DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2010 str. 77 <-- 77 --> PDF |
Slika 3. Raskriljen, kad iziđe iz vode, suši krila tijelo. Potrebnu brzinu dobiva snažnim zamasima nogu s velikim plivaćim opnama. Uz Europu, Aziju, Afriku i Australiju rasprostranjen je na istoku Sjeverne Amerike i jugozapadu Grendlanda. Svi vranci društvene su ptice, posebno na gnjezdilištima. Gnijezde se u malim bučnim kolonijama na stije nama i liticama uz morsku obalu, te na drveću u unu trašnjosti. Gnijezdo uz more viju pri samom dnu li- ti ce od tankih naslaga osušenih morskih algi. Od trav nja do lipnja/srpnja ženka snese 3–4 jaja plavkaste ljuske. Inkubacija traje 28–31 dan, da bi kroz nepuna dva mjeseca ptići bili sposobni za let. Osamostaljuju se kroz sljedećih 40–50 dana. Odrasle ptice glasaju se grlenim “kraa” “kra-a”, ali i kokodakanjem “kro-kro-korr”. Klate se od kolovoza do ožujka, kad ih opet na gon za održanje vrste sili da se vrate na gnjezdišta. Prema “Crvenoj knjizi ugroženih ptica Hrvatske” (Za greb 2004) osnovni razlog ugroženosti velikog vran ca je uništavanje kolonija i njihovo ubijanje zbog šteta na ribnjacima. Dodatni uzroci su nestajanje močvarnih područja i onečišćavanje voda. Iako je gnijezde ća populacija ove ptičje vrste ugrožena, zbog stabilnih populacija u obalnom području i velike mobilnosti vrste, realna opasnost od izumiranja je manja. Najbrojniji su u nas za većih selidbi kada pristižu populacije sa sjevera, od kojih dio zimuje u nizinskoj Hrvatskoj i priobalju. Danas u Hrvatskoj postoje samo dvije kolonije: jedna u Kopačkom ritu unutar zoološkog rezerva ta, s procijenjenom brojnosti od 2500 parova i druga, na rijeci Savi kod Jasenovca (360 parova). Jedna od os nov nih mjera zaštite je istraživanje utjecaja gnijezdeće i migrirajuće populacije velikog vranca na ribnjake u Hr vatskoj, jer će to omogućiti djelatno rješenje šteta koje im vranci pričinjaju. Alojzije Frković ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI SCIENTIFIC AND PROFESSIONAL MEETINGS ZNANSTVENI SKUP U ČAST prof. dr. sc. KONRADA PINTARIĆA U PRIGODI 90. OBLJETNICE ŽIVOTA, PRIKAZ ZBORNIKA U časopisu “Hrvatska misao” Matice hrvatske Sarajevo, časopisu za umjetnost i znanost, obilježena je 90. go dišnjica života umirovljenoga sveučilišnoga profesora uzgajanja šuma Šumarskoga fakulteta Univerziteta u Sarajevu prof. dr. sc. Konrada Pintarića. Prof. Pin tarić je dugogodišnji član uredništva “Šumarskoga lista” za Bos nu i Hercegovinu, koji je obavio velik broj recen zija pristiglih uredništvu našega časopisa, što je značajno povećalo ugled “Šumarskoga lista”. Prof. dr. sc. Konrad Pintarić ima iza sebe golem učinak šumarskoga znan stvenika i pedagoga svjetskoga značenja iz područja uzgajanja šuma, za koje se opredjelio i obranio doktor sku disertaciju na ETH u Švicarskoj, kod poznatoga prof. Leibundguta. Spomenuta godišnjica obilježena je u Sarajevu 2009. godine znanstvenim skupom, na kojemu izlažu svoje radove pretežito prijatelji iz Europe koji cijene Pintarićev znanstveni i pedagoški rad. Izneseni radovi predstavlja ju najnovije poglede na današnje stanje šume i šumarstva kod nas i u svijetu. Tu se posebno ističe prof. dr. sc. Dušan Mlinšek, umiroivljeni voditelj Katedre za uzga janje šuma u Ljubljani, zagrebački đak, organizator XVI. IUFRO kongresa u Ljubljani 1986. godine, jedno ga od poznatih svjetskih šumarskih skupova. Na počet ku uvodnoga dijela biranim riječima piše o prof. dr. sc. Kon radu Pintariću i njegovu doprinosu bosanskom, a još više “Novom svjetskom šumarstvu”. Za prof. Pintarića kaže kako je svojim radom i izučavanjem bosanskih šuma prepoznao njihovu prirodnu vrijednost, te se kao ta kav nametnuo kao priznati šumar za bosanske šume kojima se divi sva šumarska struka. Drugim riječima CULTURA NOVA – uz pomoć šume ka oslobođenju čovjeka. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2010 str. 78 <-- 78 --> PDF |
On usmjeruje šumarstvo u uvodniku zbornika, svojom porukom 1999. godine njemačkim šumarima i njemačkoj javnosti na prirodno gospodarenu šumu uzgojenu po uzoru na prašumu. Svojim osebujnim stavovima koje je stekao istražujući slovenske prašume i upoznavši svjetsko šumarstvo i njegovu problematiku, daje svoje prijedloge za izlazak iz krize koju je izazvao čovjek uništavanjem okoliša. Kako ne bi izjave prof. Mlinšeka krivo interpretirao citiram ih. U podpoglavlju: “O stereotipima i dosadašnjim za bludama” piše kako u poljoprivredi i šumarstvu obiluju. Tako piše: Promatranje prirode kao stroja koji se može popraviti, nauljiti da bolje radi itd., a o tome Ka rel Popper kaže sljedeće: priroda je kao oblak za koji uopće ne znamo kako će u narednim minutama izgledati. U tom smjeru treba ići i naše razmišljanje o ponašanju prirode. Vlasnik se šume smatra njezinim najboljim zaštitnikom. Da, ali samo u nekim izvanrednim slučajevima. Krivica je zato u njegovim rukama, i on je zato snosi i tu ostaje zbog predrasuda. Melioracija vodenih tokova treba značiti i poboljšanje vodenih tokova. S ekološkog motrišta to je velika laž. U podpoglavlju “U nedostatku ciljeva i aktivnosti zamru” piše: Novi šumar treba postati duhovni vođa; to znači da mora biti široko obrazovan i osposobljen. Treba brzo shvatiti svu ozbiljnost situacije i imati viziju o važnosti šume za buduće naraštaje i društvo u cjelini. Proučavanje šume mora biti shvaćeno s poštivanjem “cjelovitog”. U podpoglavlju “Cjelovitost uzgoja na primjeru prašume” tu se radi o životu o njezinoj cjelovitosti, što postaje kultura šumarske djelatnosti: zaštita života, njegova razvoja sve na entropijski skroman način. Dužnost čovjeka je brinuti se o prirodi i šumi. Dilema koja se javlja da li je čovjek neprijatelj ili prijatelj šume, više ne smije postojati. Zanimljivo je podpoglavlje “Javno upozorenje – ekonomija neće nikada popustiti”. Šuma neka postane idealna kombinacija ekonomije i ekologije. Zato je potrebno zapamtiti ili podcrtati visoku vrijednost cjelovitih funkcija šume. Ove visoke vrijednosti na svu sre ću nemaju cijene, budući da je neprocjenjiva. Ako bi tim vrijednostima dali njihovu cijenu, značilo bi to njihovo obezvrijeđivanje. Pokušajte, na primjer, pokazati visoku vrijednost majčinske ljubavi kroz prikaz cijene. Slično se pokušavalo raditi s drvom i s produkcijom dr va. Rezultat je već jako dobro poznat.Time se obezvrijedila plemenita materija. Plemenita supstancija drvo, je ono najvrijednije što stvara priroda, te primjereno tome treba se prema njoj i ponašati. Podpoglavlje “Zaštita šume – viši stupanj očuvanja okoliša” ZAŠTITA ŠUME “treba biti organski sastavni dio svakog našeg “zahvata” i djelatnosti u šumi. Zaštita šuma je stupanj viši od zaštite prirode, gdje se provodi dugoročna zaštita, znači, viši stupanj zaštite prirode za bu duće naraštaje čovječanstva. Podpoglavlje: “Kroz šumu upoznajemo istinu o pra voj kulturi neke države”. Mi imamo sa šumom naj bolju priliku brinuti se za naš unutrašnji i opći razvoj. Svaki luksuz i nepotrebna lagodnost u životu su nepotrebni. Šuma i njezin krajolik odlični su uzor za rast i raz voj svih živih organizama i života uopće. Šuma je isto vremeno i temelj i kuća, pa se prema tome s njom tre ba primjereno ponašati kako nam to pokazuje nedirnuta priroda u prašumi. Podpoglavlje: “Šumskouzgojno planiranje kao po moć prvoga stupnja u uzgoju”. Uzgojno planiranje u šumi je trajno kreativni proces, s kojim šumar od svakog dijela šume prikuplja informacije, studira šumsko uz gojne ciljeve i određuje ralizaciju procesa te provjerava reakciju prirode, bogati se iskustvima, dolazi do novih otkrića i trajnim provjeravanjem razvija nove životne poglede o šumi. Podpoglavlje: “Ekomanifest – šumska područja i po našanje s ekološkim šumarstvom kao predvodnikom, zapravo PRIRODNOST I NOVA KULTURA” u ko jemu piše: Ako bolje poznajemo razvoj šumarstva, onda možete priznati da nisam rekao ništa novo. U tom pogledu htio sam samo s nekoliko misli podići i pod crtati važnost šumarstva u tom razdoblju. Treba zna ti da kod budućnosti europskih šuma treba blokirati utjecaj bolesti “agrobiosupstancije” i njezinog uništavajućeg dje lovanja, jer je slobodno širenje pogrešnih i nepotreb nih poljoprivrednih nasada i kaotične animaliza cije kontinenata moguće smanjivati s ravnotežom koju daju prirodne šumske zajednice sa svojom supstan cijom. Tu je uostalom odlučujuća riječ čovjeka koji kaže: “više vrijedi siromaštvo, nego bezizgledno praz no obilje”. Ovdje ipak moramo obratiti pozornost! Ako već treba pronaći nove puteve, onda nemojmo zamijeniti me haničke modele s nekim sličnim, nego jednim genijalnim slobodnim, koji je prirodi najbliži. Europska šuma i njezin krajolik neka se razvijaju u hotel s pet zvjezdica, u kojemu ćemo stvarati plemenita djela i samo takvu šumu možemo vidjeti kao barometar za visoku kvalitetu života. Mišljenje prof. Mlinšeka možemo shvatititi kao po sljedicu dugogodišnjega životnog iskustva pametno ga šumara intelektualca koji je u šumarskom stručnom razmišljanju više koraka ispred našega vremena i želi iskazati suglasje sa slavljenikom i zahvaliti mu nas suradnji. Urednik zbornika prof. dr. sc. Dalibor Ballian i Z. Tulić opisali su životni put prof. dr. Konrada Pintarića uz 90-godišnjicu njegova života. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2010 str. 79 <-- 79 --> PDF |
Prof. Pintarić rođen je 4. veljače 1919. godine u Varaždinu. Osnovnu školu završava u Petrovaradinu, a realnu gimnaziju u Novom Sadu, gdje maturira 1937. god. Studij šumarstva započinje na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zemunu i tijekom rata prelazi na Poljoprivredo-šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, gdje diplomira na Šumarskom odsjeku 1942. godine. Pos lije diplomiranja službuje u Sremskoj Mitrovici i Ze munu, a poslije Drugog svjetskog rata iz Zagreba pos lan je u Bosnu i Hercegovinu gdje služi u šumarijama Bugojno, Glamoč, Zenica i Sarajevo. Godine 1950. izabran je za asistenta Šumarskoga odsjeka Poljoprivredno- šumarskoga fakulteta koji se ubrzi osamostaljuje u Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu. Izabran je na kolegij Uzgajanje šuma, docent postaje 1959., izvanredni profesor 1966., a redoviti profesor 1972. godine. Stručno i znanstveno usavršavanje obavio je kod prof. dr. Hansa Leibundguta poznatoga uzgajivača šuma u Institur fuehr Waldbau (Institut za uzgajanje šuma) na Eidgenosische tecnische Hohschule (Visoka tehička škola) u Zirichu, gdje 1. 7. 1967. doktorira, obranivši rad pod naslovom “ Studie zum Laerchenanbau in Bosnien” (“Studija o osnivanju ariševih sastojina u Bosni”). Prof. Pintarić vraća se u Bosnu i Hercegovinu i neumorno istražuje postavivši brojne pokusne površine u šumama Bosne i Hercegovine, a značajnu pozornost posvetio je proučavanju prašume Peručice. Kako je već spo menuo prof. Mlinšek prof. Pintarić je odgojio mnoge generacije šumara koji su znali njegovati i održavati prirodne šume Bosne i Hercegovine. Njegov je pedagoški rad vrlo zapažen, bio je mentor na 50 diplomskih radova, kod njega su magistrirala 2, a doktorirala 4 inženje ra šumarstva. Poslije odlaska u mirovinu nastavio je s istraživačkim radom. U IUFRU intezivno surađuje u sek cijama za prašume i brzorastuće vrste drveća. Za svoj rad primio je više odličja. Dobio je priznanje za znanstvenu djelatnost “Veselin Masleša”, Plaketu Univerziteta u Sarajevu, Povelju Šumarskoga fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Povelju Hrvatskoga šumarskoga društva povodoim 130. godišnjice, Orden rada sa zlatnim vijencem SFRJ, a 1995. promoviran je za redovitoga člana Hrvatskoga društva za znanost i umjetnost u Sarajevu. Za vrijeme okupacije Sarajeva prof. Pintarić se is ka zao kao osobito human čovjek. Iskoristio je svoja mno gobrojna inozemna poznanstva koja mu šalju po moć, i on je dijeli kolegama i prijateljima u Sarajevu, izlažući često život dok je nosio pomoć na različite adrese. Tijekom rata doživljava tragediju, sin mu gine u borbi, supruga drugoga sina umire poslije rata od raka. Njegovi prijatelji iz inozemstva šalju obiteljske pakete ko legama i prijateljima te mnogi tako preživljavaju naj teže sarajevske dane užasa i smrti. Do sada je objavio 80 samostalnih znanstvenih radova, koautor je brojnih publiciranih radova u zemlji i inozemstvu. Napisao je 34 izvještaja za projekte, studije i programe za šumarsku praksu. Sudjeluje na mnogim kongresima, simpozijima i savjetovanjima u zemlji i ino zemstvu gdje izlaže referate, od kojih je 35 publicirano u zbornicima sa skupova. Prof. Pintarić tiskao je 12 knji ga, udžbenika i priručnika. Opus njegovih radova tako je velik, da zadivljuje obimom te razgovjetnim i razumljivim jezikom. Uredništvo Šumarskoga lista ponosno je na njegovih 13 tiskanih radova, kao i na bezbroj vrijednih recenzija rukopisa članaka pristiglih uredništvu Šumarskoga lista. Iako u poznim godinama, želimo mu da sa svojim bistrim umom doživi još mnoga ljeta na veselje obitelji, prijateljima i struci. Ovaj skup obilježen obljetnicom profesora Pintarića imao je znanstveni značaj, jer je tom prigodom održano 9 referata, od kojih svi imaju znanstveno obilježje. Izlaganje prof. Mlinšeka smo već komentirali, a dugi referat održao je dr. sc. Jari Parviaoinen iz Šumarskog istraživačkoga instituta u Finskoj pod naslovom: “Ulo ga podataka dobivenih istraživanjem šuma za diskusije o šumarskoj politici” referat je primijenjen na bioraznolikost šuma u Europi i Finskoj. To je izvješće o potrajnosti šuma, što je autoru važ no s tri motrišta: 1. pokazuju dugoročne trendove i promje ne u šumama, 2. sjedinjuju ciljeve i odluke dugoročne politike s mjerljivim pokazateljima i 3. čine neprekinu tu osnovu za usporedbe na međunarodnoj razini. Podaci se odnose na EU. Drugi referat održao je poznati talijanski profesor uzgajanja šuma sa Sveučilišta u Firenci Petro Piussi, pod naslovom:“Doprinosi povijesti šumarstva u šu mi Panaveggio” koji opisuje šumu Paneveggio, u ko joj se počelo sustavno gospodariti još u XVI. stoljeću. To je smrekova šuma u alpskoj zaravni. Profesor Piussi govori o povijesnim činjenicama te o posljedicama različitoga načina gospodarenja. Treći referat održao je naš akademik prof. dr. sc. Slav ko Matić, sa svojim suradnicima prof. dr. sc. Igorom Anićem i prof. dr. sc. Milanom Oršanićem pod naslovom: “Intenzitet proreda kao značajni čim benik povećanja gospodarskih i općekorisnih vri jednosti šume”. Autori daju rezultate 20-godišnjih istraživanja inteziteta i metode prorijeđivanja u sastojinama hrasta kitnjaka i obične bukve u primjeru mladih, srednjedobnih i starijih sastojina. Ispitani su i teoretski intenziteti određeni prema originalnoj formuli I = I/n x 100. U sve tri prorjede posječen je podjednak volumen na svakoj pokusnoj plohi, dok je temeljna drvna ztaliha sastojine rasla. Sastojine su nakon prorijede zadržale primjeren tečajni prirast, koji se kumulirao na odabranim stablima |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2010 str. 80 <-- 80 --> PDF |
budućnosti, te je na taj način povećana gospodarska i ekološka vrijednost sastojina. Četvrti referat održali su dr. sc. Walter Eder mini starski savjetniki i dr. sc. Phan Hoang Dong, Odjel za rast šume, Istraživački institut za ekologiju i šumarstvo, Trippstadt. U svrhu testiranja uzgajanja obične jele (Abies alba Mill.) godine 1987. u Njemačkoj su podignute pokusne plohe u pokrajini Rhainland Pfalz. Pokusne plohe osnovane su jelom provenijencije iz Italije, Makedonije, Rumunjske, Slovačke i Njemačke. Na osnovi tri mje renja pokus je dao različite rezultate. Generalno gle dano, južne provenijencije dale su bolje rezultate od njemačkih. Peti referat dr. Nagel, T. A., J. Diaci, D. Rožember g. Univerzitet u Ljubljani, Biotehnički fakultet, Odsjek za šumarstvo i obnovljive šumske iz vore, pod naslovom “Novi pogledi na istraživanje pra šuma Dinarida”. Autori govore kako su poremeća ji koji se zbivaju u prašumama Dinarida, kao što su jaki vjetrovi i šumski požari pokretači razvojnih ciklu sa, što zaključuju i na osnovi spoznaja prof. Pintarića, čija su izlaganja slušali u Ljubljani, te na osnovi istraživanja u svojim prašumama. Šesti referat,Sead Vojniković, Šumarski fakultet, Univerziteta u Sarajevu pod naslovom: “Crna lista flore”. Autor ukazuje kako osim crvene knjige ugroženih vrsta biljaka postoji i crna lista koja se odnosi na invazivne vrste, koje nepovoljno djeluju na faunu u ekosustavu. Sedmi referat, dr. sc. Martin Bobinac, Univerzitet u Beogradu pod naslovom: “Uzgojne mjere i njiho va spercifičnost u šumama poserbne namjene”. Autor ovoga rada postavlja pitanje kakve uzgojne mje re primijeniti u objektima posebne namjene u Nacio nalnom parku “Fruška gora” u sjemenskoj sastojini obične bukve (Fagus sylvatica L.) i gimnokladusa (Gymno cladus canadensis Lam.) Autor predlaže uzgoj no-sanitarnu mjeru koja je u skladu s prirodnim procesima u sastojinama. Osmi referat, prof. dr. sc. Vladimir Beus, Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu, pod naslovom: “Ob nova i rekultivacija šuma u Bosni i Hercegovini na ekološko-fitogeografskim osnovama”. Profesor Beus ukazuje na izbor vrsta drveća i rekultivaciju degradiranih šuma u Bosni i Hercegovini. U radu se razmatra mogućnost prevladavanja postojećega stanja u stanju s ekološkim, sindinamskim i sastojinskim prilikama. Deveti referat, Ballian,D., I. Monteleone, D. Ferraazzini, P. Belletti, pod naslovom: “Važnost poznavanja koeficijenta inbridinga ili Wrightovog fiksacijskog indeksa bijelim jasenom (Fraxinus excelsior L.) u Bosni i Hercegovini”. Cilj ovoga rada je pokazati mogućnost određivanja veličine zahvata u populacijama u svrhu obnove i mje ra njege. B. Prpić ULOGA I ZNAČAJ ŠUMSKOG SJEMENA U OBNOVI ŠUMA 50. obljetnica šumskog sjemenarstva u Republici Hrvatskoj 1959.–2009. Uvod Znanstveno-stručno savjetovanje s međunarodnim sudjelovanjem održano je 28. listopada 2009. godine na Šumarskom fakultetu u Zagrebu (sl. 1), a 29. listopada bio je terenski obilazak sjemenskih sastojina i sjemenske plantaže na području Uprave šuma Podružnice Bjelovar. Organizatori savjetovanja su Hrvatski šumarski ins titut – Zavod za genetiku, oplemenjivanje šumskog drveća i sjemenarstvo, Hrvatske šume d.o.o. i Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije. 1 Pokrovitelji savjetovanja su: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodars tva Republike Hrvatske, Hrvatsko šumarsko društvo, Šumarska savjetodavna služba, Akademija šumarskih znanosti, Europski šumarski institut, EFI Associated Event i Hrvatski šumarski institut – Zavod za genetiku, oplemenjivanje šumskog drveća i sjemenarstvo. Program savjetovanja 1. Otvaranje savjetovanja i pozdravi 2. Uvodna predavanja 3. Rad u sekcijama 4. Rasprava 5. Poster sekcija 6. Terenski obilazak sjemenske sastojine i plantaže |