DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2010 str. 69 <-- 69 --> PDF |
P. Vrgoč: INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO, OPLEMENJIVANJE I RASADNIČARSTVO Šumarski list br. 1–2, CXXXIV (2010), 65-68 STRATEGIJA ZAŠTITE INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA ZA VEGETATIVNO RAZMNOŽAVANI CULTIVAR – The strategy of protection of intellectual property rights for cultivar produced by vegetative means Segers (2001) specifičnosti oplemenjivanja ukrasnog bilja obrazlaže mogućnostima da se uslijed već velikog broja cultivara postigne i izuzetno velika varija bilnost hibridnog potomstva, a da vegetativno razmnožavanje u komercijalne svrhe najčešće postane jedina opcija, s obzirom da je uniformnost proizvoda krajnje poželjna. Dakle ovdje autor naglašava potrebu da novi ornamentalni cultivar svakako bude klon. Za stjecanje intelektualnog vlasništva za vegetativno razmnožavani cultivar (klon) europski oplemenjivači se najčešće opredjeljuju za oplemenjivačko pravo (PBR, skraćenica od Plant Breeder’s Right). PBR za cultivar voća, vinove loze, ukrasnog drveća i grmlja i šumskog drveća dodjeljuje se za predloženo ime konkretnog, novog, klona za razdoblje od 30 godina, a po isteku istoga zaštita se ne može produžiti. Prije dodjele PBR-a skupina primjeraka predloženog klona mora proći DUS test (test originalnosti, uniformnosti i stabilnosti karakteristika predloženog klona). S obzirom na vegetativni način razmnožavanja, neovlaštenu proizvodnju može početi bilo tko, čim se primjerci novog klona pojave u prodaji. Ukoliko rasadničar ilegalno proizvodi i prodaje sadnice zaštićenog cultivara, tada oplemenjivač može dogovorom ili tužbom tražiti odštetu od ilegalnog proizvođača. STRATEGIJA ZAŠTITE INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA ZA GENERATIVNO RAZMNOŽAVANI CULTIVAR – The strategy of protection of intellectual property rights for cultivar produced by generative means Trade Mark je način zaštite intelektualnog vlasniš tva koji se dodjeljuje za ime, zaštitni znak ili logo, a ne za proizvode na koje se ime odnosi. Dodjeljuje se na vri jeme od 10 godina, sa mogućnošću obnavljanja novog razdoblja od 10 godina. Tako zaštićeni Trade Mark može trajati vječno. Ovaj oblik zaštite pogodan je za zaštitu novog cultivara koji se proizvodi iz hibridnog sjemena, a posebno u slučaju kada oplemenjivač jedini posjeduje roditelje za proizvodnju hibridnog sjemena. Tako je neovlaštenu proizvodnju nemoguće započeti, a sličan proizvod nije moguće ilegalno prodavati pod poznatim imenom, s obzirom da ime nosi zaš ti tu. Na ovaj način često je zaštićivano hibridno sjeme žitarica. U šumarstvu upravo na ovaj način bilo bi najprikladnije zaštititi poboljšano sjeme šumskih vrsta. Gioia, (2001) temeljito objašnjava načine i mode le zaštite intelektualnog vlasništva oplemenjivača, kao i strategije zadržavanja ekskluzivnog prava na proizvod nju ili dodjelu licence drugima. RASPRAVA I ZAKLJUČAK – Discussion and Conclusion Rasprave o oplemenjivanju ukrasnog bilja i finan cij skim očekivanjima od ove djelatnosti, otvaraju pros tor raznim idejama. Baudoin (2007) iznosi ideju otvaranja radnih mjesta i zaradu novca proizvodnjom i izvozom ukrasnog bilja u zemljama u razvoju. Autor ističe prednosti nerazvijenih nad razvijenim zemljama i to u prirodnom biodiverzitetu egzotičnih biljaka, što predstavlja nezamjenjiv resurs za stvaranje novih cultivara. Istovremeno autor ističe da je FAO u jedinstvenoj poziciji da potakne i nadzire Svjetski Plan Zaštite i Održivog Razvoja Biljnih Genetskih Resursa Za Hranu i Poljoprivredu, a spomenuti Svjetski Plan je usvojen 1996. među 150 zemalja članica. Cilj intelektualnog vlasništva je stvaranje profita. Cadic & Widehem (2001) procjenjujući ponudu i po tražnju za ukrasnim biljkama navode da svjetsko tržište rezanog cvijeća raste godišnje 6 do 9 %. Ukupna prodaja 1985. procijenjena je na 13 milijardi €, a da bi 2001. dosegla 37 milijardi €. Trendovi su slični i s ukras nim biljkama u posudama, gdje se prodaja iz 1985. procjenjuje na 12,5 milijardi €, a da bi u 2000. prodaja dosegla 23,5 milijardi €. Europa i SAD su već dugo najbogatije i najrazvijenije tržište. Postojanje intelektualnog vlasništva, kao područja u okviru pravnih znanosti, omogućava autoru i proizvođaču novog cultivara proizvodnju i prodaju na teritoriju velikog tržišta, bez konkurencije, zaradu novca te sigurnost investicija u oplemenjivanje bilja i rasadničarstvo. Glede mogućnosti stvaranja novih cultivara samo na dva načina: u formi klonova ili u formi poboljšanog sjemena, jasno su prepoznatljive i dvije praktične strategije zaštite intelektualnog vlasništva oplemenjivača, strategija zaštite oplemenjivačkih prava za cultivar koji se vegetativno razmnožava (Plant Breeder’s Right ili skraćeno PBR) i strategija zaštite imena proizvoda (Trade Mark) za generativno razmnožavani cultivar. |