DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 77 <-- 77 --> PDF |
CRNI KOZLAC Među nekolicinom vrsta naših kozlaca, (Araceae) posebno se ističe crni kozlac (Arum petteri Schott). Ističe se ponajprije svojim crnim tj. tamnosmeđim pricvjetnim listom koji, kao i kod ostalih svojti u ovoj porodici, gradi karakterističan tuljac u čijem se središtu nalazi svjetlo smeđi klip. Biljka je nazočna u razmjerno maloj populaciji u našim primorskim područjima i na otocima. Održava se na vapnenačkoj podlozi u tlima s nešto većom količinom humusa. Slika 1. Crni kozlac s otoka Korčule ALPSKI LIKOVAC U gorskom i planinskom dijelu Hrvatske na višemanje otvorenim staništima raste planinski likovac (Daphne alpina L.). Najbolje ćemo ga prepoznati ljeti kad mu se grmolika niska stabljika okiti mnoštvom sitnih bijelih cvjetića te se čini kako je njih više nego malih zelenih lis tova. Planinski likovac raste na vapnenačkoj podlozi na otvorenim kamenjarama ili uz rubove planinskih šums kih sastojina. Raste i kao hazmofit na golim liticama vapnenačkih stijena s još nekolicinom svojti sličnih ekoloških osobina. U Hrvatskoj je to raširena i česta svojta. Česta je vrsta naVelebitu, Dinari, Kamešnici, Ličkoj Plješivici iu planinama Gorskog kotara. Ponegdje mu je populacija tako Slika 1.Alpski likovac u Gorskom kotaru brojna da cijeli krajolik izgleda poput mnoštva bijelih mrlja koje nasizdaleka podsjećaju na rasuto stado ovaca. SASTAVCI U Hrvatskoj postoji više hidronima pod imenom sastavci pa su, primjerice, poznati Sastavci na Plitvičkim jezerima kao i Sastavci rijeke Mrežnice iTounjčice. U ekološki veoma osjetljivom ekosustavu sutjeske rijeke Krupe nazočno jenekoliko dijelova koji se ističu svojom specifičnošću i svojom ljepotom. Jedno od takvih mjesta su i Sastavci – područje u kojem se sastaju vode Zrmanje i njezine pritoke Krupe. Slikovitošću i paletom boja to je jedno od najljepših mjesta na svim našim rijekama, osobito ako ga promatramo u proljeće prije listanja drveća. Prostor gdje se slijevaju vode ovih rijeka jedinstven je krajolik u nas. Čine ga zelene površine travnjaka uz obje rijeke na kojima se posebno ističepojas drveća uz Slika 1. Sastavci rijeke Zrmanje i pritoke Krupe dio obala. Kad to drveće još nema lišća, pogledi nam obuhvaćaju veliki dio površineSastavaka gdje zamjećujemo i najskrivenije pojedinosti. Opreku ovom zele- Ovaj jedinstven prizor na našim rijekama danas je nilo čine vapnenačke stijene koje su više-manje obrasle mo guće promatrati iz ptičje perspektive s jednog bajzelenilom i između kojih se probijaju poput izduljenih ko vitog vidikovca uz desnu obalu Sastavaka do kojeg dragulja smaragdne vode Zrmanje i Krupe. je označenaprilazna staza iz malog naselja Golubića. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 78 <-- 78 --> PDF |
SREBROLIKI SLAK Na stijenama u primorskom pojasu nalazimo jednu izvanredno lijepui značajnu biljku.To je srebroliki slak (Convolvulus cneorum L.). Naseljava pukotine vapnenačkih stijena ali je u manjoj mjeri nazočna i na nekim staništima i uz morsku obalu. Najveće populacije ovog slaka nalazimo u višim dijelovima otoka Hvara, osobito oko najvišeg vrha Sv. Nikole koje su okrenute jugu te na cijelom potezu u udolini od Sv. Nikole do vrha Huma. Populacije su mu ponegdje izvanredno velike tako da na tim mjestima odnosi prevagu u odnosu na ostalobilje. Srebroliki slak ističe se bijelim razmjerno krupnim cvjetovima skupljenim u vršnim dijelovima stabljika. To jegrmolika biljka visine do pola metra i cijela je pokrivena srebrnim dlačicama pa je u okolišu dobro uočljiva. Najljepšu sliku pružaju grmovi ovog slaka koji cvate rano u proljeće na onim stijenama koje imaju neravnu vertikalnu površinu na kojoj se nlazi više polica. Biljka za sada nije ničim ugrožena jer se nalazi izvan dohvataraznih čovjekovih utjecaja. Tekst i fotografije: Dr. sc. Radovan Kranjčev, prof. Slika 1. Srebroliki slak na stijenama u vršnom dijelu otoka Hvara IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA CHALLENGES AND DEBATES STRUKAILI POLITIKA? – STRUKA, NARAVNO Ovih sam dana bio na prekretnici u odabiru STRU KE ili POLITIKE. Naravno, bez previše razmišljanja odabrao sam STRUKU. Zašto? Zato što struka cijeni zna nje, poštenje, iskrenost, odlučnost, pravednost, neo vis nost, a najviše ljudskost. Politika poznaje suprotne osobine: podobnost, poslušnost, neiskrenost, neodlučnost, bezobzirnost, ovisnost, a najviše neljudskost. Da li je moj odabir strukehrabrost ilistrah? Prvi kažustrah od odgovornosti. Da li je strah od odgovornosti preuzimanje odgovornosti za “nešto” što drugi odlučuju, a znate da nije ispravno? Da li je strah od odgovornosti ponašati se moralno te isto tražiti od svojih suradnika? Da li je strah od odgovornosti nepri hva ćanje bahatosti, pijanstva i drugih neprimjerenosti? Da li je strah od odgovornosti neprihvaćanje tuđeg miš lje nja ma kako ono bilo štetno? Drugi kažuhrabrost. Da li je hrabrost jednom “lobiju” loših namjera reći ne? Da li je hrabrost ponuditi bolja rješenja? Da li je hrabrost javno izreći kritiku? Da li je hrabrost razmišljati “stručno”, a ne “politički”? Da, “ovi drugi” su u pravu, kod mene je prevladala hrabrost, jer hrabrost je osobina ljudi poštenih namjera i moja vodilja kroz život. Na kraju želim poručiti svim kolegama poštenih namjera da “progovore” jer i u šutnji ima odgovornosti. Ne bojte se istine, jer strah rađa nove poraze – pogubne za našu struku. Neka i vama na stručnom putu budu uzor hrabri, časni i pošteni kolege šumari, a ne oni “prvi” ispolitizirani koji misle da mogu nama vladati strahom. U prilogu podsjećam na neke hrabre kolege šumare koji nisu šutjeli: Starčević,T.,1996: Ima li i u šutnji odgovornosti?. Š.L. 3–4, s.210 ili na http://www.sumari.hr/sumlist/199603.pdf#page=124 Tarnaj, I., 2007: Onome koji je i onome koji će doći . Š.L. 7–8, s.367 ili na http://www.sumari.hr/sumlist/200707.pdf#page=57 Ivica Fliszar, dipl. ing. šum. |