DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2010 str. 55 <-- 55 --> PDF |
M. Štimac: UTJECAJ NJEGE ŠUMA NA STRUKTURNE ZNAČAJKE LIČKIH PANJAČA Šumarski list br. 1–2, CXXXIV (2010), 45-54 5. RASPRAVA I ZAKLJUČCI – Discussion and conclusions Prepoznatljive su četiri morfološke slike istraživanih sastojina: prijelazne panjače, tipične panjače, panjače u regresiji i zašikarene panjače. Tečajni volumni prirasti su u granicama očekivanih, s obzirom na kratko razdoblje od zahvata proredom (5 godina). Veći su za dio sastojine nastale iz sjemena u odnosu na onaj iz panja. Analogno navedenom, generativni dio sastojine na prosječnoj razini srednje plošnog stabla pokazao je bolje rezultate volumne produkcije u odnosu na vegetativni dio. Izraženo u postocima, stabla iz sjemena više prirašćuju od onih podrijetlom iz panja, i to: tipičnoj bukovoj panjači (ploha 1) za 41,16 %, prijelaznoj: bukovo-kitnjakovoj panjači (ploha 2) za 36,14 %, kitnjakovo-grabovoj sastojini (ploha 4) za 63,37 %, a kitnjakovoj sastojini (ploha 5) za 20,75 %. Intenziteti i volumeni iduće prorede ovisit će o ukupnom volumenu sastojine na kraju turnusa, o pro- sječnom dobnom volumnom prirastu, te o dobi sastojine. Radi povećanja temeljnog volumena, intenzitet ne bi trebao biti veći od 40–45 % tečajnog volumnog prirasta u desetgodišnjem razdoblju. U tipičnim panjačama u kojima brojčano dominiraju vegetativno nastala stabla uloga i zadatak proreda je njega debala i krošanja najkvalitetnijih stabala iz panja, a poglavito onih iz sjemena. Uz postepeno povećanje udjela stabala iz sjemena, podržavajući pomoćni dio podstojne etaže, te bioraznolikosti vrsta, treba oblikovati optimalnu strukturu, te je krajem ophodnje pripremiti za kvalitetnu prirodnu obnovu sjemenom. Kod prijelaznih panjača u doznaci treba ponajprije obuhvatiti stabala iz panja, a samo u nužnom dijelu stabala iz sjemena. Na ovaj način pomoći ćemo njezi stabala glavnih vrsta drveća generativnog podrijetla, a eliminiranjem izbojaka, vodeći računa o stablimičnom prostornom rasporedu i okomitom sklopu. Dovođenjem svjetlosti treba pomoći formiranju pomoćnog dijela sastojine uz očuvanje plemenitih i rijetkih bjelogoričnih vrsta, te postupno oblikovati optimalnu sastojinsku strukturu. Kod panjača u regresiji i zašikarenih panjača osnov ni je zadatak zaustaviti negativne procese čuvanjem od požara, brštenja i nekontrolirane sječe. Kod sklopljenih i visinski izdiferenciranih sastojina prorednim zahvatom usmjeriti ih prema obliku tipičnih panjača, a čišćenjem i trijebljenjem smanjiti broj jedinki i pomoći visinskoj diferencijaciji zašikarenih panjača. Primjenom navedenih šumskouzgojnih postupaka postigli bi ciljeve koji se sastoje u poboljšanju strukture, bioraznolikosti, te vitaliteta navedenih sastojina, a zahvatima njege pridobila bi se drvna masa koja između ostaloga može poslužiti i kao biomasa za energiju. 6. LITERATURA – References Anić, M.,1933: O niskim prebirnim bukovim šuma ma, Šum. list 4: 697–702, Zagreb. Glavač, V., 1962: Prilog definiciji niske šume i tumačenje njenog postanka u našoj zemlji. Šumarski list LXXXVI (11–12): 406–407, Zagreb. Gubka, K., 2000: Dinamika mladih sastojina hrasta kitnjaka nakon čistih sječa prilikom konverzije šu ma niskog uzgojnog oblika u južnoj Slovač koj. Šumarski list 9–10: 495–502, Zagreb. Klepac, D., 1963: Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina, Znanje, 299 str. Zagreb. Klepac, D., 1965: Uređivanje šuma, Znanje, 341 str., Zagreb. Kosović, J., 1959: Stanje i značaj niskih šuma i šika ra u privredi područja Like. Obavijesti 3–9, Ins ti tut za šumarska i lovna istraživanja, Zagreb. Lukić, N., 1992: Utjecaj strukturnih promjena jednodobnih bukovih sastojina na visinski i debljinski prirast. Glasnik za šumske pokuse 28: 1–48, Zagreb. Matić, S., 1987: Gospodarski zahvati u panjačama kao mjera povećanja produktivnosti i stabilnosti šuma. Šumarski list 3–4: 143–148, Zagreb. Matić, S.,1989: Intenzitet prorede i njegov utjecaj na stabilnost, proizvodnost i pomlađivanje sastojina hrasta lužnjaka. Glasnik za šumske pokuse 25: 261–278, Zagreb. Matić, S., J. Skenderović, 1992: Uzgajanje šuma, U: Rauš, Đ., J. Dundović (ur.) Šume u Hrvatskoj, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i “Hrvatske šume” p o. Zagreb,81–92, Zagreb. Matić, S., I. Anić, M. Oršanić, 2001: Intenzitet i na čin prorede u mladim, srednjedobnim i starijim sastojinama. Meštrović, Š., G. Fabijanić, 1995: Priručnik za ure đivanje šuma, Ministarstvo poljoprivrede i šu marstva Hrvatske, 100–101, Zagreb. Pintarić, K., 2002: Problem prevođenja bukovih panjača u visoke šume. Šumarski list 3–4: 119–128, Zagreb. Štimac, M., 2002: Strukturne osobine i uzgojni zahvati u sastojinama niskog uzgojnog oblika na području Like. Magistarski rad, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 95 str., Zagreb. Vukelić, J., M. Harapin, 1993: Zaštita i očuvanje europskih šuma. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske, 55 str., Zagreb. |