DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2010 str. 79 <-- 79 --> PDF |
Prof. Pintarić rođen je 4. veljače 1919. godine u Varaždinu. Osnovnu školu završava u Petrovaradinu, a realnu gimnaziju u Novom Sadu, gdje maturira 1937. god. Studij šumarstva započinje na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zemunu i tijekom rata prelazi na Poljoprivredo-šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, gdje diplomira na Šumarskom odsjeku 1942. godine. Pos lije diplomiranja službuje u Sremskoj Mitrovici i Ze munu, a poslije Drugog svjetskog rata iz Zagreba pos lan je u Bosnu i Hercegovinu gdje služi u šumarijama Bugojno, Glamoč, Zenica i Sarajevo. Godine 1950. izabran je za asistenta Šumarskoga odsjeka Poljoprivredno- šumarskoga fakulteta koji se ubrzi osamostaljuje u Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu. Izabran je na kolegij Uzgajanje šuma, docent postaje 1959., izvanredni profesor 1966., a redoviti profesor 1972. godine. Stručno i znanstveno usavršavanje obavio je kod prof. dr. Hansa Leibundguta poznatoga uzgajivača šuma u Institur fuehr Waldbau (Institut za uzgajanje šuma) na Eidgenosische tecnische Hohschule (Visoka tehička škola) u Zirichu, gdje 1. 7. 1967. doktorira, obranivši rad pod naslovom “ Studie zum Laerchenanbau in Bosnien” (“Studija o osnivanju ariševih sastojina u Bosni”). Prof. Pintarić vraća se u Bosnu i Hercegovinu i neumorno istražuje postavivši brojne pokusne površine u šumama Bosne i Hercegovine, a značajnu pozornost posvetio je proučavanju prašume Peručice. Kako je već spo menuo prof. Mlinšek prof. Pintarić je odgojio mnoge generacije šumara koji su znali njegovati i održavati prirodne šume Bosne i Hercegovine. Njegov je pedagoški rad vrlo zapažen, bio je mentor na 50 diplomskih radova, kod njega su magistrirala 2, a doktorirala 4 inženje ra šumarstva. Poslije odlaska u mirovinu nastavio je s istraživačkim radom. U IUFRU intezivno surađuje u sek cijama za prašume i brzorastuće vrste drveća. Za svoj rad primio je više odličja. Dobio je priznanje za znanstvenu djelatnost “Veselin Masleša”, Plaketu Univerziteta u Sarajevu, Povelju Šumarskoga fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Povelju Hrvatskoga šumarskoga društva povodoim 130. godišnjice, Orden rada sa zlatnim vijencem SFRJ, a 1995. promoviran je za redovitoga člana Hrvatskoga društva za znanost i umjetnost u Sarajevu. Za vrijeme okupacije Sarajeva prof. Pintarić se is ka zao kao osobito human čovjek. Iskoristio je svoja mno gobrojna inozemna poznanstva koja mu šalju po moć, i on je dijeli kolegama i prijateljima u Sarajevu, izlažući često život dok je nosio pomoć na različite adrese. Tijekom rata doživljava tragediju, sin mu gine u borbi, supruga drugoga sina umire poslije rata od raka. Njegovi prijatelji iz inozemstva šalju obiteljske pakete ko legama i prijateljima te mnogi tako preživljavaju naj teže sarajevske dane užasa i smrti. Do sada je objavio 80 samostalnih znanstvenih radova, koautor je brojnih publiciranih radova u zemlji i inozemstvu. Napisao je 34 izvještaja za projekte, studije i programe za šumarsku praksu. Sudjeluje na mnogim kongresima, simpozijima i savjetovanjima u zemlji i ino zemstvu gdje izlaže referate, od kojih je 35 publicirano u zbornicima sa skupova. Prof. Pintarić tiskao je 12 knji ga, udžbenika i priručnika. Opus njegovih radova tako je velik, da zadivljuje obimom te razgovjetnim i razumljivim jezikom. Uredništvo Šumarskoga lista ponosno je na njegovih 13 tiskanih radova, kao i na bezbroj vrijednih recenzija rukopisa članaka pristiglih uredništvu Šumarskoga lista. Iako u poznim godinama, želimo mu da sa svojim bistrim umom doživi još mnoga ljeta na veselje obitelji, prijateljima i struci. Ovaj skup obilježen obljetnicom profesora Pintarića imao je znanstveni značaj, jer je tom prigodom održano 9 referata, od kojih svi imaju znanstveno obilježje. Izlaganje prof. Mlinšeka smo već komentirali, a dugi referat održao je dr. sc. Jari Parviaoinen iz Šumarskog istraživačkoga instituta u Finskoj pod naslovom: “Ulo ga podataka dobivenih istraživanjem šuma za diskusije o šumarskoj politici” referat je primijenjen na bioraznolikost šuma u Europi i Finskoj. To je izvješće o potrajnosti šuma, što je autoru važ no s tri motrišta: 1. pokazuju dugoročne trendove i promje ne u šumama, 2. sjedinjuju ciljeve i odluke dugoročne politike s mjerljivim pokazateljima i 3. čine neprekinu tu osnovu za usporedbe na međunarodnoj razini. Podaci se odnose na EU. Drugi referat održao je poznati talijanski profesor uzgajanja šuma sa Sveučilišta u Firenci Petro Piussi, pod naslovom:“Doprinosi povijesti šumarstva u šu mi Panaveggio” koji opisuje šumu Paneveggio, u ko joj se počelo sustavno gospodariti još u XVI. stoljeću. To je smrekova šuma u alpskoj zaravni. Profesor Piussi govori o povijesnim činjenicama te o posljedicama različitoga načina gospodarenja. Treći referat održao je naš akademik prof. dr. sc. Slav ko Matić, sa svojim suradnicima prof. dr. sc. Igorom Anićem i prof. dr. sc. Milanom Oršanićem pod naslovom: “Intenzitet proreda kao značajni čim benik povećanja gospodarskih i općekorisnih vri jednosti šume”. Autori daju rezultate 20-godišnjih istraživanja inteziteta i metode prorijeđivanja u sastojinama hrasta kitnjaka i obične bukve u primjeru mladih, srednjedobnih i starijih sastojina. Ispitani su i teoretski intenziteti određeni prema originalnoj formuli I = I/n x 100. U sve tri prorjede posječen je podjednak volumen na svakoj pokusnoj plohi, dok je temeljna drvna ztaliha sastojine rasla. Sastojine su nakon prorijede zadržale primjeren tečajni prirast, koji se kumulirao na odabranim stablima |