. Jemrić: Morfološka svojstva plodova i sjemena oskoruše (Sorbus domestica) Sakupljeni su plodovi s dva stabla s djelomičnim urodom. Mjerena je dužina i širina ploda te njihov od nos. Vagana je masa ploda i masa sjemena i registriran je broj punih sjemenki u plodu. Podaci su statistički obrađeni, a rezultati imaju praktičnu važnost za selekciju stabala i sakupljanje plodova za proizvodnju sadnica. Popov, E.: Test klijavosti sjemena 28 provenijencija duglazije (Psedotsuga menziesii) Ispitivana je kvaliteta sjemena 28 provenijencija duglazije iz država Oregon, Washington, Arizona i New Mexico. Ispitivan je kapacitet klijavosti, energije klijanja i apsolutna težina. Prosječni kapacitet klijavosti za cijeli pokus iznosio je 76 %. Primijenjena je mok ra hladna stratifikacija za prekidanje dormantnosti. Poštenjak, K., M. Gradečki-Poštenjak: Sjemenske jedinice obične jele (Abies alba) na području Gorskog kotara Najveće površine jelovih šuma u Hrvatskoj su u Gorskom kotaru. Specifična orografija nakro i mikro klima uvjetovali su značajnu raznolikost staništa jele. Ona dolazi od 500 do 1500 m. Najčešće dolazi na vapnencima, a manje na dolomitnim i silikatnim podlogama. Dolazi u 11 šumskih zajednica, najčešće u mje šovitim sastojinama s bukvom, smrekom, gorskim javorom i brijestom. Kada se uzmu u obzir sve orografske, visinske, geološke, pedološke, biljno sociološke i uzgojne raznolikosti, evidentno je da postojeća rajonizacija zanemaruje njezin široki biodiverzitet, te ju treba dopuniti, odnosno popraviti. Gluschkov, S., I. Markoff, M. Glushkova: Istraživanje sušenja slojeva češera crnogoričnih vrsta drveća Istraživanje različitih debljina sloja češera ovisi o njihovoj primarnoj vlažnosti. Istraživani su 1 do 5 slojeva češera, što je uvjetovano veličinom češera, trajanjem sušenja i vlagom materijala kojim se ispituje maksimalna produkcija postignuta je kod strobusa u 4 sloja, a kod crnog bora i smreke u 3 sloja. Sekcija C Očuvanje genofonda, biološka i genetska raznolikost Šumarsko zakonodavstvo i šumarska politika Šumsko sjemenarstvo danas Glushkova, M.: Adaptivna značajka varijabilnosti sjemena pitomog kestena Klijavost sjemena pitomog kestena u prirodnim uvje tima (rasadnik i u stakleniku) u relativno nepromjenljivim uvjetima signifikantne varijacije klijavosti u tlu, bile su opažane ovisno o individualnim svojstvima, sjemenskom materijalu i klimatskim uvjetima u periodu rasta. Signifikantno povećanje klijavosti postignuto je u stakleniku. Analiza varijance adaptivne sposobnosti pitomog kestena pokazuje njen široki raspon. Crnković, S.: Dok ima sjemena bit će i šume Sjeme je važan čimbenik u životu svakog šumskog ekosustava. Na području UŠP Bjelovar gdje se nalazi 132.100 ha šuma i šumskog zemljišta dobar urod hrasta lužnjaka bio je 1996., 1998., 2000. i 2006.g., a hrasta kitnjaka 1998., 2000. i 2003.g. Obilan urod bukve bio je 2003., 2006. i 2008. g. Urod i kakvoća sjemena navedenih vrsta drveća istraživani su u vremenu od 1996. do 2008. g., kada je sakupljeno 2.865 t žira hrasta lužnjaka, 434 t hrasta kitnjaka i 7 t bukvice. Prosječna klijavost iznosila je 81,6 %, vitalitet 84,3 %, energija klijavosti 56,7 %, masa 1000 sjemenki je bila 5269, a 303 za buk vi cu, a uporabna vrijednost 80,5 %. Perić, S., M. Tijardović, M. Oršanić, J. Mar galetić: Rasadnička proizvodnja i značaj šum skog reprodukcijskog materijala u RH Prikazani su prvi rasadnici prema vlasničkoj strukturi, lokaciji, površini, proizvodnom programu, vrs ta ma sadnog materijala i načinu proizvodnje. Proizvodi se 20 vrsta četinjača (sjeme sakupljeno na 1350 ha prizna tih sjemenskih sastojina) i 18 vrsta četinjača (iz 16.309 ha sjemenskih sastojina). Količina i kvaliteta sadnog materijala prikazana je za posljednjih 15 godi |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2010 str. 84 <-- 84 --> PDF |
na. Najzastupljenije vrste od listača su: lužnjak, kitnjak i poljski jasen, a od četinjača smreka. Prikazani su i uzročnici šteta: kukci, gljive, glodavci, ptice, puževi, ko rovi kao i utjecaj abiotskih čimbenika. Ivanković, M., T. Littvay, D. Kajba, M. Gradečki-Poštenjak, R. Licht, M. Popović: Usklađivanje zakonodavstva o šumskom reprodukcijskom materijalu sa smjernicom europske unije 1999/105/EU Djelatnici šumarskih znanstvenih ustanova šumarske operative i nadležnih ministarstava dali su svoj doprinos na izradi zakonskih propisa iz područja šumskog sjemenarstva. Donesen je Zakon o šumskom reprodukcijskom materijalu (NN 75/09) i Popis šumskih svojti i križanaca (NN 129/06), a na temelju navedenog done- se no je devet Pravilnika koji reguliraju svu problematiku u skladu s navedenim Zakonom i Propisom u kojima su razrađeni propisi usklađeni sa smjernicama europske unije. Perić, S., V. Roth, T. Dubravac, M. Tijar dović: Stručni nadzor nad rasadničkom proizvod njom Šumarski institut već od 1992. g. nadležan je za stručni nadzor nad proizvodnjom šumskih sadnica u rasadnicima “Hrvatskih šuma”. d.o.o., privatnih posjednika i Šumarskog instituta u skladu s Zakonom o šumskom reprodukcijskom materijalu (NN 140/05). ISTA (Međunarodna organizacija za testiranje sjemena) je pravna organizacija po kojoj se uvode dokumenti u boji za četiri kategorije reprodukcijskog materijala, a ponajprije u kategorijama “selekcioniran”, “kvalificiran” i “testiran”. Littvay, T., G. Videc, M. Gradečki-Poštenjak, M. Ivanković, R. Licht, M. Popović: OECD Program za Certifikaciju šumskog reprodukcijskog materijala Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj – Organization for Economic Corperation and Development (OECD) osnovana je 14. prosinca 1960. s oko 30 ze malja članica, najprije europskih, a onda i ostalih sa sje diš- tem u Parizu. Područja djelovanja i razvoj i koope racija OECD Program za Certifikaciju šumskog reproduktivnog materijala olakšava kontrolu nad me đunarodnom razmjenom šumskog sjemena i sadnica ute meljen 1974. g. Šumarski institut, Jastrebarsko, služ beno je tijelo odgovorno za provedbu Programa. Novim Zakonom o šumskom reprodukcijskom materijalu i provedbom gore navedenog, stvoreni su uvjeti za plasiranje proizvoda na zahtjevna strana tržišta. 5. Posterska izlaganja: Licht, R., T. Nemeš, P. Bašić-Palković, T. Dubravac, S. Dekanić: Žir kao hrana Sjeme hrastova žira ima veliku energetsku vrijednost zbog proteina, ugljikohidrata, masti i drugih tvari. Omiljena je hrana mnogih životinja. U prošlosti u os kud nim vremenima služio je za prehranu i ljudima. Plinije (1. stoljeće) navodi da je najslađi žir pečen u pepelu. Prema dubrovačkom književniku Vetranoviću (1482–1576.) crnikin žir je ukusniji od kestena. Žirov kruh se pripremao u Kaliforniji, Norveškoj, Švedskoj i Italiji. U Makedoniji je bio poznat želudov hleb. Kruh od žira crnike bio je poznat na Šolti, Molatu i Velom Ižu. Ko zarac u Slavonskoj šumi (1888.) opisuje pripremu kave od žira. Napitak se može preporučiti za liječenje ra hitisa, skrofuloze, dizenterije i bolesti mokraćnog mje hura. Jakovljević, T., M. Gradečki-Poštenjak, N. Ćelepirović: Ispitni laboratoriji akreditirani prema normi HRN EN ISO/IEC 17 025 Odjel za laboratorijska ispitivanja Šumarskog instituta čine područja djelatnosti: ispitivanje šumskog sjemena, fizikalna i kemijska svojstva tla, vode i biljnog materijala, genetiku šumskog drveća i detekciju patogenih organizama uzročnika biljnih bolesti. Akreditacija vrijedi od 25. 1. 2008. g. i traje 5 godina uz redoviti nadzor Hrvatske akreditacijske agencije. Jakovljević, T., M. Gradečki-Poštenjak, I. Radojčić-Radovniković: Sjeme pinije (Pinus pi nea L.) šumski reprodukcijski materijal i hrana Pinija kao izrazito mediteranska vrsta raširena je na cijelom Sredozemlju. Kod nas prirodno dolazi u Saplunari na Mljetu. Ta vrsta ima ekonomsku, ekološku, pejzažnu i nutritivnu vrijednost. Zbog kišobranaste krošnje značajna je hortikulturna vrsta drveća. Sjemenke sadrže proteine, vitamine A, B, C, D i E, a od minerala željezo, magnezij, fosfor, selen i cink, a sadrže nezasićene masne kiseline i polifenole. Šimunić, M., T. Nemeš: Klonska sjemenska plantaža hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) “Petkovac” Klonska sjemenska plantaža u šumariji Otok UŠP Vinkovci na lokalitetu Petkovci osnovana je u proljeće 2000. godine. Ukupna površina je 29,5, a produktivna 25 ha. Posađeno je 699 rameta, a od 2009. dopunjeno je na 239, a konačni broj rameta trebao bi biti 3142. Plantaža je ograđena i zasađen je zeleni zaštitni pojas (Lawsonov pačempres, obična smreka i malolisna lipa). Provode se intenzivne mjere na njezi i zaštiti klonova od nepovoljnih abiotskih i biotskih čimbenika. Plantaže su baze za očuvanje genofonda. Novak-Agbaba S., N. Ćelepirović, M. Gra dečki- Poštenjak: Metode za određivanje zdrav stvenog stanja žira hrastova (Quercus spp.) Zdrav i kvalitetan žir neophodan je za prirodnu i umjetnu obnovu šuma i proizvodnju sadnica. Žir oštećuju bakterije, gljive, kukci i glodavci. Testiranja uključuju makro i mikroanalize. U novije vrijeme primjenjuju se DNA dijagnostičke metode, jer svaka vrsta patogenog |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2010 str. 85 <-- 85 --> PDF |
organizma nosi jedinstveni genetički kod, a to osigurava pravovremeno i kvalitetno determiniranje uzročnika biljnih bolesti. 6. Terenski obilazak Šumarija Čazma pripada Upravi šuma Podružnici Bjelovar, gospodari sa šumama na površini od 8 993,65 ha, drvni fond je 2 131 846 m3, godišnji prirast 66 536 m3, a etat 26 415 m3. Nedaleko grada Čazme, u predjelu Plešćice, na bivšoj poljoprivrednoj površini, smještena je klonska sjemenska plantaža hrasta lužnjaka, klonska sjemenska plantaža poljskog jasena, te klonski arhiv nizinskog brijesta. U skoroj budućnosti planira se na sada ograđenoj površini (65,99 ha) uz sadašnje plantaže hrasta lužnjaka i poljskog jasena osnivanje sjemenskih plantaža obične bukve, šumske trešnje i gorskog javora i modernog rasadnika. S obzirom na značaj hrasta lužnjaka za šumarstvo, pa i gospodarstvo sjeverozapadne Hrvatske, odlučeno je da prvi nasad u obliku klonske sjemenske plantaže budu cijepovi hrasta lužnjaka. Osnivanje plantaže započelo je 1998. godine odabiranjem plus stabala hrasta lužnjaka na područjima Šumarija Bjelovar, Čazma, Garešnica, Da ruvar, Grubošno Polje, Veliki Grđevac i Vr bovec. Iz bor plus stabala obavljao se je na osnovi fenotipskih karakteristika koje su unaprijed zadane. Od kandidiranih stabala, 53 ih je odobreno po stručnoj komisiji. Sakupljanjem plemki i cijepljenjem u rasadniku Hajderovac, do sada je na razmak 10 x 8 metara posađeno i ostalo zdravo oko 2000 komada cjepova – rameta. Sljedećih godina planira se završiti sadnja cjepova na plantaži hrasta lužnjaka (26,23 ha) s ukupnom količinom od 3279 cjepova (125 kom/ha). Prvi radovi na samom zemljištu klonske sjemenske plantaže započeli su u jesen 2000. godine. To je bilo krčenje obraslih kanala između glavnih ploha plantaže. Zatim je obavljena pedološka analiza tla u svrhu ispitivanja hranidbenih karakteristika, a nakon toga priprema zemljišta (oranje, frezanje) i podizanje zaštitne ograde od žičanog pletiva, te izgradnja ceste unutar ograđene površine. Već u proljeće 2001. godine zasađena je živa ograda od sadnica smreke (Picea abies). Sjemensku plantažu nakon podizanja potrebno je redovito održavati, a to održavanje obuhvaća sljedeće radove: orezivanje biljaka, popunjavanje klonova, pinciranje, okopavanje i košnja trave, zaštita, gnojidba te zalijevanje. Na plantažama se redovito obav ljaju fenološka motrenja svakog pojedinog broja u dva ponavljanja radi kontrole. Prvi urod žira hrasta lužnjaka bio je 2006. godine. Na području šumarije Vrbovec, dvije su sjemenske sastojine hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) Sjemenska sastojina hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) “Čazma” 72a, površine 23,69 ha, tipična je šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli – Quercetum roboris typicum Rauš 1971), klimatogena zajednica čijem sastavu treba težiti u modernom gospodarenju šumama, kao najstabilnijoj biocenozi toga područja. Sastojina je stara 148 godina, ima ukupno 253 stabla/ha ili 44 lužnjakova stabla/ha. Sjemenska sastojina hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) “Varoški lug” 16a, površine 17,91 ha, tipična je šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli – Quercetum roboris typicum Rauš 1971), a odsjek 16b površine 16,05 ha, šuma je lužnjaka i velike žutilovke s drhtavim šašem (Genisto elatae – Quercetum roboris caricetosum brizoides Ht. 1938). Sastojine su stare 152 godine, imaju 62, odnosno 41 stabla hrasta lužnjaka/ha. Zaključak Zdravstveno stanje naših šuma je zabrinjavajuće. Epidemijsko sušenje i propadanje poprima katastrofalne razmjere, što se posebno odnosi na običnu jelu, smreku i hrast lužnjak. Šumarska struka i društvo treba ju poduzeti potrebne korake kako bi se obnovile šu me koje se suše i propadaju. Budući da život svake šumske sastojine počinje i završava sjemenom, primarnim i najvažnijim čimbenikom svakog šum skog ekosus tava, to najbolje po kazuje koja je uloga i važnost šumskog sjemena u obnovi šuma i njenoj kvaliteti te kvantiteti u budućnosti. Dr. sc. Miroslav Harapin Dr. sc. Tibor Littvay |