DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 79 <-- 79 --> PDF |
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI SCIENTIFIC AND PROFESSIONAL MEETINGS RADIONICAO PRILAGODBI ŠUMARSKE POLITIKE I GOSPODARENJAŠUMAMAU EUROPI S CILJEM UBLAŽAVANJA KLIMATSKIH PROMJENA (Joensuu, Finska – 24. do 29. svibnja 2009.) Od 24. do 29. svibnja 2009. u prostorijama Finskog šu marskog instituta (Metla, Joensuu) i podružnice Europ skog šumarskog instituta u Joensuu, održan je prvi Tje dan povezivanja mladih europskih šumarskih znanstvenika (Joensuu Forestry Networking Week, JFNW) pod naslovom “Ublažavanje klimatskih promjena: Prilagodba šumarske politike i gospodarenja šumama u Europi”. Tjedan je održan u organizaciji Europskog šumarskog instituta, Finskog šumarskog instituta i Sveučilišta u Joensuu, te u suradnji s međunarodnim COST projektom ECHOES (“Expected Climate Change and Options for European Silviculture”). Europski šumarski institut (EFI) vodeća je institucija koja potiče istraživanja na području šumarstva te omogućava lakše povezivanje znanosti na Europskoj razini. OvajTjedan povezivanja bio je namijenjen mladim europskim šumarskim znanstvenicima, doktorima znanosti i doktorantima iz različitih dijelova Europe. Sudjelovalo je 60 sudionika iz 13 Europskih zemalja (Francuska, Danska, Španjolska, Nizozemska, Mađarska, Bugarska, Finska, Italija, Belgija, Austrija, Švedska, Hrvatska i Slovačka). Ja sam sudjelovala na radionici u okviru kratkoročne znanstvene misije projekta ECHOES u Finskom šumarskom institutu (Met la, Joensuu) u trajanju od 22. svibnja do 22 lipnja 2009. dini. U skladu s time krajem ove godine održat će se konferencija u Kopenhagenu, na kojoj bi se trebao postići međunarodni dogovor zarazdoblje nakon 2012. go- dine (post Kyoto razdoblje). Stoga je razumljivo kako je za temu prvoga Tjedna povezivanja mladih znanstvenika bila upravo borba protiv klimatskih promjena, s posebnim osvrtom na prilagodbu gospodarenja i šumarske politike u Europi. Cilj ove konferencije bio je pronaći odgovor na pitanja što šumarstvo može učiniti i koja bi trebala biti uloga šumarstva u prilagodbi i ublažavanju klimatskih promjena, osobito u vremenu nakon 2012. godine.Tijekom konferencije raspravljalo se o tim pitanjima sa stajališta šumarske znanosti, ali i drugih srodnih znanstvenih disciplina, s posebnom pozornošću posvećenoj šumarskoj politici i gospodarenju šumama. Osobit osvrt dat je na razvoj strategija i akcija u borbi protiv klimatskih promjena, te utvrđivanju prioriteta akcija na lokalnoj, nacionalnoj i Europskoj razini. Osobito važan ciljTjedna povezivanja mladih znanstvenika bio je stvaranje nove istraživačke mreže znanstvenika, kako bi se ubrzali novi znanstveni projekti i aktivnosti na ovome polju. Kroz usmena izlaganja istaknutih znanstvenika iz vodećih europskih šumarskih organizacija (Europska komisija, Europski šumarski institut, Finski institute za okoliš, Boku –Austrija, INRA– Francuska, Sveučilište Slika 1. Sudionici Radionice Na konferencijama Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama koje su održane u Indoneziji i na Baliju, utvrđeno je kako tijek novih pregovaračkih procesa za Slika2. Stanište obične smreke nakon iskorištavanja cijelog stabla razdoblje nakon 2012. treba biti zaključen u 2009. go (vađenje panjeva) |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 80 <-- 80 --> PDF |
uAntwerpu – Belgija, Sveučilište u Joensuu – Finska, CIFOR-INIA,Španjolska,Alterra – Nizozemska, Sveučilište u Kopenhagenu –Danska, IIASA–Austrija, Metla – Finska, i dr.)te izlaganja i rasprave mladih znanstvenika, obuhvatila se cjelokupna problematika klimatskih promjena. U okviru Konferencije sudionici su jedan dan na terenu upoznavali tehnologije i metode iskorištavanja šumske biomase. Predstavljena je metoda iskorištavanja cijeloga stabla za proizvodnju toplinske energije (WHT– whole tree harvesting) koja uključuje i vađenje panjeva. Ovo je metoda pridobivanja šumske biomase koja najviše ima utjecaja na samo stanište koje ostaje osiromašeno i degradirano. To je osnovni razlog što je upravo ova metoda izazvala brojne rasprave kako među sudionicima radionice, tako i u europskoj znanstvenoj javnosti. Nakon takvoga iskorištenja, staništa obične smreke se ponovno privode proizvodnji osnivanjem mlade sastojine autohtone smreke. Sudionici su posjetili i postrojenja za skladištenje i sagorijevanje usitnjenog drveta, a o važnosti iskorištenja šumske biomase na istoku Finske govorio je predstavnik Organizacije privatnih šumoposjednika Sjeverne Karelije. Kroz šest dana trajanja radionice obrađena je problematika klimatskih promjena i trenutne i buduće ulo ge šuma i šumarskog sektora u prilagodbi i ublažavanju klimatskih promjena. Usmena izlaganja bila su osnova za djelovanje radnih skupina: Slika4. Osnivanje nove sastojine autohtone obične smreke na osiromašenom staništu Slika5.PredsjednikTjedna povezivanja mladih šumarskih znan s t ve nika i direktor Finskog šumarskog instituta (Metla, Slika3. Ponovno privođenje staništa proizvodnji šumske biomase Joensuu) dr. Jari Parviainen na kon iskorištavanja cijelog stabla |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 81 <-- 81 --> PDF |
Dr. Jari Parviainen (Chairman of JFNWSteering Committee, Director of Finnish Forest institute, Metla, Joensuu): The role of forests and forest based sector in meeting European Union climate commitments Dr. Jari Parviainen predstavio je sudionicima “Mišljenje o ulozi šuma i šumarskog sektora u postizanju klimatskih ciljeva Europske Unije”koje je prihvatila Europska ekonomska i socijalna komisija (European Economic and Social Committee – EESC) 25. ožujka ove godine. Ovo Mišljenje prvi je dokument od strane Europske komisije kojim se potvrđuje veliko značenje šumarskog sektora u ublažavanju klimatskih promjena.EESC je savjetodavno tijelo (344 članova iz svih 27 zemalja EU) koje ima ključnu ulogu uprocesu donošenja odluka Europske unije, s obzirom da se mišljenja ove komisije prosljeđuju većim institucijama kao što suVijeće EU i Europski parlament. Kroz izlaganje dr. Parviainena sudionici konferencije detaljno su upoznati sa sadržajem Mišljenja Komisije koje obuhvaća sljedeća područja: šum ske resurse i njihovu uporabu u Europi, utjecaj klimatskih promjena na šume (osobit osvrt na regionalne razlike), ulogu šuma u prilagodbi na klimatske promjene (gospodarenje), ulogu šuma u utjecanju na klimatske promjene, uporabu drveta u građevinarstvu, proizvodnja energije temeljena na šumskim proizvodima, šumarsku politiku i međunarodnu šumarsku problematiku. Dr. Roland Beck (European Commission, DG Agriculture): EU policies and actions to fighting climate change Sudionici su upoznati s dugoročnom politikom Europske Unije, vezanom za klimatske promjene, kao i akcije predviđene tom politikom. Cilj klimatske politike Europske Unije je utjecati na globalno zatopljenje na način da prosječno povećanje temperature na globalnoj razini ne premašuje vrijednosti 20. stoljeća za više od dva stupnja C. Ovaj prag značio bi da razine CO u atmosferi trebaju ostati ispod 450 ppm-a. Naj 2 važniji ciljevi Unije u okvirima obaveza postavljenih Kyoto Protokolom do 2020. su: – smanjiti emisije stakleničkih plinova za 20 % u usporedbi sa 1990. godinom – povećati udio obnovljivih energija za 20 % od ukup ne potrošnje energije Europske Unije – povećati energetsku učinkovitost za 20 %, te – povećati udio biogoriva na 10 % u odnosu na trans portna goriva. EU također promovira i postavljanje novih ciljeva za razvijene zemlje. Ukoliko se postigne međunarodni sporazum EU bi se čak obavezala na smanjenje emisije stakleničkih plinova za 30% do 2020. u usporedbi sa 1990. godinom. Prof.Tim Carter (Finnish Environment Institute): Climate change, impacts and adaptation Prof.Tim Carter, meteorolog sa Finskog instituta za okoliš predstavio je problematiku klimatskih promjena sa globalnog stajališta. Predviđanja tijeka promjena u idućih sto godina sadrže značajne nesigurnosti, a Prof. Carter je naglasio i raspravljao o mogućnostima daljnjih značajnih povećanja trendova klimatskih promje na, čak i u slučaju da se planovi UN-a o smanjenju emisija stakleničkih plinova u atmosferu uspiju ostvariti. Ciljevi smanjenja stakleničkih plinova u Kyoto razdoblju (do 2012.) vjerojatno neće biti ispunjeni. Dr. Jean Luc Peyron (ECOFOR, France), Chairman of the COSTAction “Expected Climate Change and Options for European Silviculture” –ECHOES):Uncertainty in forest policy making Sudionici su upoznati s međunarodnim projektom ECHOES, čiji je osnovni cilj povezivanje šumarskih znan stvenika, razmjena podataka te usklađivanje postupaka Europskih šumarskih stručnjaka u praksi na novonastale klimatske promjene. Projekt traje od svibnja 2008. do svibnja 2012, sudjeluje 27 zemalja, uključujući i Hrvatsku. Rad znanstvenika organiziran je u tri radne skupine:WG I Impacts (Utjecaj klimatskih promjena na šumske ekosustave), WG II Adaptation (Mje re prilagodbe šumskih ekosustava na klimatske promjene) i WG IIIMitigation (Uloga šumskih ekosustava na ublažavanje klimatskih promjena). Kroz rad u radnoj skupini III (Mitigation)ostvarila sam studijski boravak u Finskom šumarskom institutu, podružnici Joensuu u trajanju od mjesec dana. U radu sa stručnjacima iz Europskog šumarskog instituta, Sveučilišta u Joensuu i Fins kog šumarskog instituta upoznala sam različite načine ublažavanja klimatskih promjena koje se mogu ostvariti kroz šumarski sektor (npr. proizvodnja biomase i biogoriva, supstitucija fosilnih goriva, supstitucija građevinskih materijala drvetom, djelovanje u okvirima AFOLU, bivšeg LULUCF sektora i dr.). Voditelj hrvatskog tima je dr. sc. Ivan Pilaš, a osim nas u projektu sudjeluju dr. sc. Sanja Perić i mr. sc. Jasnica Medak. Rezultati rada znanstvenika biti će dostupni široj šumarskoj javnosti na internetskoj stranici projekta, a predviđeno je i objavljivanje kratkih publikacija za šumarske stručnjake u praksi. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 82 <-- 82 --> PDF |
Prof. Manfred Lexer (Boku,Vienna, Austria):How to manage forests underchanging climatic conditions Prof. Lexer predstavio je općenite zakonitosti stvaranja strategija prilagodbe gospodarenja šumama. Istaknuo je veliku neizvjesnost u predviđanju klimatskih promjena, te nedostatak koherentnih strategija prilagodbe na razini pojedinih država. Ukazao je i na opasnost da se provedba mjera prilagodbe u praksi zanemaruje, jer su promjene za šumarske stručnjake teško vidljive s obzirom da je njihovo trajanje znatno duže od jednog radnog vijeka. Ipak, ove promjene su značajne, a važnost mjera prilagodbe za šumare praktičare trebala bi biti velika. U uvjetima stalnih promjena klimatskih i ostalih ekoloških uvjeta mjere prilagodbe moraju biti fleksibilne, kako bi bile učinkovite. Dr. Markus Lindner (European Forest Institute, Joensuu, Finland): European forest institute Dr. Lindner je predstavio osnovne ciljeve Europ-sve zainteresirane dostupni na engleskom jeziku na skog šumarskog instituta i trenutne projekte koji su za web stranici EFI-a www.efi.int. Dr. Markus Lindner, dr. Marja Kolström (European Forest Institute): Impacts of climate change in European forests and options foradaptation Predstavljen je projekt Europskog šumarskog instituta koji se bavi utjecajima klimatskih promjena na Europske šume i načinima prilagodbe gospodarenja. U okvirima klimatskih promjena šume se klasificiraju prema osjetljivosti (sensitivity) i ranjivosti (vulnerability), a kapacitet prilagodbe utvrđuje se za pojedini dio Europe. Kapacitet prilagodbe (adaptive capacity) ovisi o mnogim čimbenicima, te je cilj ovoga projekta podijeliti područje Europe kako bi se mogle uskladiti mjere prilagodbe za čitavu Europu. Kapacitet prilagodbe rijetko se sustavno proučava, te postoji potreba za daljnjim sustavnim istraživanjima na Europskoj razini. Europa Dr. Sigrid Netherer (Boku, Vienna, Austria): je podijeljena na sjeverni dio gdje je kapacitet prilagodbe velik, središnji i zapadni dio s umjerenim kapacitetom, te južni s najmanjim kapacitetom prilagodbe i područjima bez ekstenzivnog gospodarenja. Naglašena je nejednaka pokrivenost mjerama prilagodbe na području Europe, što otežava ujednačavanje politike na Europskoj razini, planiranje te primjenu adaptacijskih mjera Europske unije. Ovo je složena problematika koja uključuje mnoge čimbenike, a kapacitet prilagod be osobito ovisi o socijalnim i tržnim čimbenicima. U izlaganju su bile predstavljene i moguće strategije prilagodbe za pojedine regije. Biotic disturbances under climate change and how to respond to them Dr. Netherer izložila je pitanja poremećaja u entomofauni koji su nastali pod utjecajem promjene klime, te njihov utjecaj na šumske ekosustave. Izložila je brojne primjere koji otvaraju značajna pitanja za šumarsku praksu (npr. promjene životnih ciklusa kukaca, promjene intenziteta pojave pojedinih vrsta, prelazak iz biseksualnih u aseksualne generacije kod vrsta za koje to nije tipično, promjene u fenološkoj podudarnosti između herbivora i njihovih domaćina, promjene u intenzitetu pojave i ciklusa prirodnih neprijatelja, i dr.). Prema riječima dr. Netherer postoje predviđanja kako će povećane koncentracije ugljičnog dioksida u atmosferi utjecati pozitivno na odnos ugljika i dušika u biljkama, što bi moglo rezultirati povećanjem sekundarnih metabolita (tanin), što bi uzrokovalo bolju otpornost kod biljaka. Dr.Antoine Kremer (INRA, France): Pod utjecajem promjene temperature i vlage postoji mogućnost i da će kukci koji nisupredstavljali štete do sada postati značajni štetnici, što na nacionalnoj razini iziskuje povećani kontinuirani monitoring i procjenu šteta, te zahtijeva prilagodbu mjera zaštite šuma. Zbog složenosti promijenjenih odnosa unutar šumskih ekosustava te nedovoljne istraženosti ove problematike, na Europskoj razini postoji velika nesigurnost prilikom predviđanja mogućih šteta i mjera prilagodbe. Sigurno je jedino, a to je da su promijenjeni klimatski uvjeti stvorili i stvarat će u budućnosti netipične odnose biljke i entomofaune, a hoće li posljedice biti negativne ili pozitivne ovisiti će o distribuciji štetnika i njihovih domaćina, o intenzitetu i podudarnosti u fenologiji s domaćinom te podudarnosti ciklusa s predatorskim vrstama. Inherent adaptive capacity and how to use it in adaptive forest management Ovim izlaganjem predstavljena su načela prilagodbe promijeniti svoje rasprostranjenje uslijed promijenjenih šumske vegetacije na klimatske promjene s genetičkog klimatskih uvjeta, ili može doći do spontane prilagodbe gledišta, te njihov utjecaj na gospodarenje šumama. vrsta na više načina. Dr. Kremer pokazao je različite na- Prema trenutnim istraživanjima, šumska vegetacija može čine prirodne prilagodbe vegetacije u vremenskim okvi |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 83 <-- 83 --> PDF |
rima od nekoliko stotina godina, te izložio prijedloge prilagodbe mjera gospodarenja šumama kako bi se taj proces ubrzao. Bez prilagodbe gospodarenja i ubrzanja prilagodbe vegetacije posljedice na šumsku vegetaciju mogle bi biti velike.Većina trenutnih predviđanja razmiještanja šumske vegetacije pomoću bioklimatskog modeliranja (Bioclimatic envelope modeling) su prema riječima Dr. Kremera pogrešna, jer u potpunosti isključuju prirodnu adaptibilnost vrsta kroz prirodnu selekciju. Stoga ovakva predviđanja treba uzimati u obzir s velikim oprezom. Gospodarenje šumama trebalo bi prilagoditi na način da se omogući prirodna prilagodba kroz selekciju i izmjenu gena (omogućiti slobodnu izmjenu gena, podizanje kultura, unašanje i miješanje južnijih provenijencija, poticanje južnih provenijencija u uzgojnim zahvatima, itd.). Međutim, ovakve mjere gospodarenja iziskuju prilagodbu zakonodavstva u mnogim zemljama, uključujući i Hrvatsku. Dr. Matteo Campioli (Department of Biology, University of Antwerp, Belgium): Impact of drought on the C cycle of a temperate deciduous forest: a modeling analysis Predstavljen je projekt modeliranja utjecaja suše na kruženje ugljika u šumama umjerenog pojasa te validacija modela. Prof. Seppo Kellomäki (University of Joensuu, Finland):Climate change impacts and options foradaptation Prof. Kellomäki predstavio je projekt “Primjena na” (“Application of modeling to regional climate mo deliranja na regionalne studije klimatskih promje -change studies”). Dr.Eric Verkaik(CT Wageningen, The Netherlands):Potential impacts of climate change on Duch forests Dr.Verkaik izložio je primjer mogućih utjecaja klimatskih promjena na šume u Nizozemskoj. Ignacio Barbeito Sanchez (CIFOR-INIA, Spain):Response of Scots pine natural regeneration to silviculture and small-scale environmental heterogeneity in a Mediterranean mountain forest Predstavljeno je istraživanje prirodne regeneracije okolišne heterogenosti na primjeru brdske šume u Mebijeloga bora pod utjecajem različitih uzgojnih mjera i diteranu (Španjolska). Dr. Kirsti Jylhä (Finnish Meteorological Institute): Uncertainities in climate scenarios Dr. Jylhä predstavila je izvore nesigurnosti u predviđanjima klimatskih promjena za različita razdoblja, te interakcije između pojedinih klimatskih čimbenika. Dr. Heli Peltola (University of Joensuu, Finland): More wind and otherabiotic risks: what to do? Promjena klime ne uključuje samo povećanje temperature i promjene količine oborina, već i značajnije klimatske ekstreme. Jedan od njih je i vjetar, te sve učestalija pojava oluja. Dr. Peltola izložila je problematiku povećanih šteta od vjetra u prirodnim smrekovim sas to jinama u Finskoj i mogućim preventivnim uzgojnim zahvatima. Dr. Jose Ramon Gonzalez Olabarria (Technological Forest Centre of Catalonia, Spain): Integrating forest fire risk in forest planning Utjecaj klimatskih promjena na povećanje vjerojatnosti izbijanja požara već je dokazana za područje Me- di terana. Ovim izlaganjem predstavljen je projekt modeliranja utjecaja količine gorivog materijala, povećanja temperature i smanjenja oborina na vjerojatnost pojave požara za pojedine regije Španjolske, te nove strategije borbe protiv požara. Jedna od predloženih akcija je iskorištenje šumske biomase, čime bi se znatno smanjila ne samo količina gorivog materijala i vjerojatnost izbijanja požara, već i emisije ugljičnog dioksida koje u ovome slučaju nemaju učinak supstitucije fosilnih goriva. Za Hrvatsku bi ova mjera mogla postati zanimljiva ukoliko se supstitucijski učinci kvantificiraju te počnu bodovati. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 84 <-- 84 --> PDF |
Dr. Lindsey J. Ellingson (Swedish University of Agricultural Sciences, Sweden):Forest owner’s perceptions of risk, climate change and the economic importance on theirmanagement decisions Predstavljena je problematika primjene mjera prila-rizicima, te značaju njihovih odluka u gospodarenju šugodbe u privatnim šumama, te razumijevanje privatnih mama. šumoposjednika o klimatskim promjenama, mogućim Dr. G. J. Nabuurs (Alterra, Netherlands): Forestry possibilities for mitigation in Europe Iznijeti su osnovni načini ublažavanja klimatskih promjena u okvirima šumarskog sektora, interakcije između pojedinih sektora, te specifičnosti europskih šuma u različitim vremenskim okvirima. Problematika ublažavanja klimatskih promjena često je presložena, te nedostaju podaci u znanstvenoj literaturi da bi se mogla donijeti jedinstvena strategija ili politika za područje cijele Europe. Modeliranje sposobnosti šuma za ublažavanje klimatskih promjena moguće je jedino u lokalnim slučajevima gdje postoji dovoljna količina podataka, ali za modeliranje na Europskoj ili regionalnoj razini još nedostaju podaci. Kako biološki potencijal šuma ne daje stvaran potencijal, potrebno je procijeniti i supstitucijski potencijal šumskih proizvoda. Učinak supstitucije fosilnih goriva i građevinskih materijala proizvodima dobivenim iz šumske biomase još nije dovoljno istražen, pa to predstavlja dodatne teškoće.Trenutno postoji potreba za istraživanjem “close to market” potencijala koji uključuje i supstitucijske učinke, a time je realističniji od biološkog potencijala šuma. Kako bi se postigli Kyoto ciljevi na europskoj razini metode ublažavanja treba tražiti lokalno, a iz toga proizlazi i velika odgovornost za šumarske stručnjake u praksi. Neke od predloženih metoda su sprječavanje nagomilavanja drvne zalihe u područjima s učestalim prirodnim poremećajima,gdje to nije moguće (požari, oluje) treba iskorištavati biomasu i producirati proizvode kako bi se postigao supstitucijski učinak. Prof. Antti Asikainen(Metla,Finland):Role of forest biomass to meet emission reduction targets Prof.Asikainen izložio je osnovne ciljeve Europske zajednice u smanjenju emisija stakleničkih plinova te ukazao na promijenjenu ulogu šumarskog sektora i šumske biomase u postizanju tih ciljeva. Europska zajednica želi smanjiti potrošnju neobnovljivih izvora energije (osobito ulja i prirodnoga plina), te se više osloniti na vlastite izvore, a to je prema mišljenju prof. Asikainena ključ budućnosti šumarskoga sektora. On je ukazao i na mnoge mogućnosti koje proizlaze iz ovih činjenica, te istakao kako bi ovo moglo biti novo svitanje šumarstva u Europi (npr. uporaba u građevinarstvu, pridobivanje energije, proizvodnja novih vlakana, kemijskih proizvoda iz drveta i dr.). Šume su već dobile i dobivat će povećanu i raznoliku ulogu u ostvarivanju strateških ciljeva Europske zajednice. Ovi povećani zah tjevi za obnovljivim izvorima energije stvaraju prilike za novi boljitak u zemljama koje su bogatešumama, koje imaju otvoren stav za razvoj inovacija i postojeće institucije, te posjeduju znanje o šumskim pro izvodima, njihovoj proizvodnji i potrošačima. Dr. Kim Pingoud (VTT, Finland): What can substitution do? Izložen je pregled trenutnih istraživanja metodologije kvantificiranja supstitucijskog efekta. Istaknuta je uloga supstitucije materijala i goriva proizvodima iz šumske biomase na globalnoj razini. Postoje specifičnosti supstitucije na regionalnoj i lokalnoj razini, a najznačajnije je trenutno pitanje je li korištenje biomase učinkovita klimatska politika i u kojim slučajevima. Trenutne procjene supstitucijskog učinka na globalnoj razini kreću se od 1–3 % smanjenja globalne emisije stakleničkih plinova, no preduvjet je da se političkim instrumentima prepozna i uzme u obzir tzv. “full carbon account”, ili bodovanje svih aktivnosti kojima se smanjuju emisije stakleničkih plinova. Iako postoji velika varijacija u procjenama supstitucijskog učinka postoje jasni dokazi kako je supstitucija jedan od mogućih načina ublažavanja klimatskih promjena,te bi se svakako trebala posvetiti pozornost načinima i mogućnostima ublažavanja klime korištenjem drveta. Osnovni nači ni ublažavanja klimatskih promjena iskorištenjem šumske biomase su: gospodarenje usmjereno na supstituciju (naglasak na proizvodnji biomase za energiju i proizvoda od drveta), gospodarenje usmjereno na sekvestraciji ugljika, te gospodarenje usmjereno na zaštitu prirodnih sastojina kako ne bi došlo do emisije ugljika iz šumskih ekosustava. Međutim, niti jedna pojedina metoda ne rješava problematiku ublažavanja klimatskih promjena, već mora postojati kombinacija svih metoda s politikom usklađenja metoda mitigacije na lokalnoj razini. Iako velik broj znanstvenika u Europi započinju istraživanja ovo problematike, još ne postoji dovoljna količina podataka i najznačajnija pitanja supstitucije još ostaju otvorena (npr. u kojim slučajevima je supstitucija drvetom povoljna, koji bi mogao biti utjecaj vremenskih okvira redukcije emisija na ulogu drveta, pitanje uvođenja standardne metodologije za uspoređivanje korištenja biomase s drugim opcijama, itd.). |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 85 <-- 85 --> PDF |
Dr. Hannes Böttcher (IIASA, Austria):Forest management forclimate chnge mitigation: the challenge of projecting the regional forest carbon balance and accounting of activities Dr. Böttcher izložio je sve izazove procjena ravno-koje se mogu primijeniti. Predstavio je i projekt Bioteže ugljika u šumama na regionalnoj razini, te načina mass Europe (BEE) u kojemu sudjeluje i Hrvatska, a bodovanja takvih aktivnosti. Predstavio je nekoliko detaljnije informacije o projektu dostupne su na interraz ličitih pristupa i modela s prikazom područja na netskoj stranici www.bee.com. Christopher Reyer (Wageningen University (WUR) in the Netherlands: Forest agencies’early adaptations to climate change Predstavljen je projekt prilagodbe politike šumarskih institucija i gospodarenja šumama na klimatske promjene. Ovaj europski projekt uključuje 14 studija i 120 šumarskih institucija, a na temelju anketiranja klasificirane su mjere prilagodbe u vremenskim iprostornom kontekstu, prema obliku i funkciji, te postignutom učinku. Mjere prilagodbe specifične su za pojedinu državu, postoje tek nekoliko ekonomskih poticaja, ali velika raznolikost adaptacijskih mjera. Dr. Fabio Lombardi (University of Molise, S.T.A.T. Department, Italy): Dead wood as sink of carbon: tree rings used to assess deadwood permanence in beech forests in the Central Apennines (Molise, Italy) and in Magellan’s beech forests in Navarino Island (Tierra del Fuego, Chile) Dr. Lombardi izložio je izvore ugljika u šumskim janost mrtvog drveta procijenjena je u bukovim šumama ekosustavima, s posebnim naglaskom na razgradnju ot-u SredišnjimApeninima te na otoku Navarino (Čile). puštanje ugljika uslijed razgradnje mrtvog drveta. Posto- Cesar Perez-Cruzado (Escuela Politecnica Superior Lugo, Spain):Carbon sequestration in biomass, litterand soil in former agricultural land reforested with fastgrowing plantations in north western Spain Predstavljen je projektsekvestracije ugljika u bio-tim na poljoprivrednom zemljištu u sjeverozapadnoj masi, listincu i tlu u brzorastućim plantažama podignu-Španjolskoj. Anssi Niskanen:The future strategy of the European forest-based sector Dr. Niskanen izložio je buduću strategiju europskog šumarskog sektora, te “Stratešku kartu za budućnost” (“Strategic roadmap to the future”) koja je objavljena Sudionici su i kroz aktivno sudjelovanje na radionici raspravljali o problematici prilagodbe i ublažavanja klimatskih promjena, te zajedničkim aktivnostima koje bi trebale uslijediti nakon radionice. Nakon brojnih izlaganja rad sudionika organiziran je u četiri skupine: Šumarska politika, Gospodarenje šumama, Izmjera šuma te Problematika primjene mjera u praksu. Rezultat rada ovih grupa je znanstveni članak koji će za zainteresirane biti dostupan na internetu, a objavit će se u međunarodnoj publikaciji. Osim članka najvažnija aktivnost koja je proistekla iz Prvoga tjedna povezivanja mladih znanstvenika je kreiranje internetske stranice, koja će omogućiti daljnje djelovanje radnih grupa, ali i predstavljati 2006. godine.Također su predstavljeni uzroci promjena u šumarskom sektoru te mogući pravci razvoja šumarstva na Europskoj razini. izvor informacija za znanstvenu i širu šumarsku javnost. Teme sljedećih Tjedana povezivanja mladih znanstvenika bit ćeVoda i šume (2010) i Energija i šume (2011). MartinaTijardović, dipl. ing. šum. Šumarski Institut, Jastrebarsko Cvjetno naselje 43, 10 450 Jastrebarsko e-mail: martinat@sumins.hr |