DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 89 <-- 89 --> PDF |
To drvo nam je na dohvat ruke, a koliko i na koji način ćemo ga uzeti, ovisi isključivo o nama i našoj energetskoj i gospodarskoj politici. Prema podacima Komercijalne službe HŠ d.o.o. za 2008. godinuizvoz 3 drvnih sortimenata iznosio je svega 533.000 m ili 3 samo 12 %(a trupaca samo 35.344 m ili 0,8 %),a ne kako stoji u nacrtu Zelene knjige, da se danas izvozi više od 50 % oblovine. Budući da danas u RH već postoje moderna postrojenja na energetsku uporabu biomase (toplane, bioener gane- toplane, bioplinska postrojenja, pogoni za proizvodnju biogoriva i tvornice peleta i tvornica koja proizvodi peći i kotlove na biomasu), bez straha treba u strategiju staviti 100 PJ umjesto predloženih 36 PJ ener gije iz biomase. Hrvatska sada treba energetski preokret, tj. treba dati prednost obnovljivim izvorima energije (OIE) is pred dviju termoelektrana na uvozni ugljen i nuklearki! Zaključke ovog skupa organizatori su proslijedili na adrese: Odbora za obnovu i razvoj Sabora RH, Odbora za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Sa- bora RH i Odbora za zaštitu okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Sabora RH, te gospođi Jadranki Kosor, predsjedniciVlade RH i ministrima: Damiru Polančecu, Petru Čobankoviću i Božidaru Pankretiću. Na kraju se svim sudionicima na iskazanom interesu i dolasku zahvalio Josip Dundović, predsjednik Hrvatske udru ge za biomasu, što su omogućili da ovogodišnja manifestacija i okrugli stol budu uspješno realizirani. Ujed no sve pozivamo na 5. hrvatske dane biomase u Našicama, 3. rujna 2010. godine u Dvorani Emaus! Mr. sc. Josip Dundović KNJIGE I ČASOPISI – BOOKS AND MAGAZINES (Scientific and professional) L’ITALIA FORESTALE E MONTANA (Časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima-izdanje Akademije šumarskih znanosti-Firenze) Iz broja 3. svibanj -lipanj 2009. godine izdvajamo: Inauguracija 58. akademske godine talijanske Aka demije šumarskih znanosti 29.travnja u dvorani Luca Giordano, slavne palače Medici Riccardi, održana je svečanost povodom inaugu racije 58. obljetnice Akademije u nazočnosti autoriteta znanstvenog i društveno-političkog života. Novi predsjednik prof. OrazioCiancio,pozdravio je nazočne i odao priznanje bivšem predsjedniku Fiorenzu Manciniu za uspješno 16-godišnje vođenje Akademije, te također savjetniku SalvatoreuPuglisiu na njegovom doprinosuAkademiji. Predsjednik je zaželio uspješan rad novim savjetnicima Piermariji Cormoni i Marcu Marchettiu. Daljnje izlaganje posvetio je aktivnostiAkademije u proteklom razdoblju. Prošle godine obilježena je 63. obljetnica izlaženja časopisa L’Italia forestale e montana i 56. izdanje Annala. Časopis, kao i ostala izdanjaAkademije, stavljeni su on-line preko Digital Object Indentifer (DOI), te tako dostupni svima zainteresiranima. Bibliografija je katalogizirana novim izdanjima i ča sopisima, inozemnim i talijanskim, koji se nabavljaju kup njom ili razmjenom. Na prijedlog predsjednika odana je počast svim preminulim u proteklom razdoblju. Jedan od važnih događaja u 2009. stavljanje je online Forum Foreste (www.forumforeste.it.) s kojim se žele inicirati rasprave važne za šumski sektor, koje su do sada bile slaba točka, tako da je javnost bila uskraćena s informacijama o aktivnostima koje su općeg interesa. Predsjednik je pozvao na učešće u Forumu, jer će inte resantni prilozi biti objavljeni u Annalima. Forum će stimulirati mlade, koji će moći objaviti svoje radove. U idućem razdoblju bit će predstavljeni: – zaključci 3. kongresa izTaormine u tri sveska koji su u tisku, – rad autoraAlessandra Bottaccia, “Prirodni rezervat Sasso-Frattino, 1959–2009.” – 50 godina očuvanja biološke raznolikosti i – plan gospodarenja Državnim biogenetskim rezervatomVallombrosa s planom uređenja šumskog muzeja. U organizaciji Akademije, Sveučilišta iz Firence i Državne uprave šuma, organizirat će se u jesen proslava 140.obljetnice slavne šumarske škole uVallombrosi. Svakako je najveći događaj u proteklom razdoblju 3.kongres šumarstva, koji se održavao od 16. do 19. listopada 2008. uTaormini, a kojega su organizirali Aka |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 90 <-- 90 --> PDF |
demija, Državna uprava šuma te Uprava šuma regije Sicilija. Kongres je organiziran u 8 sesija, prezentirana su 182 izlaganja i ukupno 255 priloga. Kongresu su nazočila 556 sudionika: profesori, istraživači i drugi iz sektora šumarstva, ali također naturalisti i ambijentalisti. Zaključci kongresa mogu se naći na straniciAkademije www.aisf.it. U nastavku svog izlaganja Predsjednik je dao prikaz cjelokupne aktivnosti Akademije u 2008. i početku 2009. godine, a to se odnosi na mnogobrojne manifestacije i istraživanja. Na kraju je Predsjednik proglasio 58.akademsku godinu otvorenom. Uspješan početak i dobar rad u novoj akademskoj godini zaželio je predsjednik provincije Firence dr. Matteo Renzi,koji je osigurao dvoranu Luca Giordano za ovu svečanu inauguraciju. Marco Borghetti:Globalna šumska ekologija Saznanje da procesi unutar biosfere utječu na stanje u atmosferi i na klimatske promjene plod je novih ekološko- ambijentalnih istraživanja. Šume su jedna od glavnih komponenta zemljine biosfere, jer pokrivaju površinu od preko 40 milijuna kvadratnih kilometara, to jest oko 30%kopna, na kojemu pohranjuju 45%zaliha ugljika.To određuje veliku razmjenu materije i energije između biosfere i atmosfere. Saznanje o ulozi šuma u razmjeni energije i materije s atmosferom, ovisi o mogućnosti kontinuiranog mjerenja bilance ugljika. Bilanca ugljika šumskog ekosustava razlika je između količine ugljika koja se apsorbira fotosintezom i one koja se vraća u atmosferu respiracijom: autotropno od strane biljaka i heterotrofno razgrad njom organskih tvari od stranemikroorganizama. Ta razlika u određenom vremenu daje neto produkciju eko sustava(NEP). NEP > 0 znači da neka šuma aktivno apsorbira ugljik, što se zove “sink”ugljika. NEP< 0 odnosi se na šumu koja šalje ugljik u atmosferu, to je “source”ugljika. Ukoliko je NEP= 0, šuma je u ravnoteži apsorpcije i restitucije. Ravnoteža ugljika određuje se mikrometeorološkom metodom “eddy covariance”.Teorija koja se zasniva na toj metodi potječe od engleskog znanstvenikaWilliama Christophera (Bill) Swinbank (1913.–1973.). On je za vrijeme II Svjetskog rata služio u RoyalAir Force, a zatim nastavio karijeru uAustraliji,gdje je proučavao mehanizme razmjene u slojevima atmosfere koja graniči s vegetacijom. On je početkom 50-ih godina počeo s mjerenjem koncentracije plinova i njihovo vertikalno kretanje. Naknadna proširenja saznanja dala su temelje za definiranje međunarodnih dogovora o klimi, uključenih u protokol iz Kyota. Sve do neodavno, smatralo se da je u prašumskim šumama asimilacija i respiracija u ravnoteži (NEP= 0), ali je 90-ih godina nakon prvih rezultata mjerenja metodom “eddy covariance”ta hipoteza otpala, jer i stare šume nastavljaju s najmanje 10 % doprinosa global- nom NEP-u (sink). Primarne (prašumske) šumeAfrike po podacima iz 2009. godine (Lewis) povećavaju uskladištenje ugljika u količini od 630 kg po hektaru godišnje.Tropske šume apsorbiraju 1,3 milijarde tona ugljika godišnje. Funkcija tropskih šuma u apsorpciji ugljičnog dioksida iz atmosfere može biti narušena destrukcijom tih šuma, koje onda mogu biti “tempirana bomba”, koja može iz svojih zaliha ugljika “otpustiti” silne količine ugljika u atmosferu i transformirati “sink”u snažni “source”.To u kratkom vremenu može prouzročiti pojačani učinak efekta staklenika i klimatsko zagrijavanje. Klimatske anomalije mogu nepovoljno djelovati na “sink”, što se dogodilo u središnjoj i zapadnoj Europi, izuzetno vruće 2003. godine, kada je transpiracija konzumirala četverogodišnju aktivnost šume kao “sink”. U amazonskim šumama sušna 2005. godina prouzročila je gubitak zaliha ugljika između 1,2 i 1,6 milijarda tona (Phillips i dr.2009. g.). Ove ekstremne pojave imaju za posljedicu povećanje efekta staklenika i umanjuju pozitivni doprinos šume. Negativan utjecaj na okoliš imajui druge atmosferske pojave.Tako je uragan Gudrun, koji je 2005. pogodio Švedsku u idućoj godini smanjio “sink”za preko 3 milijuna tona ugljika. Negativan utjecaj na okolinu mogu prouzročiti intenzivni napadi insekata, požari, oborinski režimi i dr. Pozitivnu ulogu ima interakcija koja se odvija između ugljika i dušika. Dušik je ključni element za vegetacijsku produktivnost, što utječe na mogućnost biljaka za povećanu apsorpciju CO iz atmosfere. 2 Kao rezultat ljudske aktivnosti 150 milijuna tona dušika godišnje završava u atmosferi. Od toga oko 18 milijuna tona padne na šume, što je važna komponenta u globalnim promjenama. U nastavku članka autor navodi važnost gospodarenja šumama s globalnog stajališta. Jednako je štetno da li se pogreške događaju u našoj okolini, koje vidimo i osjetimo, ili je to u dalekim tropskim ili sibirskim šu- mama. Uloga šuma u ublažavanju negativnih učinaka, koji se događaju u interakciji između biosfere i atmosfere je ogromna, i mnoge nejasnoće u svezi s tim su danas razjašnjene. Aktualnosti ikultura Francesco Iovino: Na marginama šumarskog kongresa uTaormini Profesor odsjeka Zaštita tla sa Sveučilišta Kalabrije (Cosenza) iznio je svoje poglede na smjernice moder |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 91 <-- 91 --> PDF |
nog šumarstva. 3. šumarski kongres zaključen je jednoglasnim usvajanjem zaključaka koji naglašavaju važnost šume i njenu ulogu u vrijednosti okoliša i urbanih sredina. U talijanskoj realnosti, razlike u socijalnim, kulturalnim i ekonomskih okvirima mogu unijeti zbunjenost i sumnju u vrijednost modela klasičnog šumarstva, s posebnim osvrtom na naturalističko šumarstvo kao model za poboljšanje i očuvanje šuma.Autor smatra da je korisno podsjetiti na tehnička gledišta naturalističkog šumarstva u usporedbi sa sustavnim šumarstvom (kojega autor čvrsto podupire). Bez posebnog definiranja uloge šumarstva i razvoja šumarstva tijekom vremena, autor samo želi ukazati na bitne razlike između ova dva stajališta. Naturalističko šumarstvo ozakonjeno je krajem 19. stoljeća, kao reakcija na pretjeranu uokvirenost “financijskog šumarstva”, koje je bilo tipično za srednju Europu. Ono je uvršteno u akte 1.nacionalnog kongresa šumarstva u Firenci 1954.g. Ono je imalo za cilj zaustaviti osiromašenje šuma i iracionalno obavljanje sječa, naglašavajući male zalih drvne mase (jelove šume središnjih i istočnihAlpa) i slabe prirodne obnove. U tom razdoblju, u usporedbi s golim sječama i umjetnom obnovom, novi pristup s ograničenom sječom i prirodnom obnovom vodilo je šumarstvo prema procesima sličnim prirodnima. Model je bio postizanje visoke raznodobne šume s eta- tom od 20–25%mase svake ophodnje (uglavnom prorede). Za mnoge šumare to je bio idealan model, ali je u praksi često bio neprimjenjiv i gospodarilo se po intuiciji i iskustvu. Naturalističko šumarstvo ima korijene u tradiciji i kulturi lokalnog stanovništva, koje je u novije doba do živjelo napredak u težnji za stvaranjem “normalne šume”s redovitim prihodom. Sustavno šumarstvo, kojega predlažu Cianciu i Noccentiniu(1996.g.) definirano je kao ekosustav, koji se ne opterećuje problematikom strukture u vremenu i prostoru, te strogo reguliranim šumama po debljinskim i dobnim razredima. Kulturni zahvati ne slijede šablone, već teže poprav ku prethodnog stanja. Može se misliti da sustavno šumarstvo ima samo teoretsku vrijednost, ali ono je u praksi u realnoj primjeni i uAlpama i uApeninima. Strah da će pri prebornoj sječi biti eliminirani samo vrijedni sortimenti nije opravdan, jer na primjer, prebornom sječom s ophodnjom od 8–10 godina u bukovoj šumi i u miješanoj šumi jele i bukve sječe se 40, 60, 70 kubika po hektaru, što odgovara prirastu u tom razdoblju. Masa poslije intervencije nije manja od 300, 350 metara kubnih po hektaru, što je jamstvo protiv rizika od degradacije tla i osiromašenje ekosustava. 2 Praznine, limitirane na 40 do 100 m, osiguravaju pri rodnu obnovu i favoriziraju stvaranje raznodobne strukture. U ozračju 3. nacionalnog kongresa šumarstva naglašena je promjena klasične (produkcijske) kon cepcije u aktualnu, okrenutu osiguranju ekoloških, ekonomskih i socijalnih vrijednosti, koju s opravdanjem zovu “šumarstvo za treće tisućljeće”. Frane Grospić ZAŠTITA PRIRODE U HRVATSKOJ DO 2007. GODINE Knjigom gornjeg naslova s podnaslovom Povijest, razvoj i realizacija ideje zaštite prirode u Hrvatskoj, upravna stručna i znanstvena tijela i osobe nadležne za pro vođenje zaštite, pravni propisi, te popis zaštićenih po dručja, njen autor ŽelimirŠtahan,dipl.ing. šum., kako je to moguće iščitati iz uvodnika, pokušao je “vratiti dio duga svojim prethodnicima, ali i suvremenici ma”, koji su “kao pravi entuzijasti svoje djelovanje us mjerili k valorizaciji određenih dijelova prirodne baš tine pa i njihove pravne zaštite”. Ne čudi stoga da knji ga, uz iscrpan pregled organizacijskih oblika upravljanja prirodnim vrijednostima, počevši od 1885.g. i osnivanja Hrvatskog naravoslovnog društva, pa sve do naših dana, sadrži detaljan popis svih tih ljudi s njihovim osnovnim životopisnim podacima, “ljudi koji su uložili svoj život, znanje i ljubav u ovaj težak i odgovoran, ali bez sumnje i elitni posao”.Ada je u svom naumu uspio, da je njegov pi sani uradak sačinjen na kraju radnog mu vijeka, “do bar putokaz onima koji će nastaviti njegovim tragom” (M. Mrakovčić), potvrda je Štahanovo gotovo pet desetljeća dugo profesionalno bavljenje zaštitom prirode. Za urednika izdanja Zorana Perovića Zaštita prirode u Hrvatskoj do 2007. godine “interesantno je štivo i polivalentni priručnik za upotrebu u različite svrhe: i kao znan stvena literatura, i kao udžbenik za studente, i kao povijesni zbornik, i kao profesionalni podsjetnik, i kao praktični vodič za turiste i ljubitelje prirode, i… još puno toga!”. Sve pohvale autoru uputili su i recenzenti knjige Ivan Bralić, dipl. geograf i prof. dr. sc. Milorad Mrakovčić. KnjiguZaštita prirode u Hrvatskoj do 2007. godine mo žemo podijeliti u više tematskih cjelina. Prve izvore organiziranog pristupa zaštiti prirode u Hrvatskoj autor u poglavljuPregled kroz prošlost nalazi kroz osnutak i |