DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 67 <-- 67 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI – PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 629-635 UDK 630* 156 + 945.1 VACLAV LEOANDERLE (1859. – 1944.), ŠUMAR I ILUSTRATOR – UTEMELJITELJ ČEŠKE LOVAČKE ILUSTRACIJE VACLAV LEOANDERLE (1859–1944), FORESTERAND ILLUSTRATOR – THE FOUNDER OF CZECH HUNTING ILLUSTRATIONS Alojzije FRKOVIĆ* SAŽETAK: Među više čeških i slovačkih šumarskih stručnjaka, koji su prije približno jednog stoljeća dio svog radnog vijeka proveli u Hrvatskoj gdje su se, u okviru svoje struke, posebno istakli u nekim sporednim zanimanjima proslavivši tako svoju novu domovinu, spada i Vaclav Leo Anderle (1859.–1944.). Uz stu dij šumarstva na Visokoj školi za kulturu tla, oduševljavajući se slikarstvom, u Beču polazi i Akademiju likovnih umjetnosti. Radeći na stručnim poslovima u šumarstvu, pretežito na Veleposjedu šumovlasnika Thurn-Taxisa u zemlji i uino zemstvu, više od jednog desetljeća proveo je u Hrvatskoj, najprije u ŠumarijiCrni Lug u Gorskom kotaru, a zatim u Šumariji Lekenik. Kao već afirmirani pejsažist i figuralist, likovno je ukrasio više tadašnjih zabavnih časopisa i listova te mnoga djela naših književnika i putopisaca. Tose posebno odnosi na tri logiju prirodoslovca i putopisca Dragutina Hirca, posvećenu Gorskom kota ru, Lici i Hrvatskom primorju. U svom kasnijem likovnom stvaralaštvu opredije lio se za animalistiku, specijalizirajući se za divljač i lovačke motive postavši utemeljiteljem češke lovačke ilustracije. Plodan je i lovački pisac. Ključne riječi:Vaclav L. Anderle, Čeh, Crni Lug, Lekenik, pejsažist, animalist, lovačka ilustracija, Thurn-Taxis. UVOD – Introduction Ne mali broj šumarskih odličnika iz druge polovice divljači na vlastelinstvu Opeke-Zelendvor grofa Marka 19. i početka 20. st. porijeklom iz Češke i Slovačke, koji Bombellesa,Jaroslava pl.Šugha (1865–1944), šusu stjecanjem okolnosti manji ili veći dio svog radnog marskog nadzornika pri Kr. direkciji državnih šuma u vijeka proveli u Hrvatskoj, uz svoj osnovni poziv posve-Vinkovcima, osnivača i izvrsnog dugogodišnjeg uredćen šumarstvu, posebno se istakao u nekim drugim nika “Posavskog lovca”, da spomenem samo neke. naoko sporednim zanimanjima, proslavivši upravo nji -Njima uz bok valja pridodati našoj šumarskoj javnosti ma svoju novu domovinu. Prisjetimo se samo Josipa manje poznatog zemljaka im, šumarskog savjetnika Ressela (1793-1857), šumarskog nadzornika, upravi-Vaclava LevaAnderlea “osobito spremnog šumars telja državnih šuma Istre, posebno Motovunske šume, kog stručnjaka, odličnog literarnog radnika i nadarenog koji je svjetsku slavu stekao izumom vijka (propelera) sli kara lovačkih zgoda” (Šugh 1931), utemeljitelja češke za pogon brodova, Paula Wittmana (1844–1920), lovačke ilustracije, čiju 150. godišnjicu rođenja proslavprvog pokretača u nas kontroliranog uzgoja fazanske ljamo ove godine. STUDIJ ŠUMARSTVAI LIKOVNIH UMJETNOSTIAPSOLVIRAO U BEČU The completed the study of forestry and fine arts in Vienna Vaclav L.Anderle rodio se u šumom bogatom Krej-srpnja 1859. u šumarskoj obitelji. Otac mu je bio vlacaru ponad Hlinskog u Češko-moravskoj zaravni 25. stelinski šumar naThurn-Taxisovom imanju. Osnovnu školu završio je u rodnom Krejcaru, a višu realnu gim * naziju u obližnjem Litomyšlskychu. Taj šumovit kraj Alojzije Frković, dipl. ing. šum., um. savjetnik za lovstvo, Kvarnerska 43/I, 51000 Rijeka inspirirao je stvaralaštvo mnogih čeških umjetnika, pa |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 68 <-- 68 --> PDF |
A. Frković: VACLAV LEOANDERLE (1859. – 1944.), ŠUMAR I ILUSTRATOR – UTEMELJITELJ ČEŠKE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 629-635 tako i mladogAnderlea, no odluču njemu još više poticali umjetnički juće za njegov kasniji poziv bila je duh, uspjevši da uz kist i kredu uzme naglašena prirodna nadarenost da u ruke i pero. Još za gimnazijskih “ono što vidi i doživi vjerno prenese dana u Litomyšlskychu uspostavio na svoje slike”. Kao samouk, još od je prisne kontakte sa S. Šmilovs djetinjstva prva likovna iskustva kimiT.Jiráskovim,ništa manje stječe “šarajući” olovkom ili kredom prisno s K.V.Raisem,pjesnikom po bijelim plohama papira do kojeg čeških šuma Adolfom Heydukeje mogao doći. Vidljiv trag u nje mom, sa svojim stricem, češkim govu kasnijem stvaralaštvu ostavio po vjesničarom, gospodarstvenikom je profesor mu crtanja L. Ferber, i političarom KarlomAdamkemomi koji je u njemu otkrio i probudio ne drugima. U njegovu bogatu životoosporni talent budućeg likovnog pisu našao sam podatak da je bio umjetnika. No, kako se “od crtanja jedan od prvih šumarnika koji je zane živi”, otac svog sina šalje u Beč, jedno s A. Heydukeom bio od ne gdje upisuje studij prirodnih znano male pomoći Janu Doležalovu sti naVisokoj školi za kulturu tla u pri pokretanju prvog češkog šumars - Slika1. Vaclav LeoAnderle (1859.-1944.), ing. šumarstva i likovni umjetnik Mariabrunu, a usporedo iAkademiju kog glasila. Figure 1 Vaclav Leo Anderle (1859 -1944), likovnih umjetnosti. Na žalost, smr - Nezadovoljan svojim pripravnič forestry engineer and painter ću oca i zbog nedostatka financijskih kim statusom u Rychm burku, privusredstava prisiljen je nakon dva semestra vratiti se kući čen općom duhovnom klimom austrijske metropole, i zaposliti kao pripravnik naThurn-Taxisovom posjedu nalazi načina da se vrati natrag u Beč, gdje će kroz tri Rychmburk. Stječući praktična šumarska znanja na godine (1879–1882) apsolvirati šumarstvo na već sposvom radnom mjestu uspostavio je brojne prijateljske menutojVisokoj školi u Mariabrunu. odnose s tadašnjim kulturnim djelatnicima, koji su u VRSNI ŠUMAR I NEUMRLI LIKOVNI STVARALAC An expert forester and an immortal painter Odmah po povratku u domovinu čeka ga poziv za nog ispita biva, poput njegova pokojnog oca, imenovan slu ženje vojnog roka. Regrutiran je u 12. šumarsku po-upraviteljem imanja. Poduži je niz ne samo šumarija, strojbu, u kojoj kao uzoran vojnik stječe čin narednika. nego i zemalja tadašnjeAustro-Ugarske Monarhije u Aktivnu šumarsku službu nastavlja na Veleposjedu kojima će nemiran duh mladog Anderlea ostajati na Thurn-Taxisa, gdje nakon položenog stručnog držav-službi dulje ili kraće vrijeme. Nakon Rychmburka seli u Češki Chotěšin, potom u Hrvatsku, gdje tri godine radi u Šumariji Crni Lug u Gorskom kotaru, a punih osam u Šumariji Lekenik. Slije de Výtoň u Šumavi, Buchau i Federsee uWürttenberškoj oblasti, Bukovina u rodnoj Češkomoravskoj zaravni, gdje s radnog mjesta nadšumara odlazi u zasluženu mirovinu 1. listopada 1912., nastanivši se za dulje vrijeme u Slatini. Za službovanja u Češkom Chotěšinu bilo mu je ponuđeno mjesto profesora na Višem šumarskom učilištu u Pisku, ali to glatko odbija, želeći da “u svom životu što više lijepog i plemenitog doživi i proizvede, nikada se ne osjetivši umornim” (Šugh 1931). Ni u zasluženoj miroviniAnderle ne miruje. Prvih je pet godina tijekom Prvog Slika 2. Lazac u Gorskom kotaru krajem 19. stoljeća svjetskog rata predavao šumarstvo Figure 2Lazac in Gorski Kotar, the end of the 19thcentury |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 69 <-- 69 --> PDF |
A. Frković: VACLAV LEOANDERLE (1859. – 1944.), ŠUMAR I ILUSTRATOR – UTEMELJITELJ ČEŠKE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 629-635 naVišoj gospodarskoj školi u Chrudimu, istovremeno vršeći dužnost pokrajinskog šumarskog nadzornika. Za boravka u slatins kom kraju surađuje s poznatim češkim pjesnikom Jaroslavom Vrchlikýmom, ilustrirajući mu zbirku pjesamaZlatý prach(Zlatni prah). Još za studija u Beču osamdesetih godina 19. st.Anderle se počeo javljati kao pejsažist i portretist surađujući najprije u praškim časopisima (Paleček,Světozor, Zlatá Praha,Humoristické Listy), a zatim u bečkom Ki kirikijui münchenskomFliegende Blatter. Umjetnički šarm njegovih crteža ubrzo otkrivaju i vrjednuju najvišim ocjenama likovni kritičari redakcija praških dnevnika i tjednika poputNárodních Listu,Hlasu národa, Politik i drugi, kojima postaje stalnim suradnikom. Oduševljen kvalitetom njegovih crteža bečki ga profesor T.Henschelem angažira na izradi entomoloških tablica za Encyklopedie der gesammten Forstund Jagdwissenschaften Dombrowskog, istovremeno izrađujući crteže svih svojti četinjača namijenjenih Hempelovy-Wilhemovyjev Bäume und Straucher des Waldes. Razdoblje njegove najveće popularnosti i prepoznatljivosti kao vrsnog crtača pada za službovanja u Württenberškoj oblasti, kada ilustriraNeue Illustrierte Zeitung,Leipsiger Illustrierte,Blätter des Schwäbischen Alpenvereines,Ueber Land und Meeri druge. ANDERLEOV CRTEŽ – SIMBOL HIRČEVIH PUTOPISNICA Anderle’s drawings – a symbol of hirc’s travelogues Osam i pol godina (po nekim izvorima – jedanaest) službovanja u Hrvatskoj “Vaclav L.Anderle posvetio je kulturi Hrvata”. Ovu sam misao našao u knjizi Jana Friča isuradnikaVelké vzoru našeho lesnictvi(Veliki uzori našeg (češkog!) šumarstva), koju je 1958. g. izda la Češka akademija poljoprivrednih znanosti u Pragu, a u kojoj je značajan prostor posvećen tom šumaru umjetniku. Da se u toj tvrdnji nije pretjeralo, potvrđuju sljedeće činjenice. Posjedujući rijetki senzibilitet, nesumnjiv talent a nadasve marljivost,Anderle kroz sve te godine ilustrira iz broja u broj tada popularni hrvatski polumjesečnik “za zabavu, pouku i vijesti”Dom i svijet (izlazio od 1888. do 1923.), u kojemu su svoje priloge objavljivali Eugen Kumičić, Josip Kozarac, Vjenceslav Novak. To se odnosi i na matičin Vienac što izlazi u Zagrebu pod uredništvom Gjure Deželića,AugustaŠenoe,VjekoslavaKlaića… te sarajevskuNadu, u kojem listu uzAnderlea surađuju još trojica čeških likovnih stvaralaca – A. Liebscher, V.Fittelbach i G.Kuba.Snjegovim ilustracijama susrest ćemo se u djelu povjesničaraTadije Smičiklasa Poviest Hrvatske I-IIizdane u Zagrebu 1882. i 1889.g., povjesničara i muzikologaVjekoslava Klaića Poviest Hrvata od najstarijih vremena do svršetka 19. st. (objavljene u pet svezaka u Zagrebu od 1899. do 1911.g.), književnika Andrije Kačića Miošića unjegovuRazgovoru ugodnom naroda slovins koga( prvo izdanje tiskano u Mlecima 1756.), pjesnika i političara IvanaMažuranića Smrt Smail-age Čengića, književnika EugenaKumičića Viški boji drugima. Kao interesantnost bilježim podatak da su An derleovi crteži ukrasili jedno od prvih izdanja Gors kog vijencacrnogorskog vladike i pjesnika Petra PetrovićaNjegoša. Sklopivši ugovor sa zagrebačkom izdavačkom ku ćom Lav. Hartmana (Kugli i Deutsch) Anderle preuzima ne mali posao ilustriranja i opremanja brojnih izdanja ovog poznatog nakladnika, među kojima jedno od prvih mjesta zauzima trilogija “putopisnica” prirodoslovca i putopisca Dragutina Hirca (1853–1921) – Hrvatsko pri morje(1891),Gorski kotar(1898) iLika i Plitvička je zera (1900). Izražavajući “bratsku hvalu” prijatelju Slika 3. Goranski šumski radnik, dokument jednog vremena Figure 3A forest worker from Gorski Kotar, a document of a period |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 70 <-- 70 --> PDF |
A. Frković: VACLAV LEOANDERLE (1859. – 1944.), ŠUMAR I ILUSTRATOR – UTEMELJITELJ ČEŠKE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 629-635 VaclavuAnderleu koji mu je “ukrasio knjigu toli liepim, ponajviše izvornim slikama”, postavši u nekoliko simbolom njegova djela, Hirc će u predgovoru svoje knjigeGorski kotarustvrditi: “Živeći tri godine u Gorskom kotaru” (kao šumarnik u Šumariji Crni Lug, gdje je, neka mi bude dozvoljeno pripomenuti, i pi sac ovih redaka stjecao prva praktična šumarska znanja) “zirnuo je u svaki zakutak, upoznao štono rieč u gori svaku bukvu, na planini svaku liticu, narodni život i prirodu, pa zato i jest “Gorski kotar” ilustriran, kako može ilustrirati samo umjetnik, Slika4. Oprema šumara i planinara. Nadahnuti crteži češkog umjetnika pružili su veću koji ga poznaje u tančine.”Tovrijedi uvjerljivost Hirčevim tekstovima i za Liku i za Plitvička jezera i za Hr- Figure 4The equipment of foresters and mountaineers. Inspired drawings of the Czeck ar vatsko primorje, koje je krajeve tist further enhanced Hirc’s texts poput naše “hrvatske Švice”Anderle nebroje no puta posjetio, propješačio i istražio diveći se nji hovoj iskonskoj ljepoti i raznovrsnosti. Svoje doživljaje, svježim i poetski danim pejsaži ma, Anderle ostvaruje izvanrednom senzibilnošću, ponajprije u tehnici pastela koja je i njegovo osnovno izražajno sredstvo. Na svojim crtežima konture izrađu je tvr đim pastelom, kredom ili olovkom, a okolne plo he ispunja mekšim, stvarajući tako dojmljive tonove i nijanse na svojim slikama. Njegove ilustracije, radi li se o krajobrazima, poput slikaSumrak u hrvatskom selu,U dolini rijeke Dobre,Šumska koliba u Smrekovcu,Uglja ri i dugari u Gorskom kotaru, interijerima (Unu trašnjost župne crkve u Razlogama) ili portretima (Šumski radnik iz Crnog Luga,Drvodjelac,Ličanin), sve su vjerodostojna i impresivna svjedočanstva o vremenu u kojem su nastale. Potvrđeno je to i na zasjedanju CIC-ove komisije Lov u umjetnosti održane u dvorcu Ohrada na Hluboke ponad Vltave 1993. g. na kojoj je predstavljeno bogato umjetničko blago s lovačkim sadržajima čeških umjetnika tijekom povijesti (Kovarik 1993). RETROSPEKTIVNAIZLOŽBAU HRADÉC KRÁLOVÉ Aretrospective exhibition in Hradéc Králové Anderle nije samo ilustrator krajolika, pejzažist, nego i svega onog što taj pejsaž, krajolik, oživljava (Frič i sur. 1958). U svojoj impresivnoj produkciji pejsaža ima snage da se u zrelijoj dobi posveti animalističkom slikarstvu, u kojemu se, kako mu i ime kazuje, glavnim motivom javlja životinja, u njega posebno lovna divljač pojedinačno ili u krdu (čoporu). U njegovim kasnijim djelima tako sve češće nailazimo na slike ptica (tetrijeb gluhan, šljuke u letu, jato sjenica, gavran), domaćih (konj, mazga, koza, pas) i divljih životinja (medvjed, puh, divokoza), uobičajenih za ovaj dio europskog prostora. Da je i u tome uspio, potvrđuje njegova dugogodišnja suradnja s češkim i s većinom europskih redakcija vodećih lovačkih i šumarskih glasila (Českou myslivost,Lovecký obzor,Lesni stráž,Les nicky sbornik,Les a lov,Wild und Hund,Der deutsche Jäger,Sct. Hubertus,Deutsche Jägerzeitung). Sto ga, ne bez razloga u njegovoj rodnoj Češkoj smatraju ga utemeljiteljem lovačke ilustracije. Upada u oči da je izostala njegova suradnja s Prvim hrvatskim društvom za gojenje lova i ribarstva, koje je, kao što je poznato, 1892 .g. na inicijativu Frana ŽaveraKesterčaneka kao prvog urednika pokrenulo svoj Viestnik, kasnije Lo vačko-ribarski viesnik( 1). Umirovljeničke dane iza Prvog svjetskog rataVaclav L.Anderle dočekao je u Slatini na dužnosti pokrajinskog šumarskog nadzornika, da bi 1919.g. uz to primio i službu upravitelja imanjaVrchlabí. Slijedi desetgodišnje upravljanje šumama veleposjeda Žíreč, a sa tog radnog mjesta zbog narušena zdravlja odlazi (po drugi put!) u mirovinu. Posljednje godine života, sve tamo do 1938.g., proveo je kod svoje kćerke u Raspenavu, sređujući lovački i šumarski arhiv te bogatu biblioteku. Umro je u Poděbrodechu potkraj Drugog svjetskog rata 27. lipnja 1944. u 85. godini. Još za života 1928. g. u Hradéc Králové bila je njemu u čast organizirana velika retrospektivna izložba njegovih djela, “zgusnuti presjek kroz njegovo bogato likovno stvaralaštvo”. Zahvaljujući brizi kćerke i sina te mje 1 Ne mali broj goranskih autora koji su posljednjih godina na poticaj književne nagrade “Gorančica”Goranskog Novog listaobjavili više svojih djela najčešće ih ilustriraju slikama Vaclava L. Anderlea, dokumentirajući tako ne samo svoja kazivanja nego i slike koje su i same postale dokument jednog vremena. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 71 <-- 71 --> PDF |
A. Frković: VACLAV LEOANDERLE (1859. – 1944.), ŠUMAR I ILUSTRATOR – UTEMELJITELJ ČEŠKE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 629-635 snih vlasti većina tih radova raspršenih po mnogobrojnim tiskovinama u zemlji i svijetu prikupljena je, sačuvana i pohranjena u više prostorija dvorca u Peruci. U godini kada proslavljamo 150. godišnjicuAnderleova rođenja, pridružimo se i mi hrvatski šumari, da poput Jaroslava Šugha, kada mu je čestitao 70. godišnjicu rođenja, uskliknemo: “Zdravo u Hubertu!”. HAJKANAVUKOVE U LONJSKOM POLJU Wolf hunt in lonjsko polje Vaclav L.Anderle nije samo šumar i slikar, on je i pisac. S kojom je ljupkosti i intimnosti svojim crtežima znao dočarati ljepotu goranskog ili ličkog krajolika, podjednako je tako bio umjetnikom pisane riječi, objavivši velik broj stručnih i popularnih članaka i zapisa iz područja šumarstva i lovstva. Za literarni prilog uz ovaj rad nasumce sam izabrao zapis iz piščevihUspomena, pod naslovomŽupanijska hajka na vukoveu prijevodu već spomenutog Jaroslava Šugha. Prilog je utoliko zanimljiv, što je sama hajka “na bosanske kurjake” održana u Lonjskom polju, dakle u Posavini gdje je vuk danas kao zaštićena životinjska vrsta ne samo rijedak 2 nego i ne dolazi (). “Dok sam još kao mladi pristav službovao u Lekeniku vlastelinstvu knezaThurn-Taxisa imao sam priliku prisustvovati i jednoj velikoj hajci na vukove, koju je priredilo kotarsko predstojništvo u Sisku… Lov se trebao održati na najvećoj bari koja se nalazila oko 15 km od Siska, tamo gdje Lonja utječe u Savu, pa se i predjel radi toga zove Lonjsko polje… Ovamo su za jake zime znali zalutati bosanski kurjaci sa planine kozarskih, uzlonačkih i čemarskih, kad im je u pustim planinskim šumama splasnuo trbuh i kad je Sava bila zamrznuta… Dakako, da su ovdje među skitajućom stokom slavili orgije i da je plijena uvijek bilo na pretek. Stoka je naime, radi pomanjkanja potrebnih staja boravila i zimi pod vedrim nebom, sakupljena oko stogova kukuruzovine i ogromnih kupova misiraća…” “Jednog dana u siječnju 1901. ili 1902.godine stigao je šumskom uredu Lekenik dopis kotarskog predstojnika u Sisku s pozivom da šumarsko osoblje ureda uzme učešće u velikoj hajci, koja će se održati u Lonjs kom polju. Bilo je jošte noć kad smo određenog dana prvim jutarnjim vlakom stigli u Sisak a zajedno s nama oko dvadesetak gospode iz Zagreba, većim dijelom časnika. Na kolodvoru dočekalo nas 12 saonica i nekoli ko sisačkih lovaca.” “Stigosmo do tabora.Više od dvije stotine ljudi, starijih, mlađih u kožusima s napolje okrenutim krznom ili u modrim zobunima… u uskim crnim gajtanima obšivenim hlačama. Na glavama im crni klobusi, jedni su u čizmama, drugi u opancima, preko ramena vise im 2 Posljednje dvije hajke na vukove u Lonjskom polju održane iza Drugog svjetskog rata 20. srpnja i 6. kolovoza 1947. nisu također polučile željeni uspjeh. Kao razlog neuspjeha navodi se da u narodu živi vjerovanje da je vuk i u pogonu opasan, pa su pogoniči u obje hajke posve zatajili iako se pouzdana znalo da vukova tu ima (Ljubičić 1947). velike crvenim kitama urešeni torbaci. Svi su opasani sjajnim medenim pločicama iskičenim pojasima za koje su zataknute velike, katkada srebrnom žicom i sedefom izvezene kubure, od kojih su neke jošte proviđene starim vatrama na kremen. Drugi su opet nosili dugačke puške sa širokim grljcima obješene preko ramena uzicom od konopa.” “Među muškarcima vrzmaju se i motaju divno raštene crnobrve i crnooke žene i djevojke u kratkim, na rukavima bogatim vezom iskičenim oplečcima, koje pokrivaju bujna njedra sapeta u modro i crveno izvezene pršnjake; suknje su im bijele, pokrivene sprijeda i straga dvjema šaroliko vezenim keceljama. U čitavom tom ljudskom kaosu motaju se psi, saonice, pršeći se i dimeći ognjevi, svuda smijeh, halas, uzvici; barilci s vinom i čuture s rakijom… “S ovim bučnim aparatom polazilo se u hajku na tako plahu divljač kao što su vukovi!” “Postavili su nas na niski nasip. Stajao sam četvrti na desnoj strani čela pogona, u zaklonu jedne stare dvokrake topole… Svuda je vladala tišina…Ali ipak nešto. Motreći pred sobom okoliš, učini mi se da se je Slika 5. Pilana potočara na Dobri; iz dojmljivog opusa šumara i li kovnjaka V.L.Anderlea Figure 5Watermill on the river Dobra; from an impressive opus of the forester and artist V. L. Anderle |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 72 <-- 72 --> PDF |
A. Frković: VACLAV LEOANDERLE (1859. – 1944.), ŠUMAR I ILUSTRATOR – UTEMELJITELJ ČEŠKE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 629-635 na čistinici između dva panja, na nekih 300 koračaja od mene, nešto pomaknulo…Konačno razaberem da je to jaki lisac. Istog časa – “pifpaf”, oglasi se dvocjevka mog susjeda gospodina poručnika. Lisac visoko uzdignutim repom jurnu prema meni, da mi na tridesetak koračaja iza mog hica krasnim salto mortalom učini posljednji naklon.” “Ova tri hica bila su jedina u čitavom pogonu, iako je u njem ustanovljeno – sedam vukova! Ovi su se ali pravodobno, valjda još za na šeg nastupanja, kod kojeg se pojedini lovci nisu mogli obuzdati od glasna govora ili kod dolaska pogoni ča – protisnuli, davši petama vje- Slika 6. Šljuke u letu ponad Lonjskog polja, na razglednici tra. Drugi pogon nije se više ni Figure 6Postcard picture of snipes flying over Lonjsko Polje mogao organizirati zbog poodmaklog vremena, a ponajviše radi onog što je slijedilo. Ljudi moji! Na to što je slijedilo neću, dok god budem živ, zaboraviti.” “Na velikoj čistini priređen je ogroman tabor. Od najraznolikijih saonica, od najprimitivnijih seljačkih napunjenih slamom pa do velikaških punih vučjih i medvjeđih krzana, napravljen je veliki krug, a unutar njeg plamsa preko 20 ognjeva, a nad svakim po neko božje stvorenje, bud tele, bud prase, tukac ili orozak nataknut na ražanj kojeg jedva seljak lagano okreće, dok drugi nad njim stoji i pržeći slaninu maže pečenicu. Raznose se velike porcije dok su još vruće među ljudstvo koje ih požudno rukama hvata i guta. Kupovi kruha i drugog peciva, slanine, sira i luka leže na prostrtoj slami i na pokrovcima. Veliko bure vina i nekoliko barilaca rakije obsjedaju vazda žedni goniči, tražeći vino i rakiju kao za okladu.” “Oko bureta i pečenja vlada stiska i gužva, halas glasova, smijeh, u koji upadaju krešteći vrisci poslužujućih žena, koje su amo naređene da podraže i ona ćutila koja vino i šljivovica razbuditi ne može…Vreva, vika i gala ma neprestance raste i biva sve raspojasenija.” “Nenavikli ovakvim zgodama pitali smo tko i od kuda će sve to da naplati?Ta za Boga miloga tko će dru gi da to plati nego oni koji su i hajku organizirali, dobismo odgovor. Saznasmo kasnije da je posljednji po gon uz karte i šampanjac okončao tek treći dan u jutro u “Velikom kaptolu” u Sisku. Što se moje lisice tiče platio sam preparatoru, poznatom umjetniku W., 15 forinti, da bi je nakon dvije godine bacio na smetište izjedenu od moljaca. Eto, tako mi od ove glasovite prve moje hajke na vukove ne ostane ništa do ove puste uspomene.” ZAHVALA–Acknowledgement Izražavam zahvalnost prof. dr.sc. Marijanu Grube šiću, dipl. ing. šum. sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na trudu oko prikupljanja potrebne češke literature o životu i raduVaclava L.Anderlea te kolegi LITERATURABratanić, J., (1959): Animalističko slikarstvo. U: Enciklopedija likovnih umjetnosti (ur.A. Mohorovičić), str. 104. Leksikografski zavod Zagreb. Dulibić,F.,(2008): Između dnevne i zauvijek upamćene karikature.Vjesnik, poseban Prilog,2. IX 2008. Frič, J. i sur. (1958): Velké vzory našeho lesnictvi. Československá akademie zemědelských védve státním zemědělském nakladatelstvi, Prag. Zoranu Timarcu,dipl. ing. šum. iz Osijeka i članovima “Češke besede” – ogranak Rijeka koji su mi bili od pomoći pri prevođenju nekih tekstova s češkog na hrvatski jezik. – References Kovarik,J., (1993): Lovecké motivy v českém výtvarném umění. Myslivost (3): 1–5. Ljubičić, D., (1947): Hajka na vukove. Lovački vjesnik LVI(9): 21. Rakušan isur.(1992):Anderle,Vaclav Lev. U: Myslivecky slovnik naučny. Zemedelske Nakladatelstvi Brazda, Prag. Šugh,J., (1931): Ing.VaclavAnderle. Posavski lovac VIII(1): 28. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 73 <-- 73 --> PDF |
A. Frković: VACLAV LEOANDERLE (1859. – 1944.), ŠUMAR I ILUSTRATOR – UTEMELJITELJ ČEŠKE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 629-635 Anon. (2000):Anderle,Vaclav Lev. U: Hrvatski šumar-Knji ga 5 (ur. J. Biškup), str. 316–317. Tutiz Lek ski životopisni leksikon (Š-Ž + dodatak A-Z, sika d.o.o. Zagreb SUMMARY: Vaclav Leo Anderle (1859 – 1944) is one of the many Czech and Slovak forestry experts who, about one century ago, spent a part of their working lives in Croatia. By excelling not only in their profession but also in some forestry-related careers, these great men made their new homeland famous worldwide. Being a passionate lover of painting, Vaclav Leo Anderle attended the Academy of Fine Arts in Vienna in addition to the study of forestry at the Higher School of Soil Culture. He worked in specialized forestry fields in the country and abroad, mainly on the estate of the large forest owner Thurn-Taxis. He spend more than one decade in Croatia, first in the forest office of Crni Lug in Gorski Kotar, and then in the forest office of Lekenik. As an established landscape and figure artist, he illustrated several popular journals and papers of the time, as well as many works of Croatian men of letters and travel writers. This refers particularly to the trilogy written by Dragutin Hirc, a natural scientist and travel writer, which was dedicated to Gorski Kotar, Lika and the Croatian Littoral. In the later period of his creative painting he specialized in animal art and wildlife and particularly in hunting motifs. In doing so, he laid the foundations of the Czech hunting illustration. He was also a very prolific hunting writer. Key words:Vaclav L. Anderle, Czech, Crni Lug, Lekenik, landscape artist, animal artist, hunting illustration, Thurn-Taxis. |