DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 9 <-- 9 --> PDF |
I. Seletković, N. Potočić,A. Jazbec, T. Ćosić, T. Jakovljević: UTJECAJ RAZLIČITIH SJETVENIH SUPSTRATA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 469-481 fosforkolorimetrijskinaUV/VISspektrofotometruPE Lambda1A, akalij, kalcijimagnezijizravnoizfiltrata naatomskomapsorpcijskomspektrofotometruPE3110. Normalno razvijeno lišće sa po pet biljaka prosječne veličine (1 list po biljci) uzorkovano je za određivanje sadržaja pigmenata. Za pripremu jednog uzorka lišće je isjeckano škarama na male komadiće, a uzorak je homogeniziran miješanjem te je za daljnju pripremu uzeta odvaga od 0,3 g. Nasumično odabran dio tako pripremljenih listova (oko 0,3g) predstavljao je jedan uzorak. Nakon toga biljni materijal, koji je činio jedan uzorak, izvagan je na analitičkoj vagi te mu je zabilježena masa. Uzorak je kvantitativno prebačen u porculanski ta rionik i homogeniziran uz dodatak ledeno hladnog apso lutnog acetona. Homogenat je kvantitativno pre- ne sen u kivetu i centrifugiran na 1000 okretaja u trajanju od 10 minuta. Supernatant je dekantiran u menzuru, a kruti ostatak još jednom ekstrahiran s apsolutnim acetonom. Nakon centrifugiranja i spajanja supernatanata izmjeren je volumen ekstrakta. Kvantitativna determinacija fotosintetskih pigmenata izvršena je spektrofotometrijski, očitavanjem apsorbancije (A) na 661,6 i 644,8 nm. Mjerenja su obavljena na UV/VIS spektrofotometru PF Lambda 1A. Za izračunavanje koncentracije fotosintetskih pigme nata korištene su sljedeće formule (Lichtenthaler1987): 3 Chla+b= (7.05A + 18.09A )V/m*10 661.6 644.8 gdje su Chla+b= koncentracija ukupnog klorofila u mg/g svježe tvari uzorka V=ukupni volumen ekstrakta fotosintetskih pigme nata u ml m =masa uzorka u gramima. Visine i promjeri vrata korijena izmjereni su krajem vegetacije i izračunate srednje vrijednosti za svako tretiranje/ ponavljanje. Po pet sadnica u svakom ponavljanju x tretiranju najbliže tim srednjim vrijednostima po visini, a zatim po promjeru, uzorkovane su radi određivanja biomase lišća, stabljike i korijena. Biljke su po završetku prve vegetacije presađene na teren (UŠPKarlovac, Šumarija Jastrebarsko, GJ Plešivica 24a ) na površinu namijenjenu obnovi sadnjom bukve. Površina je prije sadnje očišćena od korova i izbojaka iz panja. Sadnice su posađene po tretiranjima i ponavljanjima na razmak 50 cm između biljaka i 1 m iz među redova. Nakon dvije godine biljkama su izmjerene visine i promjer vrata korijena. Za sve analizirane varijable napravljena je deskriptivna statistika i za sva testiranja grešku tipa I (a) od 5% smatrali smo statistički značajnom. Za sve analizirane parametre razlike između tretiranja testirali smo analizom varijance (ANOVA). Ukoliko su se razlike u tretiranjima za neke od analiziranih parametara u analiza varijanci pokazale statistički značajneTukey-evim post hoc testom, ustanovili smo koja su to tretiranja koja se međusobno statistički značajno razlikuju (Sokal i Rohlf,1995). Statističke analize i svi grafički prikazi napravljeni su koristeći statistički paket STATISTICA 7.1(StatSoft, Inc., 2003). REZULTATI ISTRAŽIVANJAS RASPRAVOM – Results and discussion Tablica 2. Rezultati analize varijance za sve analizirane varijable Table 2 Results of ANOVA for all analysed variables Analizirane varijable Variables Stupnjevi slobode df F vrijednost F value p p N 7 3,555 0,0092 P 7 7,984 <0,0001 K 7 33,561 <0,0001 Ca 7 38,362 <0,0001 Mg 7 19,123 <0,0001 Chla+b 7 12,648 <0,0001 lišće 2004 7 32,6926 <0,0001 korijen 2004 7 6,4964 0,0002 visina 2004 7 40,211 <0,0001 visina 2006 7 46,194 <0,0001 promjer 2004 7 21,889 <0,0001 promjer 2006 7 27,867 <0,0001 Koncentracije biogenih elemenata u lišću Concentrations of mineral nutrients in leaves Osnovni zakoni biljne ishrane vrijede za sve biljke, a dobar i zdrav rast možemo postići samo ako su svi čimbenici rasta dovoljno prisutni i nalaze se u pravilnom odnosu (Baule iFricker,1971). Stanje ishra ne biljke odražava stupanj u kojemu je rezerva hraniva u tlu (supstratu) sposobna odgovoriti zahtjevima biljaka za ishranom u određenim uvjetima. Koncentracije elemenata i njihovi odnosi u lišću omogućuju nam uvid u stanje ishrane stabala u smislu njihovog nedostatka ili previsoke koncentracije, u apsolutnom iznosu ili u odnosu na koncentracije drugih elemenata (De Vries i dr.2000). Usvojena praksa interpretacije rezultata analiza biljnog materijala zasniva se na usporedbi koncentracija s graničnim vrijednostima (Raitio,1993). Stoga re zultate analiza biljnog materijala dajemo u usporedbi s normalnim koncentracijama dušika, fosfora, kalija, kalcija i magnezija u lišću bukve prema Bergmannu 1992, (Tablica 3.). Ako su prisutni i drugi čimbenici rasta, dušik odlučuje o veličini biljne proizvodnje, pa time i o prirastu dr veta(Baule iFricker 1971,Mengel iKirkby 2001). Koncentracije dušika razlikuju se prema različitim tretiranjima, kako u pogledu supstrata, tako i u pogle du korištenog gnojiva (Slika 1.). Najveće vri jednosti |