DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2010 str. 49 <-- 49 --> PDF |
M. Štimac: UTJECAJ NJEGE ŠUMA NA STRUKTURNE ZNAČAJKE LIČKIH PANJAČA Šumarski list br. 1–2, CXXXIV (2010), 45-54 Temeljnica stabala iz sjemena pojedine vrste (G) jed naka je sumi umnožaka srednje temeljnice pojedinog debljinskog stupnja (g) i odgovarajućeg broja stabala u debljinskom stupnju (N), G = N · g Dob sastojine preuzeta je iz magistarskog rada (Štimac 2002). Tada je utvrđena brojanjem godova na panjevima srednjeplošnih stabala. Izvrtci u papiru na kojemu se upisivao broj plohe, vrsta drveća, debljinski stupanj i način postanka, poslani su u Šumarski institut u Jastrebarskom na analizu. Izmjera izvrtaka izvršena je s instrumentom koji se zove Digital positiometar, pomoću kojega se godovi oči tavaju optički i automatski unose u računalo. Debljin ski i volumni prirast određivan je pojedinačno za sva ku plohu i to za svaku vrstu, posebno za stabla iz sjemena i iz panja. 4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA – Research results U rezultatima istraživanja morfoloških i strukturnih značajki karakterističnih sastojina panjača prikazani su podaci s trajnih pokusnih ploha na kojima je (osim plohe 3) 2002. godine obavljena doznaka, te je izvršena njega sastojina proredom prema intenzitetima i ciljevima proreda po Matiću (1996), a metodom po De ka niću (1962). Prema toj se metodi u skladu sa socijalnim položajem stabala u proizvodnom dijelu sastojine od ukupnog volumena prorede doznači najmanje onoliko koliko taj dio sastojine sudjeluje u njenoj ukupnoj drvnoj zalihi. U pomoćnom dijelu sastojine može se doznačiti najviše onoliko koliko taj dio sudjeluje u ukupnom drvnom volumenu sastojine. Tijekom prorednih zahvata eliminirana su ponajprije stabla vegetativnog podrijetla uz minimalni zahvat u generativnom dijelu sastojine, s ciljem postupnog prevođenja u sjemenjače, i to za sastojine prijelaznih panjača prikazanih plohom 2. Za tipične panjače, panjače u regresiji i zašikarene panjače prezentirane plohama 1 i 3, predviđena je metoda direktne konverzije. Na kraju vegetacijskog perioda 2007. godine na plohama su izmjerene varijable koje daju strukturu sastojina: totalna klupaža svih stabala po debljinskim stup njevima, etažama, vrstama, snimljeni su uzorci vi- si na i uzeti izvrtci za određivanje prirasta za generativ ni i vegetativni dio sastojine. Na opisani način rada u uredu, konstrukcijom lokalnih tarifa, ustanovljena je značajna razlika u drvnom volumenu, koja je veća za stabla generativnog podrijetla od vegetativno nastalih stabala. U pravilu, što je broj stabala iz sjemena veći, značajno je i veći ukupni drvni volumen sastojine u odnosu na način rada kada se drvni volumen obračuna po jednoj srednjoj tarifi. Razlog navedenom je u činjenici da su stabla sjemenog postanka postigla značajno veće visine i promjere od onih iz panja, a što je uvjetovano dugotrajnim debljinskim i visinskim prirastom stabala iz sjemena te bržom kulminacijom volumnog prirasta kod stabala iz panja, kako je i uočljivo iz tabeličnih i grafičkih prikaza srednjih sastojinskih visina, debljinskih i volumnih prirasta, te konstruiranih tarifnih nizova. Velika je vjerojatnost da stabla iz sjemena i iz panja na jednoj plohi imaju istu genetsku predispoziciju. Kako bismo iz navedenoga izveli odgovarajuće zaključke, u rezultatima rada prikazani su pomaci usporedbom strukture istraživanih sastojina nakon pos ljednje prorede i danas. Tablica 1. Analiza broja stabala u razdoblju 2002–2007. godine Table 1 Analysis of the number of trees in the period 2002nd–2007th yr. Broj plohe Broj stabala (2002. godine) Number of tress (2002nd year) Broj stabala (2007. godine) Number of tress (2007nd year) Broj sušaca Number of dead tress Number of surfaces Sjeme Seed Panj Stump Ukupno Total Sjeme Seed Panj Stump Ukupno Total Sjeme Seed Panj Stump Ukupno Total 1 200 1197 1397 210 1178 1388 8 164 172 2 501 464 965 488 491 979 22 25 47 3 136 2317 2453 142 2165 2307 1 253 254 Tablica 2. Prikaz drvnog volumena prije prorede, inteziteta prorede 2002. godine, i drvnog volumena 2007. god. Table 2 Review of wood volume before thinning, thinning intensity 2002nd and wood volume 2007th yr. Drvni volumen prije Intezitet prorede Drvni volumen poslije Drvni volumen Drvni volumen Broj plohe prorede 2002. godine Thinning intensity prorede 2002. godine Woods volume before sušaca Woods volume 2007. godine Woods volume Number of Woods volume before Zadani Ostvareni surfaces thinning 2002nd year Given Realised thinning 2002nd year of of dead tress 2007nd year m3/ha % % m3/ha m3/ha m3/ha 1 140,20 27,77 17,71 115,36 9,43 127,98 2 290,20 21,27 15,69 244,66 6,27 268,80 3 75,67 --75,67 5,88 84,67 |