DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 15 <-- 15 --> PDF |
IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 11–12, CXXXIII (2009), 577-588 UDK 630* 165 (001) VARIJABILNOSTI OBIČNOG BORA(Pinus sylvestris L.) U POKUSU PROVENIJENCIJAGLASINAC – SOKOLAC (BOSNAI HERCEGOVINA) VARIABILITY OF SCOTS PINE (Pinus Sylvestris L.) IN THE PROVENANCE TRIAL GLASINAC – SOKOLAC (BOSNIAAND HERZEGOVINA) 1 21 Dalibor BALLIAN, Ermin MUJANOVIĆ, Azra ČABARAVDIĆ SAŽETAK: U okviru programa “Revizija postojećih i izdvajanje novih sjemenskih sastojina i proučavanje bioloških karakteristika smreke, jele, običnog i crnog bora u funkciji proizvodnje kvalitetnog sjemena za potrebe šumarstva SRBiH”, pristupilo se eksperimentalnoj rajonizaciji običnog bora (Pinus sylvestrisL.) u Bosni i Hercegovini. Tijekom 1989. godine osnovana je pokusna površina na Glasinačkom polju – Sokolac, sa 11 provenijencija običnog bora pod rijetlom iz prirodnih populacija te materijalom iz dvije sjemenske plantaže i s kontrolom s podrućja Bosne i Hercegovine. Istraživana su svojstva promjera, temeljnica, visina, volumena srednjeg stabla i drvne zalihe po hektaru u starosti od 21 godinu. Najbolja od istraživanih provenijencija u ovom pokusu po svojoj proizvodnosti pokazala se provenijencija Romanija – Glasinac, koja je, inače, predstavnik populacije najbliže pokusnoj plohi, u kojoj vladaju isti ekološki uvjeti. Ključne riječi:obični bor (Pinus sylvestris L.), provenijencije, promjer, temeljnica, visina, drvna zaliha. UVOD – Introduction Obični bor (Pinus sylvestrisL.) u Bosni i Hercego-ove vrste, a u svrhu povećanja proizvodnosti ove vrijevini široko je rasprostranjen u brojnim manjim popula-dne vrste, po kvaliteti i kvantiteti. Posebice se velike cijama, o čemu izvještava Stefanović(1958), ali potrebe javljaju sedamdesetih godina prošloga stoljeća, ipak ne gradi velike kompaktne komplekse, jer zau-što je i razlog da se planski krenulo u eksperimentalnu zima oko 2–3 %šumskih površina.Tako se njegovo di-rajonizaciju sjemenskih objekata običnog bora, sa čime fuzno rasprostiranje može podijeliti na jedanaest većih se u središnjoj i sjevernoj Europi radi već desetljećima područja, koja u zemljopisnom i orografskom smislu (Eriksson 2008). Cilj je tih aktivnosti bio usmjeren čine razdvojene cjeline, svaka sa svojim posebnostima ka planskom korištenju genetskih izvora ove vrijedne (Stefanović 1958). Kako je drvo običnog bora zbog vrste. Do tada se distribucija sjemena zasnivala, a i sada svoje velike uporabne vrijednosti našlo svoje mjesto u se zasniva, na klimatsko-ekološko-tipološkim svojsuvremenom proizvodnom šumarstvu, koje se ne može stvima, koja su dosta nepouzdana, pa se potreba za pozamisliti bez ove vrste, ovoj je vrsti posvećena velika kusnom razdiobom sjemenskih sastojina iz različitih pozornost (Pintarić 2002).Toje i glavni razlog zašto ekoloških uvjeta sama nametnula. Aktivnosti se vrlo na tržištu postoji stalna potreba za visokovrijednim i brzo realiziraju u okviru projekta “Revizija postojećih i genetički provjerenim reprodukcijskim materijalom izdvajanje novih sjemenskih sastojina i proučavanje bioloških karakteristika smrče, jele, bijelog i crnog bora 1 Prof. dr. Dalibor Ballian, balliand@bih.net.ba, u funkciji proizvodnje kvalitetnog sjemena za potrebe Šumarski fakultet u Sarajevu, Zagrebačka 20, 71000 Sarajevo, šumarstva SRBiH” (Dizdarević i sur. 1987). Vrlo Bosna i Hercegovina 2 brzo dolazi do organiziranja i postavljanja pokusnih Ermin Mujanović, dipl. ing. šum. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 16 <-- 16 --> PDF |
D. Ballian, E. Mujanović,A. Čabaravdić: VARIJABILNOSTI OBIČNOG BORA(Pinus sylvestris L.) ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIII (2009), 577-588 površina s 13 glavnih provenijencija, odnosno materijalom iz sjemenskih objekata i klonskih sjemenskih plantaža (Šamin gaj – Sarajevo i Stanari – Doboj). Budući da se predložena rajonizacija distribucije sjemena zasniva na klimatskim, ekološko-tipološkim karakteristikama (Stefanović i sur.1983), koje su dosta nepouzdane, nametnula se potreba za eksperimentalnom rajonizacijom, odnosno testiranjem reprodukcijskog materijala iz sjemenskih sastojina u različitim stanišnim uvjetima. Pokusi provenijencija predstavljaju jednu od metoda izučavanja genetičke varijabilnosti običnog bora. Stoga su se pokusi provenijencija s običnim borom pokrenuli relativno davno u europskim okvirima. Cilj je tih istraživanja zanimanje za pojedina obilježja drveća, odnosno odgovor na pitanje u kojoj mjeri su neka svojstva varijabilna i kako se nasljeđuju, odnosno kako se prenose na potomstvo (Vidaković i Krstinić 1985). Među prvim je pokusima u Europi onaj koji je postavioDengler (1938), a proučavao je populaciju običnog bora nastalu iz slobodnog oprašivanja i odraslu unutar određene provenijencije. Istraživanjem je utvrdio razlike u visinama između potomstava i majčinskih stabla, a to je da visina predstavlja svojstvo koje je pod visokom gene- tičkom kontrolom. Do sličnih rezultata poslije dolaze Scamoni (1950) iPatlaj (1964). U smislu kvalitete stabala rezultati istraživanja objavljenih do sada mnogo su precizniji, tako Scamon i (1950) zaključuje da svojstvo zakrivljenosti debla predstavlja dominantno svojstvo i nalazi se pod visokom genetičkom kontrolom, te stoga potomstvo stabala s negativnim svojstvom, u ovom slučaju sa zakrivljenošću debla, obično naslijedi zakrivljenost.To se, također, odnosi i na niz svojstava, kao što su kut insercije grana, rašljavost i slično. Nova istraživanja u pokusima provenijencija bave se analizama genetičkog zagađenja i adaptabilnosti običnog bora, jer je kroz više stoljeća dolazilo do miješanja sjemena iz svih dijelova prirodnog rasprostiranja, što je dovelo do narušavanja genofonda autohtonih rasa (Giertych 1976a i b,GiertychiOleksyn1992). Što se tiče istraživanja varijabilnosti običnog bora Bosni i Hercegovini, ona je rađena na temelju raspro- Slika 1. Pokusna površina Glasinac – Sokolac (Bosna i Hercegovina) Figure 1The provenance trial Glasinac – Sokolac (Bosnia and Herzegovina) stiranja običnog bora, odnosno na temelju nekih morfoloških i fizioloških svojstava, a kao rezultat je izdvojeno pet rasa, odnosno varijeteta i formi (Stefanović 1980), uz prisutnu veliku unutarvrsnu varijabilnost. Hegi (1906) već ranije u Europi na temelju oblika krošnje, boje, dužine i širine iglica, zatim oblika češera i obojenosti muških cvasti bijeli bor raščlanjuje na niže sistematske jedinice, odnosno u jedanaest različitih rasa, varijeteta i formi. Prvim rezultatima iz ovog pokusa provenijencija Mikić (1991 ukazuju na razlike između provenijencija u visinskom rastu, gdje su se superiornim pokazale provenijencije podrijetlom s dolomita, posebice ona s područja Bugojna. Cilj istraživanja je: priznatim metodama za testiranje provenijencija odrediti koja je najbolja provenijencija za ekološke uvjete koji vladaju na Glasinačkoj visoravni, prema prsnom promjeru, visini, temeljnici i volumenu, a na temelju sinteze svih analiziranih svojstava dati preporuku za uporabu najbolje provenijencije u aktivnostima na podizanju umjetnih nasada običnog bora, u svrhu boljeg iskorištenja proizvodnih potencijala tla i povećanja proizvodnosti šuma. MATERIJAL I METODE – Material and methods Tijekom mjeseca srpnja 2007. godine izmjerene su biljke u pokusu običnog bora podignutom na lokalitetu Glasinačkog polja, kod Sokolca (slika 1), u starosti biljaka od 21 godinu. Izmjerom su obuhvaćeni sljedeći taksacijski elementi: prsni promjeri i visine svih stabala na pokusnoj plohi. Prsni su promjeri mjereni promjerkom s milimetarskom podjelom, dok su visine stabala mjerene pomoću letve, a ona veća, koja se nije moglo izmjeriti letvom, pomoću visinomjera. Na temelju izmjerenih promjera stabala obračunata je temeljnica za pojedinačna stabla, a zatim i volumenu pojedinačnih stabala uporabom Preslerove (Pressler) jednadžbe za približno računanje volumena stabla. Podaci o veličinama promjera, temeljnica, visina i volumena pojedinačnih stabala po provenijencijama statistički su obrađeni analizom varijance u svrhu utvrđivanja stupnja varijabilnosti unutar i između provenijencija. Kao krajnji rezultat ove analize dobili smo pokazatelje deskriptivne statistike, zatim rezultate kla |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 17 <-- 17 --> PDF |
D. Ballian, E. Mujanović,A. Čabaravdić: VARIJABILNOSTI OBIČNOG BORA(Pinus sylvestris L.) ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIII (2009), 577-588 Slika2. Raspored istraživanih provenijencija, sjemenskih plantaža, podrijetla klonova u plantažama, 1. Bugojno, 2. Bosanski Petrovac, 3. Šipovo, 4. Zavidovići, 5. Romanija – Glasinac, 6. Romanija – Bioštica, 7. Olovo, 8. Han Kram, 9. Foća, 10. Kladanj, 11, Rogatica, 12. Sjemenska plantaža Sarajevo, 12 – s klonovi podrijetlom sa Igmana, 13. Sjemenska plantaža Doboj, 13 – s klonovi podrijetlom sa Knežinskog paleža, PP– pokusna ploha. Figure 2Distribution of Scots pine provenance, seed orchards, provenance of clones in orchads, 1. Bugojno, 2. Bosanski Petrovac, 3. Šipovo, 4. Zavidovići, 5. Romanija – Glasinac, 6. Romanija – Bioštica, 7. Olovo, 8. HanKram, 9. Foća, 10. Kladanj, 11, Rogatica, 12. Seed orchards Sarajevo – Šamin gaj, 12 – s clones provenance from Igmana, 13. Seed orchards Doboj - Stanari, 13 – s clones provenance from Knežinskog paleža, PP – experimental plot. sične analize varijance, a testiranja smo proveli upora-provenijenciju i između provenijencija, s uporabom bom Dankanovog (Duncan) i testa “post hoc”za svaku statističkog programa Statistica. Osnovni podaci o pokusnoj površini Glasinačko polje – Romanija Basic data on the experimental plot Glasinac filed – Romanija – Šumarija DPŠumarstvo Sokolac – Geološka podloga vapnenac – Gospodarska jedinica Romanija - Glasinac – Tip zemljišta smeđe-vapnenačko – Odjel 66 (kalko-kambisol) – Nadmorska visina 960 m – Vegetacijski tip šume kitnjaka i graba – Ekspozicija zapadna (Querco-carpinetum) – Inklinacija 2o |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 18 <-- 18 --> PDF |
D. Ballian, E. Mujanović,A. Čabaravdić: VARIJABILNOSTI OBIČNOG BORA(Pinus sylvestris L.) ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIII (2009), 577-588 Tablica 1. Provenijencije u pokusu Glasinac – Sokolac Table 1 Provenances in the experimental plot Glasinac – Sokolac R.b. No. Provenijencija Provenance Oznaka Sign. Gospodarska jedinica i odjel provenijencije Management unit and stand of provenance Zemljopisna širina Latitude Zemljopisna dužina Longitude Nadmorska visina Altitude(m) 1. Bugojno B Prusačkarijeka 44°03’10” 17°19’55” 1230 2. Bos. Petrovac BP Klekovača - Drinići 44°29’28” 16°29’21” 920 3. Šipovo Š DonjiJanj 44°14’31” 17°13’26” 1200 4. Zavidovići Z Gostović 44°19’56” 18°12’44” 480 5. Romanija-Glasinac RG Romanija-Glasinac 43°54’20” 18°42’50” 1235 6. Romanija-Bioštica RB Kaljina - Bioštica 44˘02’14” 18°45’50” 780 7. Olovo O Tribija - Duboštica 44°14’50” 18°20’54” 850 8. HanKram HK Javor 44°01’53” 18°56’25” 1100 9. Foča F Meštrevac 43°20’51” 19°31’63” 1370 10. Kladanj K GornjaDrinjača 44°16’46” 18°37’47” 900 11. Rogatica R Sjemeć 43°48’06” 19°08’32” 1100 12. Sjem. plantaža Sarajevo SPS Zujevina 43°52’14” 18°12’52” 570 13. Sjem. plantaža Doboj SPD Stanari 44°45’11” 17°59’50” 180 14. Kontrola KON Mješavina sadnog materijala svih istraživanih provenijencija Za analizu iz ovog testa provenijencija koristili smo 11provenijencija običnog bora, materijal iz dvije sjemenske plantaže (Sarajevu-Rakovica i Doboj-Stanari) (tablica 1), kao i kontrolnu površinu s izmiješanim materijalom. Klonski materijal u sjemenskim plantažama potječe iz samo jedne populacije, odnosno provenijenije. Tako je klonski materijal u plantaži Sarajevo podrijetlom s Igmana, a u plantaži Doboj podrijetlom s lokaliteta Knežinski palež, iz sjeveroistočnog područja Romanijskog masiva. Shema 1. Shematski prikaz pokusa na lokalitetu Glasinačko polje - Sokolac. Scheme 1 Schematic presentation of the experimental plot in the locality Glasinac filed – Sokolac Sjeme je zasijano 1986. godine, a kod starosti bi-dnju, a i povećalo uspjeh primanja biljaka. Sadnja je ljaka od 1+1 godine podignut je pokus. Nakon prve go-obavljena na razmak 2 . 2 m, odnosno 2500 biljaka po dine biljke su iz sijališta presađene u vrečice, gdje ha, prema rasporedu koji je dat u shemi 1. Svaka od ostaju jednu godinu, što je olakšalo manipuliranje i sa-uporabljenih provenijencija u pokusu zasađena je u pet |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 19 <-- 19 --> PDF |
( – . Slika 4. Srednji promjer stabala za provenijencije u pokusu Glasinačko polje – Sokolac Figure 4Average diameter of trees for provenances in the experimental plot Glasinac filed – Sokolac |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 20 <-- 20 --> PDF |
D. Ballian, E. Mujanović,A. Čabaravdić: VARIJABILNOSTI OBIČNOG BORA(Pinus sylvestris L.) ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIII (2009), 577-588 Tablica 2. Srednje veličine za istraživana svojstva u pokusu Table 2 Average for researched traits in the experiment plot R.b. No. Provenijencija Provenance Broj biljaka Number of trees Srednji promjer Average BHD(cm) Temeljnica prosječnog stabla Basal area of the average trees (m 2 ) Ukupna temeljnica po ha Total basal area per ha (m 2 ) Srednja visina Average height (m) Volumen prosječnog stabla Volume of average trees (m 3 ) Drvna zaliha po ha Volume per ha (m 3 ) 1. B 137 13,45 0,0142 24,3175 8,75 0,0410 70,21 2. BP 126 13,24 0,0137 21,5775 8,38 0,0378 59,53 3. Š 132 13,91 0,0151 24,9150 8,81 0,0439 72,43 4. Z 112 12,43 0,0121 16,9400 7,80 0,0311 43,54 5. RG 154 13,48 0,0146 28,1050 8,82 0,0424 81,62 6. RB 147 13,24 0,0137 25,1737 8,50 0,0384 70,56 7. O 143 11,93 0,0111 19,8412 7,77 0,0284 50,76 8. HK 140 13,31 0,0139 24,3250 8,41 0,0385 67,37 9. F 130 13,07 0,0134 21,7750 8,20 0,0362 58,82 10. K 136 12,59 0,0124 21,0800 7,95 0,0325 55,25 11. R 146 13,05 0,0133 24,2725 8,19 0,0359 65,51 12. SPS 148 12,86 0,0129 23,8650 8,18 0,0348 64,38 13. SPD 157 12,71 0,0126 24,7275 8,29 0,0344 67,51 14. KON 103 11,72 0,0107 13,7762 7,54 0,0266 34,24 Prosjek za pokus Average per exp. plot 136,5 12,92 0,0131 22,4779 8,25 0,0358 61,55 Analizom varijance za svojstvo promjera, unutar svih provenijencija dobivena je statistički značajna razlika između familija (tablica 3), što daje jednu posebnu kvalitetu u selekciji, jer možemo izdvojiti unutar svake provenijencije superiornije familije, a unutar familija superiorna natprosječna stabla. Na taj način možemo značajno povećati genetičku dobit (Vidaković iKrstinić 1985). Na međupopulacijskoj razini dobili smo statistički značajnu razliku, a F vrijednost je 4,95 (tablica 3), što nas upućuje na postojanje genetičkih razlika između provenijencija. Na temelju provedenog testa, Post HocTesta, možemo primijetiti da najveću varijabilnost prema drugim provenijencijama pokazuje provenijencija Olovo, čak prema 10 provenijencija, te najviše Varijabilnost srednje temeljnice – Najveća temeljnica prosječnog je kod provenijenciji Šipovo sa veličinom od 0,0151 m2, dok je najmanja bila 2 kod provenijencije Olovo sa 0, 0111m. Prosječna veličina srednje temeljnice na cijeloj pokusnoj površini iz 2 nosi 0,0131 m. I kod ovog svojstva stabla na kontrolnoj površini pokazuju najmanju veličinu temeljnice. Veće temeljnice prosječnog od prosječne imamo kod provenijencija Bugojno, Bosanski Petrovac, Šipovo, Han Kram, Rogatica, Romanija-Glasinac, Romanija-Bioštica, Foča, kao i kod svojstva promjera (tablica 2, slika 5). Najveću ukupnu prosječnu temeljnicu preračunato po hektaru imamo kod provenijencije Romanija Glasi doprinosi varijabilnosti. Što se tiče najmanjeg variranja, ono je registrirano samo prema 3 provenijencije, a takvo grupiranje pokazuju provenijencije Rogatica, Foča, Bosanski Petrovac, Han Kram i Sjemenska plantaža Sarajevo, te najmanje doprinose variranju.. Također je proveden i Dankanov test, koji prema sličnosti pokazuje grupiranje provenijencija u šest sku- pine.Tako rezultati provedenog testa ukazuju na značajnu varijabilnost između provenijencija za svojstvo promjera stabla. Ovo nas upućuje da u svrhu povećanja promjera, a time i proizvodnosti, u novopodignutim kulturama ima smisla vršiti selekciju između provenijencija, kao i unutar samih provenijencija, na razini familija i individua. Average basal areas veći broj preživjelih biljka, uz relativno velik promjer (154 u pokusu ili 1925 po ha). Po ovom svojstvu je najlošija provenijencija Zavidovići, uz relativno mali broj preživjelih biljka, daleko ispod prosjeka, što se odražava i na ukupnu temeljnicu. Inače osam provenijencija pokazalo je iznadprosječnu veličinu temeljnice (tablica 2, slika 5). I u ovom slučaju kontrolna površina pokazala se najlošijom. Analizom varijance na unutar provenijencijskoj razinu dobili smo statistički značajnu varijabilnost unutar svih provenijencija, kao i kontrole (tablica 3), a varijabilnost je statistički značajna i između analiziranih pro 2 nac sa 28,1050 m/ha jer kod te provenijencije imamo i venijencija, s F veličinom od 4,52. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 22 <-- 22 --> PDF |
D. Ballian, E. Mujanović,A. Čabaravdić: VARIJABILNOSTI OBIČNOG BORA(Pinus sylvestris L.) ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIII (2009), 577-588 Varijabilnost srednje visine – Average height Srednja visina na oglednoj plohi kretala se od 7,77 m kod provenijencije Olovo, do 8,82 m kod provenijencije Romanija Glasinac, dok je kontrolna površina imala manju prosječnu visinu i od Olovske provenijencije. Najniže stablo izmjereno je kod provenijencije Bosanski Petrovac, s visinom 1,40 m i pripadalo jeVklasi po Kraftovoj kategorizaciji, dok je najveća visina izmjerena također kod provenijencije Bosanski Petrovac i iznosila je 11,3 m. Prosječna visina za cijelu plohu iznosi 8,25 m.Veće visine od prosjeka za pokus imale su provenijencije Bugojno, Bosanski Petrovac, Šipovo, Romanija- Glasinac, Romanija – Bioštica, Han Kram, te sjemenska plantaža Doboj, dok su ostale imale ispod prosječne visine (slika 6). Analizom varijanse visina u pokusu dobili smo statistički značajne razlike, i na unutar provenijencijskoj razini (tablica 3), s tim da provenijencija Bosanski Petrovac ima najveću F vrijednost.Također i na među provenijencijskoj razini s veličinom F od 9,50 (tablica 3). Post Hoc Testom je utvrđeno da u pogledu visina najveću varijabilnost pokazuje Kontrolna površina, koja značajno varira u odnosu na 11istraživanih provenijencija, a provenijencije Olovo, Romanija Glasinac, Zavidovići i Šipovo je slijede, jer pokazuju najveće varijabilnosti, te svaka od njih značajno varira prema 10 provenijencija, a druge ih provenijencije slijede. S druge strane provenijencija Romanija Bioštica pokazuje najmanje variranje, značajno varira samo sa četiri provenijencije. Tablica 3. Rezultati unutra i među populacijske analize varijanse (F – veličina). Table 3 Results of intra and inter population analyses of variance (F – size). R.b. Provenijencija Unutarpopulacijska varijabilnost Intrapopulation variability No. Provenance Promjer BHD Visina Height Ukupnu Temeljnica Total basal area Volumen Volume 1. B 1,25* 10,51** 1,68* 3,75* 2. BP 3,27* 49,58** 3,43* 8,60** 3. Š 1,30* 5,27* 1,73* 1,04* 4. Z 3,92* 13,29** 4,72* 7,60** 5. RG 0,35* 4,05* 0,35* 1,33* 6. RB 5,47** 14,72** 6,14** 10,26** 7. O 5,50** 48,76** 5,48** 13,25** 8. HK 0,90* 9,27** 0,90* 0,96* 9. F 2,82* 14,92** 3,20* 4,28* 10. K 9,18** 42,45** 10,16** 16,43** 11. R 0,78* 7,02* 1,29* 3,44* 12. SPS 2,27* 13,67** 2,44* 4,30* 13. SPD 1,82* 14,82** 2,02* 3,01* 14. KON 10,41** 17,34** 8,57* 8,72** Međupopulacijska varijabilnost Interpopulation variability 4,95* 9,50** 4,59* 6,44** * –značajnost 95 % **– značajnost 99 % Naknadnim Dankanovim testom prema stupnju sličnosti izdvojeno je pet grupa, što je još jedan od pokazatelja da kod ovog svojstva imamo značajnu varijabilnost. Dobivena varijabilnost za ovo svojstvo upućuje da u svrhu povećanja visina, a time i veće proizvodnosti, za podizanje novih kultura ima smisla vršiti selekciju između provenijencija kao i unutar samih provenijencija, na razini familija i individua. Rezultati koje navodi ErikssoniEkberg (2001) za smreku to potvrđuju, iako je riječ o aditivnom efektu nasljeđivanja, s velikim brojem gena. Vrlo je interesantno da u prvom premjeru obavljenom 1990. godine provenijencija Bugojno (Mikić 1991) imala najveću prosječnu visinu. U ovom primjeru registrirano je njeno bolje uspijevanje od strane provenijencije Šipovo koja je iz sličnih ekoloških uvjeta i provenijencije Romanija-Glasinac koja je iz ekoloških uvjeta koji vladaju na pokusu. Kako su razlike male i uz ovo pretjecanje provenijencija Bugojno i dalje pokazuje dobar visinski prirast. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 23 <-- 23 --> PDF |
( . Slika 7. Drvna zaliha po ha provenijencija u pokusu Glasinačko polje – Sokolac Figure 7Volume per ha of provenances in the experiment plot Glasinac filed – Sokolac Testiranjem volumena Post Hoc Testom utvrđeno je Kao što je ranije rečeno, ovo je složeno svojstvo izda u pogledu volumena najveće razlike pokazuje pro-vedeno na temelju preživljavanja, promjera i visine, te venijencija Šipovo prema drugim provenijencijama, te je stoga i najznačajnije za procjenu proizvodnosti pronajviše doprinosi varijabilnosti jer varira prema 11pro-venijencija. Kako je provenijencija Romanija – Glasivenijencija, dok najmanju varijabilnost pokazuj Foča nac najbolja, odmah možemo zaključiti da je ona pokazanom varijabilnošću prema četiri provenijencije. najbliža istraživanom lokalitetu i pokazuje da je njena genetička struktura najbolje prilagođena lokalnim Testiranje sprovedeno Dankanovim testom također uvjetima koji vladaju na području Glasinačke visora je potvrdilo postojanje statistički značajne varijabilnovni. Ovdje se očekivalo i bolje rangiranje materijala sti, jer su se provenijencije prema sličnosti izdvojile u podrijetlom iz sjemenske plantaže “Stanari”, s obzirom sedam skupina. da su klonovi od kojih je podignuta podrijetlom s Ro |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 21 <-- 21 --> PDF |
( Slika 6. Srednja visina provenijencija u pokusu Glasinačko polje – Sokolac Figure 6Average height of provenances in the experimental plot Glasinac filed – Sokolac |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 24 <-- 24 --> PDF |
D. Ballian, E. Mujanović,A. Čabaravdić: VARIJABILNOSTI OBIČNOG BORA(Pinus sylvestris L.) ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIII (2009), 577-588 manijskog platoa, iz populacije (provenijencije) Knežinski palež, koja ipak nije najbolje rangirana. Ovo je tim značajnije, ako se zna da se na svim pokusnim površinama tijekom prvih mjerenja 1990. godine pokazalo da provenijencija Bugojno ima najbolji visinski i debljinski prirast. Kako nismo u mogućnosti da usporedimo naše dobivene podatke s nekim sličnim, možemo se osvrnuti na rezultate dobivene kod drugih vrsta, pa se može primijetiti da je između provenijencija na temelju dva mjerenja primijećena pojava pretjecanja provenijencija, o čemu kod ariša izvještavaPintarić(2000) u bosanskohercegovačkom pokusu, a o čemu također izvještava iJacques (1992) za zapadnu Europu. Na temelju tih saznanja ovdje se potvrđuje pravilo da se valjani zaključci iz testova provenijencija mogu donijeti tek nakon 1/3 ophodnje za ispitivanu vrstu. Ipak i rana selekcija ima smisla ako se želi materijal unositi na ekstremna staništa, gdje u prvim fazama svoga razvoja treba što prije ojačati i prekriti željenu površinu. Za pošumljavanja u normalnim uvjete, gdje se ne traži brzi rast u mladosti za pošumljavanje treba koristiti kasnijim rezultatima dobivenim iz testova provenijencija. Ovdje je potrebno da se kritički analizira reprodukcijski materijal podrijetlom iz sjemenskih sastojina, jer nije ispunio očekivanja, niti je pokazao željenu proizvodnost. Prilikom osnivanja plantaža iz kojih je uporabljen sjemenski materijal, težilo se da u njima proizvodimo superioran i kvalitetan selekcionirani sjemenski materijal, visokih proizvodnih mogućnosti i koji treba biti potpuno genetički superioran u odnosu na neselekcionirani proizveden u neuređenim sjemenskim sastojinama. Kako se prilikom osnivanja pokusa od tog materijala očekivalo da će biti superioran po svim željenim svojstvima, na temelju analize rezultata iz ovog pokusa to nije slučaj. U ovom istraživanju dobri rezultati su potpuno izostali, jer se analizirani materijal podrijetlom iz sjemenskih plantaža pokazao kao jako loš, a kod nekih analiziranih svojstava tek kao osrednji. Kao primjer kod analiziranih svojstava biljaka podrijetlom iz sjemenske plantaže Doboj imamo lošije rezultate za neselekcioniranim biljnim materijalom iz bliskih populacija: Romanija-Bioštica, Romanija- Glasinac i Han Kram. To ipak ne znači da treba napustiti daljnje osnivanje sjemenskih plantaža, nego treba preispitati metode selekcije koje su primijenjene, kao i samu tehniku osnivanja plantaža u Bosni i Hercegovini. Možemo i pretpostaviti da razlog ovome treba potražiti u slabo postavljenom kriteriju selekcije majčinskih stabala, orteta, jer je selekcija vršena početkom 60-tih godina prošloga stoljeća, te je selekcija i osnivanja plantaža provođeno u cilju stjecanja novih iskustava i saznanja. Također, ovdje je možda prisutna i metodološka pogreška prilikom podizanja plantaža o kojoj se govorilo kod klonske sjemenske plantaže običnog bora “Koziji grm”(Ballian iBožić 2004), jer klonski materijal nije testiran i selekcioniran po fenotipu testirani prije podizanja plantaže, što je vrlo čest slučaj kod sjemenskih plantaža prve generacije. Drugi problem je možda i u malom području gdje je izvršena selekcija plus stabala, a možda su i slabe genetičke strukture, jer su to pojedinačna stabla borova iz zadnje faze sukcesije, koja su visoka i ravnog debla i vrlo lijepog fenotipa, a koja su svoj fenotip formirala zbog prisutne kompeticije sa susjednim stablima, većinom drugim vrstama, prije svega jelom i smrekom, ili zbog gustog sklopa u ranim fazama razvoja (slika 3).Također ovdje nesmijemo zaboraviti da je možda u pitanju i povratni učinak o čemu pišu Eriksson i Ekberg (2001), a što je posljedica podizanja sjemenskih plantaža izvan prirodnog rasprostiranja vrste, a u svrhu povećanja učestalosti rađanja sjemenom. Inače genetička struktura je istraživana i u klonskoj sjemenskoj plantaži običnog bora Sarajevo, koja ima 20 klonova (Šamin gaj) (Ballian i sur.2005), a koja je pokazala niže vrijednosti heterozigotnosti, dok sjemenska plantaža Stanari Doboj nije još analizirana. Te niže vrijednosti mogu proizlaziti iz malog broja klonova u sjemenskoj plantaži, ali i slabe genetičke konstitucije, jakih srodničkih odnosa s pojavom inbridinga, što vodi depresiji kod potomstva. Kako se ovdje radi o plantažama koje predstavljaju plus stabla-ortete, iz po jedne populacije, možemo ih smatrati u ovom istraživanju i za predstavnike tih provenijencija. Kako su u pokusu slabo rangirane, u okolišnim prilikama koje karakteriziraju pokus, to ne znači da će u okolišu iz kojega potječu biti loš izbor, jer se moramo podsjetiti da je fenotip kojeg ovdje promatramo nastao iz interakcije genotipa i okoliša. Na temelju rezultata ovoga pokusa dobili smo da je lokalna provenijencija uporabljena u ovom pokusu najbolja, te za podizanje novih nasada na tom području treba koristiti samo lokalni materijal. Inače ovo se potpuno podudara sa suvremenim stavovima o očuvanju autohtonog genofonda, a što se već i dugi niz godina zagovara u zemljama s intenzivnim šumarstvom i što se potvrđuje kroz mnoga istraživanja (Eriksson 2008). ZAKLJUČCI – Conclusion Analizom veličine srednjeg promjera, temeljnice, visine i drvne zalihe na pokusnoj površini dobili smo da je provenijencija Romanija-Glasinac imala najbolje rezultate. Uzimajući u obzir loše stanišne uvjete iz kojih potječe ova populacije moglo bi se zaključiti da su njihovi dobri rezultati ostvareni zahvaljujući izuzetno oštroj selekciji u nepovoljnim uvjetima i kvalitetnoj genetičkoj konstituciji. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 25 <-- 25 --> PDF |
D. Ballian, E. Mujanović,A. Čabaravdić: VARIJABILNOSTI OBIČNOG BORA(Pinus sylvestris L.) ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIII (2009), 577-588 Iako svojstvo preživljavanja nije statistički obrađe no, jer spada u grupu kvalitativnih svojstava, jako je značajno jer ima izravnog utjecaja na svojstvo drvne zalihe po ha. Najbolje preživljavanje pokazala je provenijencija Romanija-Glasinac, a najlošije provenijencija Zavidovići, s najmanjim udjelom preživjelih biljaka. Analizom visina stabala na oglednoj plohi utvrđena je statistički značajna razlika, što znači da na pokusnoj plohi i dalje postoji diferencijacija između zastupljenih provenijencija. Najbolja je provenijencija Romanija- Glasinac te Šipovo i Bugojno. Prema tipu zemljišta, u ovom slučaju smeđim-vapnenačkim (kalko-kambisol), te nadmorskoj visini i ekološkim uvjetima koji vladaju na Glasinačkoj visoravni najbolje odgovara provenijencija Romanija –Glasinac, koja u ovim uvjetima ima najbolju proizvodnost. LITERATURABallian,D., G.Božič,2004: Kontrola morfološke identifikacije klonova iz sjemenske plantaže bijelog bora “Koziji grm” pomoću izoenzimskih markera. Radovi Šum. Fak. u Sarajevu, br. 1: 47–56. Ballian, D., F. Bogunić, M. Konnert, 2005: Usporedba molekularno genetičkih svojstava sjemenskih plantaža običnog bora (Pinus sylvestrisL.) u Bosni i Hercegovini. Rad. Šumar. Inst. Jastrebarsko, 41(2): 7–16. Dengler,A., 1938: Pines of foregin provenance in the second generation. Zeitschr. F.U J. 70: 150–162. For.Abs. 1, No 22. Dizdarević,H., N.Prolić,F.Mekić,T.Mikić, M. Vučetić, K.Pintarić, D.Luteršek, D. Gavrilović, M.Uščuplić,V.Lazarev, I. Vukorep,V.Stefanović, L.Miloslavić, J. Vrljičak,1987: Revizija postojećih i izbor novih sjemenskih sastojina na području SR BiH. Rukopis. Sarajevo. Str. 452. Eriksson,G., 2008:Pinus sylvestris-Recent genetic research. Department of plant biology and forest Genetics, Genetic center, SLU, Uppsala, Sweden. Str. 112. Eriksson, G., I. Ekberg, 2001: An Introduction to Forest Genetics. SLU Repro, Uppsala. Str. 166. Giertych, M., 1976: Racial variation: Genetics of Scots pine (Pinus sylvestrisL.)Annales forestales, 7/3: 59–105, Zagreb. Giertych,M., 1976: Summary resultsof IUFRO 1938 and 1939 provenance experiment. Height growth. Silvae Genet. 25:154–164. Giertych,M., J.Oleksyn,1992: Studies on genetic variation in Scots pine (Pinus sylvestrisL.)coordinated by IUFRO. Silvae Genet:41:133–143. Dobivene srednje veličine za bijeli bor u ovom pokusu ukazuju da neke provenijencije nadmašuju prvi bonitet, ako ih usporedimo s podacima iz tablica drvnih zaliha jednodobnih šuma. S obzirom da se pouzdani zaključci o proizvodnim mogućnostima neke vrste, a tako i provenijencije unutar vrste, mogu donijeti tek poslije jedne trećine predviđene ophodnje, dobiveni rezultati za sada su samo djelomično pouzdani kod donošenja zaključka koja bi bila najbolja provenijencija koju možemo koristiti pri introdukciji na unaprijed definiranom staništu, dok će valjani zaključci biti doneseni u idućem razdoblju. Prisutna varijabilnost unutar i između provenijencija, a koja je registrirana u ovom pokusu, može se iskoristiti za naknadne selekcije materijala kod podizanje intenzivnih kultura ili sjemenskih plantaža. – References Hegi, G., 1906: Illustrierte Flora von Mitteleuropa, vol. 3,Swertia, 1973–1976. J. F.Lehmanns, Münich, Germany. Jacques, D., 1992: Early Tests in European Larch Pro venance Trials in Belgium. Proceedeing: IUFRO Centennial Meeting of the IUFROWorking Party S2-02-07. Berlin. Mikić,T.,1991: Primjena metoda oplemenjivanja u podizanju intezivnih kultura šumskog drveća u cilju povećanja proizvodnje drvne mase sa kratkim produkcionim periodom. Izvještaj za period 1989–1990 u okviru D.C.VII.Sarajevo. Patlaj, J. N., 1964: Vlijanie geograficeskogo proischożdenia semian na rost i ustojcivost sosny v kulturach severnoj lovobereżnoj casti USSR. Ukr. Sel. Choz, Ak. Kier. (Autoreferat). Pintarić,K., 2000: 30 godina istraživanja na arišu različitih provenijencija u Bosni. Šumarski list, broj 3–4, str. 143–156, Zagreb. Pintarić,K., 2002: Šumsko-uzgojna svojstva i život važnijih vrsta šumskog drveća. Sarajevo: Udruženje šumarskih inžinjera i tehničara Federacije Bosne i Hercegovine. Str. 221. Scamoni, A., 1950: Überdie weitere Entwicklung Künstlicher Kiefernkreuzungen in Eberswalde Züchter 20 (1/2): 39–42. Schober,R., 1995: Ertragstafeln wichtiger Baumarten, J. D. Sauerländer’s Verlag, Frankfurt am Main. Str. 166. Stefanović,V.,1958: Zajednica bijelog bora (Pinetum silvestris dinaricum) i neke njene karakteri stike na području zapadne Bosne. Radovi Polj.– Šum. Fak. u Sar., br 3. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 26 <-- 26 --> PDF |
D. Ballian, E. Mujanović,A. Čabaravdić: VARIJABILNOSTI OBIČNOG BORA(Pinus sylvestris L.) ... Šumarski list br. 11–12, CXXXIII (2009), 577-588 Stefanović,V., 1980: Ekotipska diferencijacija bi-cijska rejonizacija Bosne i Hercegovine. Po sebno jelog bora (Pinus sylvestrisL.) u Bosni i Herce-izdanje br. 17. Sarajevo. govini. Posebna izdanja br. 13. Sarajevo. Vidaković, M. iA. Krstinić, 1985: Genetika i Stefanović,V.,Beus,V.,Burlica,Č.,Dizdare -oplemenjivanje šumskog drveća. Zagreb. vić,H., Vukorep, I. 1983: Ekološko-vegeta- SUMMARY: Experimental regional division of Scots pine (Pinus sylvestris L.) in Bosnia and Herzegovina was initiated with development of framework of the program “Revision of existing and selection of new seed stands, and study of biological traits of Norway spruce, silver fir, Scots pine and European black pine in the function of production of qualitative seed needed for forestry in SRBiH”. During 1989 test surface in Glasinac filed – Sokolac was established with 11 provenances, material from two seed plantations and control group. Research was carried out on diameters, basal areas, heights, volume of medium tree, and total volume per ha of trees which are 21 years old. Analyses carried out on size of medium diameter, basal area, height, and volume on the test surface showed that provenance Romanija-Glasinac had best results. Taking into consideration poor conditions in the place of origin of this population, conclusion could be made that their good results were obtained based on the extremely competitive selection in the unfavorable conditions, and on qualitative genetic construction. Although the trait of survival is not statistically processed because it belongs to the group of qualitative traits, it is very significant because it does not have direct influence to the trait of volume per ha. The best survival was demonstrated by the provenance Romanija-Glasinac, and the poorest by the provenance Zavidovići with minimal portion of survived plants. Statistically significant difference was determined by analysing the height of trees in the test surface, meaning that differentiation between the provenances is still present on the test surface. The best provenances are Romanija- Glasinac, Šipovo, and Bugojno. According to the soil type, which is in this case brown limestone (calcocambisol), sea level, and ecological conditions at the Glamoč plateau, the best provenance is Romanija – Glasinac which has the best productivity under these conditions. Obtained medium heights for Scots pine in this experiment showed that some provenances go above site class I. if they are compared with data from volumetric tables for even aged forests. According to the Wiedemann’s volumetric tables, the provenance Romanija – Glasinac is significantly larger in regards to average basal area and volume from volumetric tables for the site class I. of habitat. Reliable conclusions about productive possibilities of some species, and of a provenance inside some species, can be made only after one third of estimated fertilization. Having that in mind, obtained results up to now are only partially reliable when making conclusions about which provenance is the best for introduction on the defined habitat while good conclusions will be reached in the following period. Present variability intra and inter provenances, which is registered in this experiment, can be used for subsequent selections of material when installing intensive clone or seed plantation. Key words:Scots pine, provenance trial, diameter, bosal area, volume |