DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2010 str. 80     <-- 80 -->        PDF

budućnosti, te je na taj način povećana gospodarska i
ekološka vrijednost sastojina.


Četvrti referat održali su dr. sc. Walter Eder mini starski
savjetniki i dr. sc. Phan Hoang Dong, Odjel
za rast šume, Istraživački institut za ekologiju i šumarstvo,
Trippstadt.


U svrhu testiranja uzgajanja obične jele (Abies alba
Mill.) godine 1987. u Njemačkoj su podignute pokusne
plohe u pokrajini Rhainland Pfalz. Pokusne plohe osnovane
su jelom provenijencije iz Italije, Makedonije, Rumunjske,
Slovačke i Njemačke. Na osnovi tri mje renja
pokus je dao različite rezultate. Generalno gle dano, južne
provenijencije dale su bolje rezultate od njemačkih.


Peti referat dr. Nagel, T. A., J. Diaci, D. Rožember
g. Univerzitet u Ljubljani, Biotehnički fakultet,
Odsjek za šumarstvo i obnovljive šumske iz vore,
pod naslovom “Novi pogledi na istraživanje pra šuma
Dinarida”. Autori govore kako su poremeća ji
koji se zbivaju u prašumama Dinarida, kao što su jaki
vjetrovi i šumski požari pokretači razvojnih ciklu sa, što
zaključuju i na osnovi spoznaja prof. Pintarića, čija su
izlaganja slušali u Ljubljani, te na osnovi istraživanja u
svojim prašumama.


Šesti referat,Sead Vojniković, Šumarski fakultet,
Univerziteta u Sarajevu pod naslovom: “Crna lista
flore”. Autor ukazuje kako osim crvene knjige ugroženih
vrsta biljaka postoji i crna lista koja se odnosi na invazivne
vrste, koje nepovoljno djeluju na faunu u
ekosustavu.


Sedmi referat, dr. sc. Martin Bobinac, Univerzitet
u Beogradu pod naslovom: “Uzgojne mjere i njiho
va spercifičnost u šumama poserbne namjene”.
Autor ovoga rada postavlja pitanje kakve uzgojne mje re
primijeniti u objektima posebne namjene u Nacio nalnom
parku “Fruška gora” u sjemenskoj sastojini
obične bukve (Fagus sylvatica L.) i gimnokladusa
(Gymno cladus canadensis Lam.) Autor predlaže uzgoj
no-sanitarnu mjeru koja je u skladu s prirodnim
procesima u sastojinama.


Osmi referat, prof. dr. sc. Vladimir Beus, Šumarski
fakultet Univerziteta u Sarajevu, pod naslovom:
“Ob nova i rekultivacija šuma u Bosni i Hercegovini
na ekološko-fitogeografskim osnovama”.


Profesor Beus ukazuje na izbor vrsta drveća i rekultivaciju
degradiranih šuma u Bosni i Hercegovini. U radu
se razmatra mogućnost prevladavanja postojećega stanja
u stanju s ekološkim, sindinamskim i sastojinskim
prilikama.


Deveti referat, Ballian,D., I. Monteleone, D.
Ferraazzini, P. Belletti, pod naslovom: “Važnost
poznavanja koeficijenta inbridinga ili Wrightovog
fiksacijskog indeksa bijelim jasenom (Fraxinus excelsior
L.) u Bosni i Hercegovini”.


Cilj ovoga rada je pokazati mogućnost određivanja
veličine zahvata u populacijama u svrhu obnove i mje ra
njege.


B. Prpić


ULOGA I ZNAČAJ ŠUMSKOG SJEMENA U OBNOVI ŠUMA


50. obljetnica šumskog sjemenarstva u Republici Hrvatskoj 1959.–2009.


Uvod


Znanstveno-stručno savjetovanje s međunarodnim
sudjelovanjem održano je 28. listopada 2009. godine na
Šumarskom fakultetu u Zagrebu (sl. 1), a 29. listopada
bio je terenski obilazak sjemenskih sastojina i sjemenske
plantaže na području Uprave šuma Podružnice Bjelovar.
Organizatori savjetovanja su Hrvatski šumarski
ins titut – Zavod za genetiku, oplemenjivanje šumskog
drveća i sjemenarstvo, Hrvatske šume d.o.o. i Hrvatska
komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije.


1
Pokrovitelji savjetovanja su: Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i športa Republike Hrvatske, Ministarstvo
regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodars tva
Republike Hrvatske, Hrvatsko šumarsko društvo, Šumarska
savjetodavna služba, Akademija šumarskih znanosti,
Europski šumarski institut, EFI Associated Event i
Hrvatski šumarski institut – Zavod za genetiku, oplemenjivanje
šumskog drveća i sjemenarstvo.


Program savjetovanja


1. Otvaranje savjetovanja i pozdravi
2. Uvodna predavanja
3. Rad u sekcijama
4. Rasprava
5. Poster sekcija
6. Terenski obilazak sjemenske sastojine i plantaže