DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2010 str. 76 <-- 76 --> PDF |
AKTUALNO – CURRENT NEWS “RIBLJI ZATORNIK” VELIKI VRANAC – PTICA 2010. GODINE Umijeće da spretno lovi ribu, stanovnici dalekog istoka – Indije, Kine, Burme jednog vrsnog pernatog ribolovca upotrebljavaju da istu lovi za njih, a ne za sebe. Bio je to dug i tegoban put školovanja, pri kojemu je ribar po svakom izvršenom ulovu nagrađivan slasnim zalogajem. Neki su ga, da im ne pobjegne, držali vezanog uzicom dok hvata ribu, drugi pak uspjevši ga domestificirati, puštali ga slobodnog, stavljajući mu oko vrata metalni prsten, sprječavajući tako da plijen ne proguta, već da ga preda svom gospodaru. Zacijelo pogađate tko je taj vrsni pernati ribolovac? Riječ je, dakako, o velikom vrancu ili velikom kormoranu (Phalacrocorax carbo), krupnoj ptici vodarici iz porodice vranaca (Phalacrocoracidae), koja je po izbo ru Njemačkog društva za zaštitu prirode (Naturschutzbund Deutschland, NABU) proglašena pticom 2010. go dine. I dok jedni, kako je spomenuto, njegovu halap lji vost za ribom (netko je izračunao da jedan odrastao veliki vranac u prosjeku pojede dnevno nešto manje od 400 g ribe!) korisno upotrebljavaju, drugi ga, kao “ribljeg zatornika”, nemilosrdno progone i ubijaju. Iako je u nas zaštićen Zakonom o zaštiti prirode, štoviše kao rizična gnijezdeća populacija (VU) uvršten je u “crvenu knjigu”, na ekonomskim ribnjacima dopušteno je njego vo rastjerivanje i ubijanje. Tamane ga u Velikoj Brita niji, Švicarskoj, Nizozemskoj… U Njemačkoj, zbog opas nosti da izumre, zaštićena je vrsta. Slika 1. Vranac veliki – velika druževna ptica koja se isključivo hra ni ribom Prema opisu u Collinsovom džepnom vodiču Ptice Hr vatske i Europe (Zagreb 1999), vranci su velike, družev ne crne ptice vodarice, a karakteriziraju ih dug vrat, izduženi kukasti kljun i klinasti rep. Veliki vranac u dulji nu mjeri 80–95 cm, težine je do 3,5 kg. Spolovi su slič ni. Na vodi glavu i vrat drži uzdignuto, zaranjajući s po vršine. Pravilnim zamasima krila obično leti nisko nad vodom, često u obliku oštre V-formacije, držeći vrat ispružen. Plivaća opna obuhvaća sva četiri prsta, po čemu se luči, primjerice, od plijenora ili galebova (potonjima opna obuhvaća samo prednja tri prsta). Uz veli- Slika 2. Pri letu, često u V-formaciji vrat drži ispružen kog vranca u nas još obitava morski vranac (Phalacrocorax aristotelis), manji, s vidno kraćim kljunom, te mali vranac (Phalacrocorax pygmaeus), naš najmanji vra nac, koji se odlikuje kratkim debelim vratom i okrug lom glavom. Njegovo je posljednje gniježđenje u Hrvat skoj zabilježeno još 1977. g. (Radović 2004). Velikog vranca prepoznat ćemo od njegovih suplemenjaka još po bijeloj peći na licu, žutoj ili narančastoj grlenoj vrećici, zelenoj zjenici, a u vrijeme gniježđenja i po bijeloj mrlji na svakom boku. Zahvaljujući crnom po krovnom perju brončana sjaja koje se lagano nama če, olakšano mu je ronjenje. Po okončanju lova suši ga ra širenih krila. Pri lovu ribe, najčešće u vodi manjih du bina, pliva ispod svog plijena s krilima potisnutim uz |