DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 92 <-- 92 --> PDF |
rad Hrvatskog naravoslovnog društva osnovanog 1885. g. i njegova suosnivača i prvog predsjednika zoologa Spiridiona ŠpireBrusine.Naime, u okrilju tog Druš tva 1922.g. osniva se Odbor za zaštitu prirodnih spomenika u čijim su se redovimanašli velikani zoolozi i bo taničari poput ornitologa Ervina Rösslera,Miroslava Hirtza, geologa i geomorfologa Josipa Poljaka, Ive Pevaleka, Ive Horvata.Godinu dana nakon okončanja Drugog svjetskog rata (1946.) uslijedit će osnivanje Zemaljskog zavoda za zaštitu prirodnih rijetkosti NRH, koji 1961. prerasta i djeluje kao Republički zavod za zaštitu prirode (do 1990). Da jemnogim pravim entuzijastima na planu zaštite prirode, koji su vo dili prave bitke za ostvarenje svojih zamisli, bila ugro žena čak i egzistencija, autor iznosi podatakda je zbog suprotstavljanja gradnji hidroelektrane na rijeci Krki nekolicina djelatnika Zavoda bila udaljena s posla! Navevši kratke životopise svih čelnih ljudi Zavoda, od RatkaKeve do MiheMiljanića, slijedi prikaz svih poslova i aktivnosti djelatnika Zavoda, od evidencije pojedinih područja za pokretanja postupka donošenja odluke o posebnoj zaštiti do intenziviranja međuna rod ne suradnje i suradnje pri reintrodukciji divljači. Slijedi iscrpan prikazSlužbe zaštite prirode (1990–2007), koja je u minulih 17 godina bila raspoređivana i organizirana na različite načine, usporedo s reorganizacijom resornih ministarstava. Kako mu i ime kazuje, u poglavljuDa naš nja organizacija predstavljeno je Ministarstvo kulture – uprava za zaš titu prirode s njegovih pet odjela, te poimeničan popis s osobnim podacima svih djelatnika zapo slenih do 1990. i onih koji su se u službu zaštite prirode zaposlili nakon te godine. Unutar tog poglavlja posebno je predstavljen Državni zavod za zaštitu prirode (osnovan 2003) s naznakom stručnih poslova koje obavlja, organiziranošću i popisom stručnih djelatnika. U poglavljimaPravni propisi iMeđunarodne obveze dan je uvid u važeće propise vezane uz zaštitu prirode, počevši od Zakona o lovstvu iz 1893. (najveći prostor posvećen je važećem Zakonu o zaštiti prirode iz 2005. g.) do uredbi o proglašenju ekološke mreže inaziva međunarodnih konvencija i sporazuma koje je RH prihvatila, potpisala i/ili ratificirala. Slijedi detaljan uvid u broj i stanje zaštićenih dijelova prirode (Hrvatska je 2006. g. imala strogih prirodnih rezervata 2, nacionalnih parkova 8, posebnih rezervata 81, parkova prirode 11, spomenika prirode 103 itd.) sadržanih u poglavljimaProglašavanje prirodnih vrijednosti zaštićenima iUpravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima. Mišljenja sam da je tim po glavljima valjalo dodati i poglavlje Pregled posebno zaštićenih vrijednosti, uvršteno na sam kraj knjige, a koje uz naziv i površinu zaštićenog područja te popis djelatnika označava i županiju u kojoj se to zaštićeno područje nalazi. Autor je vodio računa i o istaknutim pojedincima “koji su uz svoj redoviti rad ostavili ogroman prilog i na polju djelovanja u zaštiti prirode, a nisu spomenuti u ranijim popisima”. Imena njih dvadesetak, zajedno s pojedinim zaslužnim društvima i institucijama, sadrži poglavljeOstala tijela, udruge i osobe u Hrvatskoj koje se bave zaštitom prirode. Na Štahanov popis društvenih organizacija (nevladinih udruga) koje su doprinijele podizanju svijesti javnosti prema prirodnom okolišu, uvršten je tako: Hrvatski ornitološki zavod HAZU, Hrvatski planinarski savez sa svojim glasilom Hrvatski planinar, Zelena akcija, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Agencija za zaštitu okoliša i dr. Nisu mimoiđena ni visoka učilišta (Šumarski,Agronomski, Prirodoslovno-matematički, Učiteljski i Filozofski fakultet Družbe Isusove sa Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilište u Osijeku, Splitu i Dubrovniku teVeleučilište u Karlovcu (na kojemu, usput rečeno, autor već dugi niz godina u okviru studijaLovstvo i zaštita prirode predaje predmete:Pravni propisi u zaštiti prirode i Upravljanje zaštićenim dijelovima prirode), ana kojima se tematika zaštite prirode predaje pod raznim nazivima. Sve čestitke nakladniku knjige Ogranku Matice Hrvatske Samobor, koji je, prema riječima već spomenutog urednika Zorana Perovića”, našao za potrebno (kad za takvu vrstu potrebe nije imale sluha matična kuća autora) da izdavanjem publikacije svog člana i sugrađanina “na najbolji mogući način provede u djelo jedan od svojih temeljnih ciljeva, a to je skrb za očuvanje kulturne |