DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2010 str. 19 <-- 19 --> PDF |
M. Idžojtić, M. Zebec, I. Poljak: REVITALIZACIJA ARBORETUMA LISIČINE Šumarski list br. 1–2, CXXXIV (2010), 5-18 smreka, tisa, kriptomerija, mušmulica i dr. Između njih posađeni su razni cvjetajući grmovi. Ovo polje potrebno je očistiti, proširiti i dopuniti novim biljkama. Izvan ograde Arboretuma nalazi se površina koja je bila predviđena za rasadnik, a koja je potpuno zarasla i nije u funkciji, kao i zgrada koja je trebala biti upravna zgrada Arboretuma, ali je u lošem, gotovo ruševnom stanju, i njena bi obnova zahtijevala velika ulaganja (slika 8). Slika 8. Devastirana zgrada. Figure 8 The devastated building. Kako bi se Arboretum obnovio i ispunjavao stručnu, edukativnu i znanstvenu funkciju, dvije su komponente na kojima treba usporedno raditi: biljke i infrastruktura. Potrebno je ukloniti suhe i oštećene biljke koje se ne mogu oporaviti i čiji izgled narušava izgled Arboretuma. Ipak, na većini biljaka nije potrebna intervencija ili se mogu odgovarajućim arborikulturnim zahvatima sačuvati i ostati na plohama. Također treba ukloniti samonikle biljke koje se ne mogu uklopiti u koncepciju Arboretuma. Potrebno je stalno kositi, odnosno održavati otvorene travnate površine kako bi se spriječilo njihovo zaraštanje i širenje korova, kupine i bagrema. Prije dvije godine obavljeno je geodetsko snimanje Arboretuma. Na osnovi snimke, predviđena je izrada GIS podloge koja će biti osnova za daljnje radove. Potrebno je urediti sadašnje putove i staze te planirati eventualno prosjecanje novih staza zbog pristupačnosti svih polja. Kao i u hortikulturnom dijelu, i u drugim dijelovima Arboretuma treba nastaviti s determiniracijom i označa vanjem biljaka pločicama i detaljnim uređenjem. Tre ba izraditi informacijsko-edukacijske panoe i postaviti ih uz staze i po pojedinim poljima. Dok se Arboretum ne dovede u zadovoljavajuće stanje, najbolje je ne saditi nove biljke. Kao nove sadržaje potrebno je postaviti klupe, koševe za smeće i sl. U više navrata treba organizirati izlov divljači. Dugoročno je radi funkcioniranja Arboretuma važ no dovesti struju i vodu, obnoviti zgradu na ulazu ili sagraditi novu, u nju smjestiti odgovarajuće urede i sadržaje, zaposliti ljude educirane za rad u Arboretumu i uspostaviti čuvarsku službu. Važno je obnoviti rasadničku pro iz vodnju koja bi služila za proizvodnju biljaka za Arboretum, razmjenu sjemenskog i sadnog materijala s arboretumuma i botaničkim vrtovima u Hrvatskoj i svijetu, kao i za prodaju ukrasnih drvenastih biljaka. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Virovitičko-podravske županije pokrenula je aktivnosti za zaštitu Arboretuma i uvođenje u upisnik zaštićenih prirodnih vrijednosti Republike Hrvatske. Zbog vrijednosti i jedinstvenosti Arboretuma Lisičine potrebno je uložiti što je moguće više truda i sredstava kako bi se primjereno uredio, a zatim održavao i služio za edukaciju i znanstvena istraživanja, kao i za odmor i šetnju svih dobronamjernih posjetitelja. 4. LITERATURA – References Anić, M., 1946: Dendrologija. U (Šafar, J., ur.): Šumar ski priručnik I. Poljoprivredni nakladni zavod, Zagreb. 475–582 pp. Erhardt, W.,E.Götz, N. Bödeker & S. Seybold, 2008: Zander – Handwörterbuch der Pflanzennamen. 18. Auflage. Eugen Ulmer KG, Stuttgart. 983 pp. Hoffman, M. H. A., 2005: List of names of woody plants. International standard. Boskoop. 871 pp. Idžojtić, M., 2005: Listopadno drveće i grmlje u zimskom razdoblju. Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet. 256 pp. Idžojtić, M., 2009: Dendrologija – List. Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet. 904 pp. Vidaković, M., 1982: Četinjače – Morfologija i varijabilnost. JAZU & Liber, Zagreb. 711 pp. Vidaković, M. (ur.), 1986: Arboertum Lisičine. ROŠ “Slavonska šuma”, Vinkovci. 87 pp. Vidaković, M., 1993: Četinjače – Morfologija i varijabilnost. Grafički zavod Hrvatske i Hrvatske šume, Zagreb. 744 pp. Vidaković, M. i J. Franjić, 2004: Golosjemenjače. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 823 pp. * * * Šumarska enciklopedija Vol. I–III, 1980–1987. JLZ “Miroslav Krleža”, Zagreb. |