DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2010 str. 48 <-- 48 --> PDF |
M. Štimac: UTJECAJ NJEGE ŠUMA NA STRUKTURNE ZNAČAJKE LIČKIH PANJAČA Šumarski list br. 1–2, CXXXIV (2010), 45-54 2. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA – Research results U širem smislu istraživano područje smješteno je između 44° 37´ 30” i 44° 52´ 30” sjeverne zemljopisne širine, te 15° 15´ 00” i 15° 22´ 30” istočne zemljopisne dužine. To je sjeveroistočni nastavak masiva Velebita i izrazito krško područje na kojemu su zastupljeni svi fenomeni krša. Na krajnjem jugoistoku smješteno je mjesto i istoimena općina Perušić, dok zapadni rub ocrtava rijeka Lika na kojoj je formirano umjetno akumulacijsko jezero Krušćica. Istočni rub omeđen je željezničkom prugom Zagreb-Split. Istraživano područje nalazi se u gospodarskoj jedinici: “Risovac – Grabovača”, u kojoj su postavljene 3 trajne pokusne plohe. U vertikalnom smislu raspon ide od 510 m nadmorske visine (Kosinjski most) do 1101 m nad morem (Korenski vrh). Teren je vrlo razveden, od zaravni i blago nagnutih kosa, do strmih gorskih uspona. Prostor okružu ju krševite glavice između kojih se protežu udoline i dolci. Različitost konfiguracije terena ogleda se u razno likim ekspozicijama i inklinacijama, karakteriziraju ći na taj način razvijenost krškoga reljefa, koji zajedno s klimatskim i geološko-litološkim značajkama značajno pridonosi izraženoj heterogenosti pedosfere, a isto tako uzrokuje i složenost biljnoga pokrova. 3. MATERIJALI I METODE – Material and methods 3.1. Rad na terenu – Field work Terenska mjerenja za izradu ovoga rada obavljena su u studenom 2007. godine, na pet trajnih pokusnih ploha postavljenih 2001. godine. Na plohama je izvršena totalna klupaža svih stabala po vrstama drveća, te klasificiranje stabala po etažama (Dekanić 1962) i načinu postanka. Mjereni su opsezi u prsnoj visini (1,30 m) svim stablima, čiji je prsni promjer veći od 5 cm. Stabla su svrstavana u debljinske stupnjeve širine 5 cm po vrstama drveća. Nakon izmjerenog opsega, svakom stablu se određivao način postanka i etaža. S obzirom na način postanka, stabla su razvrstavana na stabla iz sjemena (S) i stabla iz panja (P). Na plohama sva stabla su klasificirana prema Dekanićevoj (1962) metodi na dominantnu (A), nuzgrednu (B) i podstojnu (C) etažu. Posebno su evidentirana suha stabla (D) etaža. Podstojna (C) etaža i suha stabla (D) etaža čine pomoćni dio sastojine (C+D). Nakon dobivene distribucije stabala po vrstama drveća, debljinskim razredima i načinu postanaka, pristupilo se izmjeri visina i uzimanju izvrtaka. Mjereno je oko tridesetak visina po vrsti drveća i načinu postanka, tako da svi deb ljinski razredi unutar distribucije budu podjednako zastupljeni izmjerom. Unutar ploha istoj vrsti drveća posebno su uzimani izvrtci stablima iz sjemena i stablima iz panja. U prsnoj visini stabala pomoću Presslerovog svrdla bušeni su izvrtci na kojima je trebalo biti najmanje pet godova. Bušeno je 4–5 izvrtaka po debljinskom stupnju. 3.2. Analiza podataka – Data Analysis Nakon izvršene izmjere na plohama obavljena je obra da podataka. Podaci su obrađivani pomoću osobnog računala, primjenom aplikacija Microsoft XP Excel i Urel. Promjer stabala dobiven je dijeljenjem izmjerenog opsega u prsnoj visini s brojem . (pi) d1,30 = Dobiveni promjeri svrstavaju se u debljinske stupnjeve širine 5 cm. Za izjednačenje visinske krivulje upotrebljena je Mihajlova funkcija: h = b0·e –b1/ d + 1,30 Izjednačena visinska krivulja i vrijednost parametara b0 ib1 dobiveni su u aplikaciji Urel. Izjednačene visinske krivulje i parametri b0 ib1 određeni su po jedinačno za svaku plohu i to za svaku vrstu, posebno za stabla iz sjemena i iz panja. Pri konstrukciji tarifa potrebno je ustanoviti način promjene volumena s promjenom prsnog promjera i vi- sine. Pomoću dobivene izjednačene visinske krivulje, prsnog promjera i parametara za pojedinu vrstu drveća (a, b, c) konstruirali smo Schumacher-Hallovim regresijskim modelom lokalne tarife: V = a·db·hc gdje je V = volumen d = prsni promjer h = izjednačena visina Mihajlovom funkcijom Kako parametri a, b, c, Schumacher-Hallove funkcije ne postoje za stabla iz panja, tarifni niz za bukvu panj, hrast kitnjak panj, o.grab panj određen je iz drv no gromadnih tablica krupnog drva (Špiranec). Ulazi za tablice su vrsta drveća, prsni promjer (d) i izjednačena visina (h). Vrste (brekinja, crni grab, maklen, crni jasen) za koje ne postoje parametri Schumacher-Hallove funkcije, niti drvnogromadne tablice, supstituirane su s obič nim grabom i gorskim javorom, da bi se dobio tarifni niz. Pojedinačno za svaku plohu, nakon dobivenih tari fa, pristupilo se izračunu drvne zalihe posebno za stabla iz sjemena i iz panja, po vrstama i etažama. Drvna zaliha stabala iz sjemena pojedine vrste (V) jednaka je sumi umnožaka volumena očitanog iz tarifa u određenom debljinskom stupnju (v) s brojem stabala tog debljinskog stupnja (N), V = N · v |