DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2010 str. 69     <-- 69 -->        PDF

P. Vrgoč: INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO, OPLEMENJIVANJE I RASADNIČARSTVO Šumarski list br. 1–2, CXXXIV (2010), 65-68


STRATEGIJA ZAŠTITE INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA ZA VEGETATIVNO
RAZMNOŽAVANI CULTIVAR – The strategy of protection of intellectual
property rights for cultivar produced by vegetative means


Segers (2001) specifičnosti oplemenjivanja ukrasnog
bilja obrazlaže mogućnostima da se uslijed već
velikog broja cultivara postigne i izuzetno velika varija
bilnost hibridnog potomstva, a da vegetativno razmnožavanje
u komercijalne svrhe najčešće postane
jedina opcija, s obzirom da je uniformnost proizvoda
krajnje poželjna. Dakle ovdje autor naglašava potrebu
da novi ornamentalni cultivar svakako bude klon. Za
stjecanje intelektualnog vlasništva za vegetativno razmnožavani
cultivar (klon) europski oplemenjivači se
najčešće opredjeljuju za oplemenjivačko pravo (PBR,
skraćenica od Plant Breeder’s Right). PBR za cultivar
voća, vinove loze, ukrasnog drveća i grmlja i šumskog
drveća dodjeljuje se za predloženo ime konkretnog,
novog, klona za razdoblje od 30 godina, a po isteku
istoga zaštita se ne može produžiti. Prije dodjele PBR-a
skupina primjeraka predloženog klona mora proći
DUS test (test originalnosti, uniformnosti i stabilnosti
karakteristika predloženog klona). S obzirom na vegetativni
način razmnožavanja, neovlaštenu proizvodnju
može početi bilo tko, čim se primjerci novog klona pojave
u prodaji. Ukoliko rasadničar ilegalno proizvodi i
prodaje sadnice zaštićenog cultivara, tada oplemenjivač
može dogovorom ili tužbom tražiti odštetu od ilegalnog
proizvođača.


STRATEGIJA ZAŠTITE INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA ZA GENERATIVNO
RAZMNOŽAVANI CULTIVAR – The strategy of protection of intellectual
property rights for cultivar produced by generative means


Trade Mark je način zaštite intelektualnog vlasniš tva
koji se dodjeljuje za ime, zaštitni znak ili logo, a ne
za proizvode na koje se ime odnosi. Dodjeljuje se na
vri jeme od 10 godina, sa mogućnošću obnavljanja
novog razdoblja od 10 godina. Tako zaštićeni Trade
Mark može trajati vječno. Ovaj oblik zaštite pogodan je
za zaštitu novog cultivara koji se proizvodi iz hibridnog
sjemena, a posebno u slučaju kada oplemenjivač jedini
posjeduje roditelje za proizvodnju hibridnog sjemena.
Tako je neovlaštenu proizvodnju nemoguće započeti, a
sličan proizvod nije moguće ilegalno prodavati pod
poznatim imenom, s obzirom da ime nosi zaš ti tu. Na
ovaj način često je zaštićivano hibridno sjeme žitarica.
U šumarstvu upravo na ovaj način bilo bi najprikladnije
zaštititi poboljšano sjeme šumskih vrsta.


Gioia, (2001) temeljito objašnjava načine i mode le
zaštite intelektualnog vlasništva oplemenjivača, kao
i strategije zadržavanja ekskluzivnog prava na proizvod
nju ili dodjelu licence drugima.


RASPRAVA I ZAKLJUČAK – Discussion and Conclusion


Rasprave o oplemenjivanju ukrasnog bilja i finan cij
skim očekivanjima od ove djelatnosti, otvaraju pros tor
raznim idejama. Baudoin (2007) iznosi ideju
otvaranja radnih mjesta i zaradu novca proizvodnjom i
izvozom ukrasnog bilja u zemljama u razvoju. Autor
ističe prednosti nerazvijenih nad razvijenim zemljama i
to u prirodnom biodiverzitetu egzotičnih biljaka, što
predstavlja nezamjenjiv resurs za stvaranje novih cultivara.
Istovremeno autor ističe da je FAO u jedinstvenoj
poziciji da potakne i nadzire Svjetski Plan Zaštite i
Održivog Razvoja Biljnih Genetskih Resursa Za Hranu
i Poljoprivredu, a spomenuti Svjetski Plan je usvojen
1996. među 150 zemalja članica.


Cilj intelektualnog vlasništva je stvaranje profita.
Cadic & Widehem (2001) procjenjujući ponudu i
po tražnju za ukrasnim biljkama navode da svjetsko tržište
rezanog cvijeća raste godišnje 6 do 9 %. Ukupna prodaja
1985. procijenjena je na 13 milijardi €, a da bi
2001. dosegla 37 milijardi €. Trendovi su slični i s ukras
nim biljkama u posudama, gdje se prodaja iz 1985. procjenjuje
na 12,5 milijardi €, a da bi u 2000. prodaja dosegla
23,5 milijardi €.


Europa i SAD su već dugo najbogatije i najrazvijenije
tržište. Postojanje intelektualnog vlasništva, kao
područja u okviru pravnih znanosti, omogućava autoru
i proizvođaču novog cultivara proizvodnju i prodaju na
teritoriju velikog tržišta, bez konkurencije, zaradu
novca te sigurnost investicija u oplemenjivanje bilja i
rasadničarstvo.


Glede mogućnosti stvaranja novih cultivara samo
na dva načina: u formi klonova ili u formi poboljšanog
sjemena, jasno su prepoznatljive i dvije praktične strategije
zaštite intelektualnog vlasništva oplemenjivača,
strategija zaštite oplemenjivačkih prava za cultivar koji
se vegetativno razmnožava (Plant Breeder’s Right ili
skraćeno PBR) i strategija zaštite imena proizvoda
(Trade Mark) za generativno razmnožavani cultivar.