DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 7 <-- 7 --> PDF |
IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 469-481 UDK 630* 232.2 + 232.3 (001) UTJECAJ RAZLIČITIH SJETVENIH SUPSTRATAI VRSTA SPOROTOPIVIH GNOJIVANARAST I FIZIOLOŠKE PARAMETRE SADNICAOBIČNE BUKVE (Fagus sylvatica L.) U RASADNIKU I NAKON PRESADNJE THE INFLUENCE OF VARIOUS GROWING SUBSTRATESAND SLOW-RELEASE FERTILIZERS ON THE GROWTHAND PHYSIOLOGICAL PARAMETERS OF COMMON BEECH (Fagus sylvatica L.) SEEDLINGS INA NURSERYAND FOLLOWING PLANTING IN THE FIELD 11 2 Ivan SELETKOVIĆ, Nenad POTOČIĆ , Anamarija JAZBEC, 31 Tomislav ĆOSIĆ , Tamara JAKOVLJEVIĆ SAŽETAK: U radu su prikazani rezultati pokusa u kojemu se ispitivao utjecaj različitih supstrata (Litvanski treset, supstrat Humofin, supstrat Stender A400) i vrsta sporotopivih gnojiva (Osmocote Exact Standard 5-6 M i 12-14 M) na rast i fiziološke parametre sadnica obične bukve (Fagus sylvaticaL.) u rasad niku i nakon presadnje na teren. Pokus je postavljen u rasadniku Šumarskog instituta, Jastrebarsko, kao randomizirani blok s osam tretiranja i četiri ponav lja nja. Sadnicama je određena koncentracija dušika, fosfora, kalija, kalcija, ma gnezija i klorofila u lišću, izmjerena biomasa lišća, stabljike i korijena na kraju prve vegetacije te visine i promjeri vrata korijena. Biljke su zatim presađene na površinu namijenjenu obnovi sadnjom bukve. Nakon dvije godine biljkama su izmjerene visine i promjer vrata korijena. Gnojidba s Osmocote Exact gnojivima utjecala je pozitivno na koncentracije biogenih elemenata i pigmenata u lišću sadnica bukve te rast sadnica. Za uzgoj sadnica bukve kao najpovoljniji pokazao se Litvanski treset. U kontrolnoj varijanti najbolji je supstrat bio Stender, jer dolazi s već primiješanim mineralnim gnojivom. Razlike u dinami ci rasta među biljkama tretiranim različitim gnojivima mogu biti značajne s obzirom na utjecaj korova nakon presadnje. Ključne riječi:obična bukva, Osmocote Exact Standard, visine i promjeri vrata korijena, biomasa, fotosintetski pigmenti, stanje ishrane UVOD – Introduction U današnjim otežanim uvjetima obnove šumskih sas ( Rastovski i Komlenović 1993, Komlenović tojina proizvodnja sadnica od velikog je značaja. Iako se 1995). Istraživanja istih autora (1992, 1993, 1994, 1995, bukva još uvijek dobro prirodno pomlađuje, ipak sva1997) pokazala su kako se primjenom odgovarajućih kim danom raste potreba za bukovim sadnicama, koja će mi neralnih gnojiva može u značajnoj mjeri utjecati na biti još veća ako hrvatsko šumarstvo priđe nužnim konkva litetu sadnica. Gnojidba je jedna od najvažnijih uzverzijama šumskih kultura i degradiranih šuma te intergojnih mjera u pošumljavanju, posebice kod sadnica vencijama u prebornim bukovo-jelovim šumama, zbog proizvedenih u kontejnerima, čiji ograničeni volumen povlačenja jele i stvaranja prostora za bukvu (Matić, zna čajno ograničava njihov rast (Oliet i dr.2004, pre Oršanić iAnić 2003). Harmo nič na ishrana osnovni ma Landis, 1989). Gnojidba može ubrzati rast nad je preduvjet proizvodnje sadnica šumskih vrsta drveća zem nog i podzemnog dijela biljaka, modificirati sadržaj 1 Dr. sc. Ivan Seletković, Šumarski institut, Jastrebarsko, Cvjetno naselje 41, 10450 Jastrebarsko 1 Dr. sc. Nenad Potočić, Šumarski institut, Jastrebarsko, Cvjetno naselje 41, 10450 Jastrebarsko 1 Mr. sc. Tamara Jakovljević, Šumarski institut, Jastrebarsko, Cvjetno naselje 41, 10450 Jastrebarsko 2 Dr. sc. Anamarija Jazbec, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb 3 Dr. sc. Tomislav Ćosić, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 8 <-- 8 --> PDF |
I. Seletković, N. Potočić,A. Jazbec, T. Ćosić, T. Jakovljević: UTJECAJ RAZLIČITIH SJETVENIH SUPSTRATA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 469-481 hraniva u tkivima i količinu dostupnih rezervi, poboljša ti zakorjenjivanje i kapacitet za rast nakon presadnje, te povećati otpornost biljaka na vodni stres, niske temperature i bolesti (van denDriessche1992). Masovnija proizvodnja sadnica na posebnim supstratima u Hrvatskoj započela je 1965. godine (Dokuš 1969,Komlenović 1969,Dokuš iKomlenović 1979), a od 1981. godine intenzivnije se proizvode sadni ce s obloženim korijenskim sustavom (Dokuš i dr 1988, Orešković 1986). Kontejnerska proizvodnja do nosi niz prednosti: produženo vrijeme sadnje, kraća proizvodnja, veća kvaliteta i dr. (Matić i dr. 1996). Takva proizvodnja nemoguća je bez primjene odgovara jućih mineralnih gnojiva kojima se obogaćuje tresetni sjetveni supstrat. Gnojidba drvenastih biljaka uzgajanih u kontejnerima treba biti prilagođena korištenom supstratu (Šrámek iDubský 2002). Osnovni problem kod primjene klasičnih mineralnih gnojiva je laka topivost, što može dovesti do pojave toksične koncentracije otopine supstrata. S druge strane, hraniva se slabo vežu na koloidni i adsorpcijski kompleks, pa se iz supstrata lako ispiru, što za posljedicu ima njihov čest nedostatak. Također, kod prihranjivanja dušik može na vlažnom lišću izazvati palež. Svi ti problemi rješivi su upo rabom gnojiva s produženim djelovanjem. Hraniva iz ovih gnojiva otpuštaju se iz granula postupno i na taj način tijekom čitave vegetacijske sezone ravnomjerno ops krbljuju biljke nizom makro- i mikrohraniva (Komle nović 1995). Osmocote je standardno sporotopi vo gnojivo koje se koristi u rasadničkoj praksi. Primjena Osmocotea daje bolje rezultate nego prihrana brzotopivim i tekućim gnojivima te jednake ili bolje rezultate u odnosu na druge vrste sporotopivih gnojiva (Šrámek iDubský 2002). Duže trajanje otpuštanja hraniva (12–14 umjesto 5–6 mjeseci, op.a.) treba osigurati pristupačnost hraniva za vrijeme cijelog proizvodnog ciklusa, kao i mogućnost da se hraniva nastave otpuš tati po presadnji (Reddell i dr. 1999). Prema tomu, gnojiva s produženim djelovanjem mogu nam pružiti financijski pristupačan i jednostavan način za osi guravanje hraniva šumskim sadnicama u niskotehno loškim rasadnicima, u isto vrijeme osiguravajući kon trolu pristupačnosti hraniva (Donald 1991). U ovom radu prikazani su rezultati pokusa u kojemu se ispitivao utjecaj različitih supstrata i vrsta sporotopivih gnojiva (Osmocote Exact Standard 5-6 M i 12-14 M) na rast i fiziološke parametre sadnica obične bukve (Fagus sylvaticaL.) u rasadniku i nakon presadnje na teren. MATERIJALI I METODE – Materials and methods Pokus je postavljen u rasadniku Šumarskog instituta, Jastrebarsko, kao randomizirani blok s osam tretiranja i četiri ponavljanja.Tretiranja su se razlikovala u primjeni različitih supstrata (treset iz Litve, supstrat Humofin, supstrat StenderA400) i vrsta gnojiva. Osmocote standard 5-6 M i 12-14 M su mineralna gnojiva s produženim djelovanjem, sastava 15% N, 9% PO, 25 Tablica 1. Kemijski sastav korištenih supstrata Table 1 Chemical composition of used substrates 9 % KO, 3% MgO, 0.02 % B, 0.05 % Cu, 0.40% Fe, 2 0.06%Mn, 0.02 % Mo, 0.015% Zn i vremenskim tra janjem djelovanja gnojiva od 5–6, odnosno 12–14 mjeseci. Proizvođač, Scotts Professional, Heerlen, Nizozemska, www.scottsprofessional.com preporučuje koncentraciju od 4 g gnojiva po litri supstrata kao optimalnu. Karakteristike supstrata dane su uTablici 1. Vrsta supstrata Substrate type pH (H 2 O) pH (CaCl 2 ) E.C., mS/cm N ukupni, % N total, % P 2 O 5 % K 2 O % Organska tvar, % Organic matter, % Litva 4,00 3,72 0,281 0,64 0,16 0,28 95,4 Humofin 6,98 6,50 0,439 2,57 0,18 0,20 82,0 Stender A400 6,39 5,90 0,850 1,45 0,56 0,87 88,0 Tretiranja su bila sljedeća: L0 – Litvanski treset L1 – Litvanski treset + 4g/l Osmocote Exact Standard 5-6 M L2 – Litvanski treset + 4g/l Osmocote Exact Standard 12-14 M B0 – Humofin B1 – Humofin + 4g/l Osmocote Exact Standard 5-6 M B2 – Humofin + 4g/l Osmocote Exact Standard 12-14 M F0 – StenderA400 F1 – StenderA400 + 4g/l Osmocote Exact Standard 12-14M Sadnice bukve uzgajane su iz sjemena u Bosnaplast 18 kontejnerima. Sadnice su bile uzgajane pod zasjenom i redovitim režimom zalijevanja. Listovi biljaka za kemijske analize uzor kovani su tako da je krajem ljeta uzet po jedan list prosječne veličine sa svake biljke u tretiranju i ponavljanju. Uzorci su sušeni na 105°C do konstantne mase te izvagani na vagi točnosti 0,01 gram, a masa izračunata na bazi 100 lis tova. U usitnjenim uzorcima određen je ukupni dušik na elementarnom analizatoru Leco CNS 2000. Za analize osta lih biogenih elemenata (AOAC, 1996) usit nje ni uzor ci spaljeni su mokrim postupkom koncentriranom sumpornom kiselinom (HSO) uz dodatak katalizatora, perklorne 24 kiseline (HClO). U uzorcima su određeni: 4 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 12 <-- 12 --> PDF |
I. Seletković, N. Potočić,A. Jazbec, T. Ćosić, T. Jakovljević: UTJECAJ RAZLIČITIH SJETVENIH SUPSTRATA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 469-481 Kod kalija dobivene se vrijednosti većinom nalaze tog raspona (Slika 3.).Veće su koncentracije utvrđene unutar raspona normalnih vrijednosti, osim tretiranja u sadnicama uzgajanim u supstratu Humofin supstratu L0 i B0 koje su malo ispod, a B1, B2 i F1 malo iznad Stender nego u Litvanskom tresetu. Utvrđena je stati- Ca (mg/g) Tretiranje – Treatment Slika4. Koncentracije kalcija (mg/g suhe tvari) u lišću sadnica bukve po tretiranjima. Okomiti stupci predstavljaju 0,95 interval pouzdanosti. Figure 4Calcium concentrations (mg/g DW) in beech leaves by treatment. Vertical bars represent 0,95 confidence intervals. Mg (mg/g) Tretiranje – Treatment Slika5. Koncentracije magnezija (mg/g suhe tvari) u lišću sadnica bukve po tretiranjima. Okomiti stupci predstavljaju 0,95 interval pouzdanosti. Figure 5Magnesium concentrations (mg/g DW) in beech leaves by treatment. Vertical bars represent 0,95 confidence intervals |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 11 <-- 11 --> PDF |
I. Seletković, N. Potočić,A. Jazbec, T. Ćosić, T. Jakovljević: UTJECAJ RAZLIČITIH SJETVENIH SUPSTRATA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 469-481 stu pačnog fosfora u tlima, poželjno bi bilo u rasadničkoj šumljavanje koristiti gnojiva s većim udjelom fosfora kontejnerskoj proizvodnji sadnica namijenjenih za po-(Oliet i dr.2004). P(mg/g) Tretiranje – Treatment Slika2. Koncentracije fosfora (mg/g suhe tvari) u lišću sadnica bukve po tretiranjima. Okomiti stupci predstavljaju 0,95 interval pouzdanosti. Figure 2Phosphorus concentrations (mg/g DW) in beech leaves by treatment. Vertical bars represent 0,95 confidence intervals. K (mg/g) Tretiranje – Treatment Slika3. Koncentracije kalija (mg/g suhe tvari) u lišću sadnica bukve po tretiranjima. Okomiti stupci predstavljaju 0,95 interval pouzdanosti. Figure 3Potassium concentrations (mg/g DW) in beech leaves by treatment. Vertical bars represent 0,95 confidence intervals. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 10 <-- 10 --> PDF |
I. Seletković, N. Potočić,A. Jazbec, T. Ćosić, T. Jakovljević: UTJECAJ RAZLIČITIH SJETVENIH SUPSTRATA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 469-481 Tablica 3.Normalne koncentracije biogenih elemenata u potpuno razvijenom lišću obične bukve (Bergmann 1992). Table 3 Normal concentrations of mineral nutrients in fully developed leaves of common beech (Bergmann 1992). Element Mineral nutrient N P K Ca Mg (mg/g suhe tvari) (mg/g DW) 19,025,0 1,5– 3,0 10,015,0 3,015,0 1,53,0 zabilježene su u tretiranju L1 i L2 i samo te se vrijednosti nalaze u rasponu normalnih vrijednosti prema Berg mannu (1992, Tablica 3.) Najniže vrijednosti za bilježene su u tretiranjima bez dodanog gnojiva, bez obzira na korišteni supstrat (L0 i B0) i niže su od donje granice raspona normalnih vrijednosti. Više biljke za potrebe svoga rasta pretvaraju velike količine dušika iz mineralnog u organski oblik (Mengel iKirkby,2001). Signifikantne razlike utvrđene su između tretiranja L0 i L1, a iako razlika između tretiranja B0 i B1 nije i statistički opravdana, treba imati na umu kako se ovdje radi o razlici nedostatne i normalne opskrbljenosti sadnica bukve dušikom. Između tre tiranja L1 i L2, kao i B1 i B2, razlike nisu značajne. Ovdje treba izdvojiti rezultate dobivene u tretiranjima F0 i F1, gdje su veće koncentracije dušika (iako nedostatne) dobivene u F0, dakle tretiranju u kojemu nije dodavano gnojivo Osmocote (iako sam supstrat sadrži određenu količinu kompleksnog mineralnog gnojiva). Taj rezultat povezujemo s učinkom razrjeđenja zbog povećanog rasta biljne mase u F1, jer se preračunom iz koncentracija na sadržaj dušika u 100 listova (rezultati nisu prikazani) dobiva suprotna slika, to jest veće vrijednosti u F1. Kao što navodi Bergmann (1992) kon centracija dušika u lišću se mijenja sa starošću bilj ke i akumuliranom biomasom. N (mg/g) Tretiranje – Treatment Slika1. Koncentracije dušika (mg/g suhe tvari) u lišću sadnica bukve po tretiranjima. Okomiti stupci predstavljaju 0,95 interval pouzdanosti. Figure 1Nitrogen concentrations (mg/g DW) in beech leaves by treatment. Vertical bars represent 0,95 confidence intervals. Nedostatak fosfora u biljaka relativno česta je poja -rasadničke proizvodnje.Kao i kod dušika, najniže vriva, a biljke koje pate od nedostatka fosfora zaostaju u jednosti dobivene su u tretiranjima bez dodanog Osmorastu (Mengel iKirkby2001, Bergmann1992). cote gnojiva, i one se statistički značajno razlikuju od Nor malne koncentracije fosfora u našem pokusu posti-svih tretiranja u kojima je dodavan Osmocote.Učinak gnute su jedino u tretiranju L1 (i donekle u F1). Unatoč razrjeđenja nije utvrđen za fosfor, pa se tako i vrijednosti tomu postignut je zdrav izgled i dobar rast biljaka i u P u tretiranjima F0 i F1 razlikuju prema očekivanji ma tre tiranjima L2, B1, i B2, što sugerira kako tabelarne (Slika 2.). Iz toga zaključujemo kako razlike u koncenvrijednosti za fosfor (Van den Burg 1990, Berg-tracijama fosfora nisu bitno utjecale na rast biljaka. mann1992) nisu u potpunosti primjenjive u uvjetima Ipak, s obzirom na općenito nizak sadržaj biljka ma pri |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 9 <-- 9 --> PDF |
I. Seletković, N. Potočić,A. Jazbec, T. Ćosić, T. Jakovljević: UTJECAJ RAZLIČITIH SJETVENIH SUPSTRATA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 469-481 fosforkolorimetrijskinaUV/VISspektrofotometruPE Lambda1A, akalij, kalcijimagnezijizravnoizfiltrata naatomskomapsorpcijskomspektrofotometruPE3110. Normalno razvijeno lišće sa po pet biljaka prosječne veličine (1 list po biljci) uzorkovano je za određivanje sadržaja pigmenata. Za pripremu jednog uzorka lišće je isjeckano škarama na male komadiće, a uzorak je homogeniziran miješanjem te je za daljnju pripremu uzeta odvaga od 0,3 g. Nasumično odabran dio tako pripremljenih listova (oko 0,3g) predstavljao je jedan uzorak. Nakon toga biljni materijal, koji je činio jedan uzorak, izvagan je na analitičkoj vagi te mu je zabilježena masa. Uzorak je kvantitativno prebačen u porculanski ta rionik i homogeniziran uz dodatak ledeno hladnog apso lutnog acetona. Homogenat je kvantitativno pre- ne sen u kivetu i centrifugiran na 1000 okretaja u trajanju od 10 minuta. Supernatant je dekantiran u menzuru, a kruti ostatak još jednom ekstrahiran s apsolutnim acetonom. Nakon centrifugiranja i spajanja supernatanata izmjeren je volumen ekstrakta. Kvantitativna determinacija fotosintetskih pigmenata izvršena je spektrofotometrijski, očitavanjem apsorbancije (A) na 661,6 i 644,8 nm. Mjerenja su obavljena na UV/VIS spektrofotometru PF Lambda 1A. Za izračunavanje koncentracije fotosintetskih pigme nata korištene su sljedeće formule (Lichtenthaler1987): 3 Chla+b= (7.05A + 18.09A )V/m*10 661.6 644.8 gdje su Chla+b= koncentracija ukupnog klorofila u mg/g svježe tvari uzorka V=ukupni volumen ekstrakta fotosintetskih pigme nata u ml m =masa uzorka u gramima. Visine i promjeri vrata korijena izmjereni su krajem vegetacije i izračunate srednje vrijednosti za svako tretiranje/ ponavljanje. Po pet sadnica u svakom ponavljanju x tretiranju najbliže tim srednjim vrijednostima po visini, a zatim po promjeru, uzorkovane su radi određivanja biomase lišća, stabljike i korijena. Biljke su po završetku prve vegetacije presađene na teren (UŠPKarlovac, Šumarija Jastrebarsko, GJ Plešivica 24a ) na površinu namijenjenu obnovi sadnjom bukve. Površina je prije sadnje očišćena od korova i izbojaka iz panja. Sadnice su posađene po tretiranjima i ponavljanjima na razmak 50 cm između biljaka i 1 m iz među redova. Nakon dvije godine biljkama su izmjerene visine i promjer vrata korijena. Za sve analizirane varijable napravljena je deskriptivna statistika i za sva testiranja grešku tipa I (a) od 5% smatrali smo statistički značajnom. Za sve analizirane parametre razlike između tretiranja testirali smo analizom varijance (ANOVA). Ukoliko su se razlike u tretiranjima za neke od analiziranih parametara u analiza varijanci pokazale statistički značajneTukey-evim post hoc testom, ustanovili smo koja su to tretiranja koja se međusobno statistički značajno razlikuju (Sokal i Rohlf,1995). Statističke analize i svi grafički prikazi napravljeni su koristeći statistički paket STATISTICA 7.1(StatSoft, Inc., 2003). REZULTATI ISTRAŽIVANJAS RASPRAVOM – Results and discussion Tablica 2. Rezultati analize varijance za sve analizirane varijable Table 2 Results of ANOVA for all analysed variables Analizirane varijable Variables Stupnjevi slobode df F vrijednost F value p p N 7 3,555 0,0092 P 7 7,984 <0,0001 K 7 33,561 <0,0001 Ca 7 38,362 <0,0001 Mg 7 19,123 <0,0001 Chla+b 7 12,648 <0,0001 lišće 2004 7 32,6926 <0,0001 korijen 2004 7 6,4964 0,0002 visina 2004 7 40,211 <0,0001 visina 2006 7 46,194 <0,0001 promjer 2004 7 21,889 <0,0001 promjer 2006 7 27,867 <0,0001 Koncentracije biogenih elemenata u lišću Concentrations of mineral nutrients in leaves Osnovni zakoni biljne ishrane vrijede za sve biljke, a dobar i zdrav rast možemo postići samo ako su svi čimbenici rasta dovoljno prisutni i nalaze se u pravilnom odnosu (Baule iFricker,1971). Stanje ishra ne biljke odražava stupanj u kojemu je rezerva hraniva u tlu (supstratu) sposobna odgovoriti zahtjevima biljaka za ishranom u određenim uvjetima. Koncentracije elemenata i njihovi odnosi u lišću omogućuju nam uvid u stanje ishrane stabala u smislu njihovog nedostatka ili previsoke koncentracije, u apsolutnom iznosu ili u odnosu na koncentracije drugih elemenata (De Vries i dr.2000). Usvojena praksa interpretacije rezultata analiza biljnog materijala zasniva se na usporedbi koncentracija s graničnim vrijednostima (Raitio,1993). Stoga re zultate analiza biljnog materijala dajemo u usporedbi s normalnim koncentracijama dušika, fosfora, kalija, kalcija i magnezija u lišću bukve prema Bergmannu 1992, (Tablica 3.). Ako su prisutni i drugi čimbenici rasta, dušik odlučuje o veličini biljne proizvodnje, pa time i o prirastu dr veta(Baule iFricker 1971,Mengel iKirkby 2001). Koncentracije dušika razlikuju se prema različitim tretiranjima, kako u pogledu supstrata, tako i u pogle du korištenog gnojiva (Slika 1.). Najveće vri jednosti |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 15 <-- 15 --> PDF |
I. Seletković, N. Potočić,A. Jazbec, T. Ćosić, T. Jakovljević: UTJECAJ RAZLIČITIH SJETVENIH SUPSTRATA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 469-481 Root biomass 2004 (g) Biomasa lkorijena Tretiranje – Treatment Slika 8. Biomasa korijenja bukve (g suhe tvari) po tretiranjima. Okomiti stupci predstavljaju 0,95 interval pouzdanosti. Figure 8Biomass of beech roots (g DW) by treatment. Vertical bars represent 0,95 confidence intervals. Visine biljaka i promjervrata korijena sa, jer se različito ponašaju (Slike 9. i 10.). U rasadniku Height of plants and root collar diameter najbolji smo uspjeh postigli s obje varijante gnojidbe i Visine i promjere vrata korijena sadnica potrebno je Litvanskim tresetom, gdje je korištenje gnojiva Osmopro matrati odvojeno za rasadnički i terenski dio poku cote 5-6 M dalo najbolje rezultate. Nešto manje visine i Visina– Height 2004 (cm) Tretiranje – Treatment Slika 9. Visine sadnica bukve (cm) po tretiranjima i godini izmjere. Okomiti stupci predstavljaju 0,95 interval pouzdanosti. Figure 9Height of beech seedlings (cm) by treatment and year of measurement. Vertical bars represent 0,95 confidence intervals. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 13 <-- 13 --> PDF |
I. Seletković, N. Potočić,A. Jazbec, T. Ćosić, T. Jakovljević: UTJECAJ RAZLIČITIH SJETVENIH SUPSTRATA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 469-481 stički značajna razlika između tretiranja F0 i L0, te F0 i B0, a nema značajne razlike između L0 i B0, što je posljedica znatno veće opskrbljenosti Stender supstrata kalijem zbog u proizvodnji dodanog kompleksnog gnojiva. Ove više koncentracije u našem slučaju ne predstavljaju problem u smislu eventualnih antagonizama s kalcijem ili magnezijem, jer Osmocote gnojiva sadrže magnezij, a kalcij je obilno prisutan u vodi za zalijevanje. Statistički značajne razlike utvrđene su između kontrolnih i gnojidbenih tretiranja u svim supstratima (pozitivan utjecaj gnojidbe), dok između gnojiva Os mocote 5–6 M i 12–14 M nije utvrđena signifikantna razlika. Kod istih vrsta gnojiva, a različitih supstrata utvrđeno je sljedeće: L1 –B1 i B2 –F1 nema signifikantne razlike, L2 –F1 i L2 – B2 signifikantna razlika postoji. Kao što je iz Slike 4. vidljivo, odziv koncentracija kalcija prema tretiranjima razlikuje se bitno od dušika, fosfora i kalija. Koncentracije Ca u biljnom materijalu povezane su s kemijskim karakteristikama korištenih supstrata (osobito pH), kao i sa činjenicom da je kalcij u značajnim količinama prisutan u vodi za zalijevanje u rasadniku Šumarskog instituta Jastrebarsko (Komlenović, 1997).Tako se čak i najniže utvrđene vrijednosti (biljke uzgajane u Litvanskom tresetu) nalaze u granicama normalnih vrijednosti. Velike i statistički značajne razlike u koncentracijama kalcija između tretiranja B1 i B2 povezane su s velikim razlikama u visinskom rastu, gdje su između tih tretiranja zabilježene najveće razlike (Slika 10.). Usvajanje kalcija, uz do stupnost kalcija u otopini, određeno je i negativnim utjecajem ostalih kationa, ponajprije amonijevog iona (Bergmann1992, premaGeraldson1971). Otpuštanje hraniva iz sporotopivih gnojiva ponajprije se veže uz otpuštanje dušika (Broschat i Moore 2007), u našem slučaju u tretiranju B1(Osmocote 5-6 mjeseci) dušik se otpuštao brže nego u tretiranju B2 (Osmocote 12–14 mjeseci), što se vidi kako po koncentracijama dušika u lišću (Slika 1.), tako i po povećanom rastu biljaka u tretiranju B1 (Slike 9. i 10.). Magnezij ima svoju najpoznatiju ulogu u molekuli klorofila. Osim uloge u fotosintezi, magnezij aktivira ili sudjeluje u aktivaciji oko tri stotine enzimatskih reak cija, stabilizira membrane te regulira odnose katio na unutar i izvan stanice, a osobito je važna njegova uloga u procesima prijenosa energije u stanicama. Iz kon centracija magnezija i kalcija u lišću uočava se anta gonističko djelovanje kalcija, posebiceo u supstrati ma višeg pH, međutim, utvrđene koncentracije magnezija nalaze se u okviru normalnih vrijednosti. Pojava smanjenog unosa magnezija u biljke zbog povećane koncentracije kalcijevih iona u otopini dobro je poznata (Bergmann1992). Koncentracija pigmenata Pigment concentration U tretiranju L1 utvrđene su ne samo najveće koncentra cije ukupnog klorofila (Slika 6.) već i najveće kon- Chl a + b (mg/g) Tretiranje – Treatment Slika6. Koncentracije ukupnog klorofila (mg/g svježe tvari) u lišću sadnica bukve po tretiranjima. Okomiti stupci predstavljaju 0,95 interval pouzdanosti. Figure 6Concentrations of total chlorophyll (mg/g fresh weight) in beech leaves by treatment. Vertical bars represent 0,95 confidence intervals. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 14 <-- 14 --> PDF |
I. Seletković, N. Potočić,A. Jazbec, T. Ćosić, T. Jakovljević: UTJECAJ RAZLIČITIH SJETVENIH SUPSTRATA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 469-481 centracije dušika i najveća biomasa biljaka. S obzirom da je dušik sastavni dio klorofilne molekule, biljke ko jima je omogućena povoljna ishrana dušikom imaju do bar rast i izrazito zelenu boju lišća. Nasuprot tomu, bilj ke deficitarne dušikom klorotične su i slabo priraš ćuju. Već spomenutu pojavu razrjeđenja dušika u lišću sad nica u tretiranju F1 potvrđuje i razlika u koncentraciji ukupnog klorofila (Chla+b) između tretiranja F0 i F1.Gnojidba je statistički značajno utjecala na fotosintetski kapacitet biljaka, dok razlike gnojiva nisu utvrđe ne. U negnojenim varijantama (L0, B0, F0) srednje koncentracije ukupnog klorofila kretale su se od 0,88 mg/g svježe tvari za tretiranje F0 do 1,36 mg/g u tretiranju B0. Ove su vrijednosti usporedive s vrijednostima u kontrolnom tretiranju (0,95 mg/g) dobivenim u pokusu Kreuzwiesera, FurnissaiRennenberga(2002). Biomasa Biomass Biomasa lišća i stabljike ponaša se vrlo slično u odnosu na tretiranja (Slika 7.). Primijećujemo općenito pozitivan utjecaj gnojidbe, osobito u tretiranju s Osmocote 5–6 M. Razlike u odnosu na kontrole su statistički značajne, dok su razlike između gnojiva utvrđene kod Humofin supstrata, a nisu kod Litvanskog treseta. Najveća biomasa postignuta je u tretiranju L1. Za razliku od drugih dijelova biljaka, biomasa korijenja za tretiranje F1 gotovo je jednaka tretiranjima L1 i B1, u kojima je inače zabilježena najveća biomasa korijenja i drugih biljnih dijelova. Iz ovoga, kao i iz koncentracija biogenih elemenata vidljivo je da biljke uzgajane u supstratu StenderA400 investiraju u razvoj pojedinih biljnih dijelova različito u odnosu na biljke uzgajane u druga dva korištena supstrata. U nastavku ćemo razmotriti ovo pitanje s aspekta ponašanja biljaka pri presadnji na teren. Biomasa lista –Leaf biomass (g) Tretiranje – Treatment Slika7. Biomasa lišća bukve (g suhe tvari) po tretiranjima. Okomiti stupci predstavljaju 0,95 interval pouzdanosti. Figure 7Biomass of beech leaves (g DW) by treatment. Vertical bars represent 0,95 confidence intervals. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 19 <-- 19 --> PDF |
I. Seletković, N. Potočić,A. Jazbec, T. Ćosić, T. Jakovljević: UTJECAJ RAZLIČITIH SJETVENIH SUPSTRATA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 469-481 Walker, R.F., C. D.Huntt,1999: Growth and Nu-Fertilization.Arid Soil Research and Rehabilitatrition of Containerized Singleleaf Pinyon See-tion, 13 :123–132. dlings in Response to Controlled Release SUMMARY: In this paper the results of the experiment testing the influence of various growing substrates (Lithuanian peat, Humofin substrate, Stender A400 substrate) and slow-release fertilizers (Osmocote Exact Standard 5-6 M and 12-14 M)on the growth and physiological parameters of Common beech (Fagus sylvaticaL.) seedlings in a nursery and in the field conditions following planting. The trial was set up in the nursery of the Forest Research Institute Jastrebarsko, as a randomized block with eight treatments and four repetitions. Concentrations of nitrogen, phosphorous, potassium, calcium, magnesium and chlorophyll were determined in the leaves of seedlings. Seedling heights, root collar diameters, and biomass of leaves, stems and roots were measured at the end of the first vegetation season. Seedlings were then moved to the nearby beech forest area where rejuvenation by planting of beech seedlings following the final cut was planned. After two years the heights and root collar diameters of planted seedlings were measured. Fertilization with Osmocote Exact had a positive influence on the concentrations of mineral nutrients and pigments in leaves, and growth of seedlings. Out of three tested substrates, Lithuanian peat was the most appropriate for growing beech seedlings. In control treatment, Stender substrate was the best since it comes with some mineral fertilizer already added. The differences in growth dynamics among seedlings treated with different fertilizers can be of great importance regarding the influence of weeds after planting. Key words:Common beech, Osmocote Exact Standard, height and root collar diameter, biomass, photosynthetic pigments, nutrient status |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 16 <-- 16 --> PDF |
I. Seletković, N. Potočić,A. Jazbec, T. Ćosić, T. Jakovljević: UTJECAJ RAZLIČITIH SJETVENIH SUPSTRATA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 469-481 promjeri postignuti su u tretiranju B1, te F1. Klasiranje sadnica bukve u našoj praksi provodi se samo prema kriteriju visine sadnica, gdje sadnice visine 20–30 cm pripadaju u prvu klasu, a visine 10–20 cm u drugu klasu. Prema toj klasifikaciji sadnice iz svih gnojidbenih tretiranja pripadaju prvoj klasi, a kontrolne varijan te (L0, B0, F0) nalaze se ispod ili na prijelazu u drugu klasu kvalitete. Prema našim rezultatima klasiranje sad nica prema visini moralo bi biti detaljnije razrađe no, tako da u prvu klasu kvalitete pripadaju sadnice vi- sine iznad 30 cm, u drugu visine 20–30 cm, a sadnice visoke manje od 20 cm ne bi se trebale koristiti za presadnju na teren. Sadnice bi trebale biti klasirane i pre ma promjeru vrata korijena. Dokazano je kako visina sadnica najbolje predviđa rast, a promjer vrata korijena preživljenje sadnica nakon presadnje (Walker i Huntt,1999, premaMexaliLandis,1990). Uz to, pri klasiranju trebalo bi uzeti u obzir i opskrbljenost sadnica biogenim elementima. U našem slučaju, u razli čite klase bismo svrstali sadnice iz tretiranja L1 i B1 (po sebice prema koncentracijama dušika i fosfora u liš ću) iako po visini sadnice iz oba tretiranja pripadaju pr voj klasi kvalitete. Statistički značajne razlike pokazale su se između kontrolnih i gnojidbenih tretiranja. Razlike između vrs ta gnojiva nisu utvrđene. Što se tiče supstrata, razlike su utvrđene između tretiranja L2 i B2, to jest rast sadnica u supstratu Humofin znatno je manji. Rast sadnica bukve u prvoj godini je od posebnog značaja za kasnije preživljenje i razvoj biljaka (Larsen2007). U terenskom dijelu pokusa, nakon dvije Tablica 4. Deskriptivna statistika za visine bukovih sadnica u 2004. i 2006. godini Table 4 Descriptive statistics for height of beech seedlings in 2004 and 2006 Effect Descriptive Statistics (bukva-jaska.sta) Level of Factor N Visina 04 Mean Visina 04 Std.Dev. Visina 04 Std.Err Visina 04 -95,00% Visina 04 +95,00% Visina 06 Mean Visina 06Std.Dev. Visina 06 Std.Err Visina 06 -95,00% Visina 06 +95,00% Total 32 28,56402 7,667797 1,355488 25,79948 31,32856 37,80292 8,930902 1,578775 34,58298 41,02285 Tretiranje L0 4 20,93775 1,672024 0,836012 18,27719 23,59832 28,16645 3,606814 1,803407 22,42721 33,90570 Tretiranje L1 4 39,28196 1,861702 0,930851 36,31958 42,24434 46,35384 1,466728 0,733364 44,01995 48,68773 Tretiranje L2 4 35,22155 2,345332 1,172666 31,48960 38,95350 46,17052 1,229586 0,614793 44,21398 48,12707 Tretiranje F0 4 21,17779 1,926123 0,963062 18,11290 24,24268 26,49014 2,276184 1,138092 22,86822 30,11205 Tretiranje BO 4 18,13205 1,287644 0,643822 16,08312 20,18098 26,34057 2,028432 1,014216 23,11288 29,56826 Tretiranje B1 4 34,58703 2,876791 1,438396 30,00942 39,16465 42,98074 3,587490 1,793745 37,27225 48,68924 Tretiranje B2 4 28,97309 3,762030 1,881015 22,98686 34,95931 42,77916 3,812310 1,906155 36,71293 48,84540 Tretiranje F1 4 30,20093 2,858928 1,429464 25,65174 34,75013 43,14189 1,890563 0,945282 40,13358 46,15020 Visina– Height 2 (cm) Tretiranje – Treatment Slika10. Promjer vrata korijena sadnica bukve (cm) po tretiranjima i godini izmjere. Okomiti stupci predstavljaju 0,95 interval pouzdanosti. Figure 10 Root collar diameter of beech seedlings (cm) by treatment and year of measurement. Vertical bars represent 0,95 confidence intervals. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 17 <-- 17 --> PDF |
I. Seletković, N. Potočić,A. Jazbec, T. Ćosić, T. Jakovljević: UTJECAJ RAZLIČITIH SJETVENIH SUPSTRATA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 469-481 Tablica 5. Deskriptivna statistika za promjer vrata korijena bukovih sadnica u 2004. i 2006. godini Table 5 Descriptive statistics for root collar diameter of beech seedlings in 2004 and 2006 Effect Descriptive Statistics (bukva-jaska.sta) Level of Factor N Visina 04 Mean Visina 04 Std.Dev. Visina 04 Std.Err Visina 04 -95,00% Visina 04 +95,00% Visina 06 Mean Visina 06Std.Dev. Visina 06 Std.Err Visina 06 -95,00% Visina 06 +95,00% Total 32 3,867770 0,866647 0,153203 3,555310 4,180229 5,654118 1,348210 0,238332 5,168036 6,140199 Tretiranje L0 4 2,956552 0,321783 0,160891 2,444523 3,468580 4,173889 0,706212 0,353106 3,050148 5,297630 Tretiranje L1 4 5,030935 0,288145 0,144073 4,572431 5,4894386,960784 0,262232 0,131116 6,543514 7,378055 Tretiranje L2 4 4,512183 0,347395 0,173698 3,959400 5,064966 6,860908 0,652700 0,326350 5,822317 7,899499 Tretiranje F0 4 3,029604 0,167517 0,083758 2,763048 3,296161 4,124458 0,342648 0,171324 3,579228 4,669688 Tretiranje BO 4 2,773457 0,195014 0,097507 2,463146 3,083768 3,889818 0,383207 0,191603 3,280051 4,499586 Tretiranje B1 4 4,537918 0,424162 0,212081 3,862982 5,212854 6,554004 0,329420 0,164710 6,029824 7,078184 Tretiranje B2 4 3,956068 0,493363 0,246681 3,171018 4,741118 6,318779 0,600586 0,300293 5,363112 7,274446 Tretiranje F1 4 4,145442 0,504333 0,252166 3,342936 4,947949 6,350302 0,575089 0,287545 5,435206 7,265397 ve getacijske sezone, još uvijek su najviše i najvećeg promjera biljke uzgojene u Litvanskom tresetu (iako razlike među korištenim supstratima nisu statistički značajne), a razlike između gnojidbi gotovo su nestale. Isto tako izjednačila su se tretiranja B1, B2 i F1.Vrijedno je primijetiti kako su biljke gnojene s Osmocote 12–14 M bržim prirastom u terenskim uvjetima gotovo nadoknadile zaostatak za prvom varijantom gnojidbe. Različite gnojidbe sporotopivim gnojivima dovele su do istih prosječnih visina sadnica bukve nakon 4 go- dine po presadnji i u pokusuJuraseka,Bartoša i Narovcove(2008). Figure 11 Average seedlings of Common beech at the end of the first vegetation season. Slika11. Prosječne sadnice obične bukve po tretiranjima na kraju prve vegetacijske sezone. ZAKLJUČCI – Conclusions Gnojidba s Osmocote Exact gnojivima utjecala je pozitivno na koncentracije biogenih elemenata i pigmenata u lišću sadnica bukve te rast sadnica. Smatramo kako u ispitivanje kvalitete sadnica treba, uz morfološke, uključiti i fiziološke parametre. Svi rezultati pokazuju kako je za uzgoj sadnica bukve od istraživanih supstrata najpovoljniji Litvanski treset. U Humofin supstratu zabilježen je manji rast, kao i veća varijabilnost vrijednosti visina i promjera biljaka. U kontrolnoj varijanti supstrat Stender je najbolji, jer dolazi s već primiješanim mineralnim gnojivom. Unatoč tomu što su biljke pokazale bolji rast u tretiranju s Osmocote 5–6 M u odnosu na tretiranje s LITERATURABaule,H., C.Fricker,1971: Đubrenje šumskog drve ća. Jugoslovenski poljoprivredno šumarski cen tar, Dokumentacija za tehniku i tehnologiju u šu marstvu br. 78. Bergmann,W.(Ur.), 1992: Nutritional Disorders of Plants – Development,Visual and Analytical Diagnosis. Gustav FischerVerlag Jena etc., 361 pp. Osmocote 12–14 M u rasadničkim uvjetima (što je bilo i očekivano s obzirom da se hraniva brže otpuštaju u varijanti 5–6 M), očekivali smo da će gnojivo 12–14 M pokazati pozitivne učinke nakon presadnje na teren, što se i dogodilo. Međutim, biljke varijante 1 još uvijek su imale veće, iako ne značajno veće, visine i promjere vrata korijena. Ove razlike u dinamici rasta mogu biti značajne s obzirom na utjecaj korova na biljke nakon presadnje. Zahvale:Zahvaljujemo Emilu Maradinu (17. siječ nja 1942. – 11. kolovoza 2005) tehničaru Šumarskog in stituta, Jastrebarsko, na stručnoj pomoći pri osnivanju, održavanju i mjerenju pokusa. – References Broschat,T.K., K.K.Moore,2007: Release Rates of Ammonium-Nitrogen, Nitrate-Nitrogen, Phos phorus, Potassium, Magnesium, Iron, and Manganese from Seven Controlled-Release Fer tilizers. Communications in Soil Science and PlantAnalysis, 38: 843–850. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 18 <-- 18 --> PDF |
I. Seletković, N. Potočić,A. Jazbec, T. Ćosić, T. Jakovljević: UTJECAJ RAZLIČITIH SJETVENIH SUPSTRATA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 469-481 De Vries, W., G. J. Reinds, M. S. van Keerkvoorde, C. M. A. Hendriks, E. E. J. M. Leeters, C.P.Gross, J.C.H. Voogd, E.M. Vel, 2000: Intensive Monitoring of Forest Ecosystems in Europe, FIMCI, EC-UN/ECE, Brussels, Geneva. Dokuš,A., 1969: Uzgoj biljaka na iglicama obične smreke. Radovi J. institut za četinjače br. 2, 5–16. Dokuš,A., J. Gračan, N. Komlenović, S. Orlić, 1988: Stanje rasadničke proizvodnje u SR Hrvatskoj. Studija, Šumarski institut, Jastrebarsko. Dokuš,A., N.Komlenović,1979: Stanje rasadničke proizvodnje u SR Hrvatskoj. Studija, Šumarski institut, Jastrebarsko. Donald, D.G., 1991: Nursery fertilization of conifer planting stock. U: (van den Driessche, R., ur.), Mineral nutrition of conifer seedlings. CRC Press, str. 137-168. Komlenović,N., 1969: Neki rezultati primjene mineralnih gnojiva kod uzgoja sadnica četinjača na posebnim supstratima. Radovi J. institut za četinjače br. 2, 27–36. Komlenović,N., 1992: Fiziologija i prehrana šumskog drveća. U: Rauš, Đ. (ur.), Šume u Hrvatskoj: 121–130, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagre bu i “Hrvatske šume”, p.o. Zagreb, Zagreb. Komlenović,N., 1992: Primjena gnojiva s produljenim djelovanjem u proizvodnji sadnica primorskih borova. Šum. list (1–2): 19–27, Zagreb. Komlenović,N., 1992: Primjena gnojiva s produženim djelovanjem u proizvodnji šumskih sadnica. Rad. Šumar. inst. 27(2): 95–104, Jastrebarsko. Komlenović,N., 1994: Utjecaj gnojiva “Osmocote Plus” na uspijevanje i kvalitetu biljaka crnog bora (Pinus nigraArn). Rad. Šumar. inst. 29(1): 103–109, Jastrebarsko. Komlenović,N., 1995: Primjena kompleksnih gnojiva u uzgoju šumskih biljaka obloženog korijenovog sustava. Rad. Šumar. inst. 30 (1): 1–10, Jastrebarsko. Komlenović,N., 1997: Utjecaj gnojiva “Osmocote Plus” na uspijevanje i kvalitetu sadnica poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Wahl). Rad. Šumar. inst. 32(1): 67–75, Jastrebarsko. LarsenJ. Bo(2007):The influence of light, lime, and NPK-fertilizer on photosynthesis, respiration, transpiration and water use efficiency of different beech provenances (Fagus sylvaticaL.). U: Improvement and Silviculture of Beech Procee th dings from the 7 International Beech Sympo sium, IUFRO Research Group 1.10.00, 10–20 May 2004,Tehran, Iran. Matić,S., M.Oršanić, I.Anić,2003: Osnivanje šuma obične bukve. U: (Matić, S., Ur.) Obična bukva (Fagus sylvaticaL.) u Hrvatskoj.Akademija šumarskih znanosti, Zagreb. Matić,S., N.Komlenović, S.Orlić, M.Oršanić, 1996: Rasadnička proizvodnja hrasta lužnjaka. U: Klepac, D. (ur.), Hrast lužnjak u Hr vatskoj: 159–166, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i “Hrvatske šume”, p.o. Zagreb, Zagreb. Mengel, K. & E.A. Kirkby,2001: Principles of Plant Nutrition. International Potash Institute, Bern. Oliet, J., R. Planelles, M. L. Segura, F. Artero, D.F.Jacobs, 2004: Mineral nutrition and growth of containerized Pinus halepensis seedlings under contlolled-releas fertilizer. Scientia Horticulturae 103: 113–129. Orešković,Ž., 1986: Rasadnička proizvodnja Instituta. U: Monografija, Šumarski institut, Jastrebarsko 1945–1985. Raitio, H., 1993: Chemical needle analysis as a diagnostic and monitoring method. U: Nilsson, L.O., R.F. Huettl i U.T. Johansson (Ur.), Nutrient Uptake and Cycling in Forest Ecosystems.: 197–202, Kluwer, Dordrecht. Rastovski, P., N. Komlenović, 1993: Proizvodnja šumskih sadnica primjenom novih metoda i uzgoja mineralnih gnojiva. Rad. Šumar. inst. 28 (1–2): 147–156, Jastrebarsko. Reddell, P., M. J. Webb, D. Poa, D. Aihuana, 1999: Incorporation of slow-release fertilizers into nursery media. New For. 18; 277–287. Sokal R.R., F. J. Rohlf,1995: Biometry, Freeman and Company, New York. StatSoft, Inc., 2007: Electronic Statistics Textbook. Tulsa, OK: StatSoft. WEB: http://www.statsoft.com/textbook/stathome.html. Šrámek,F.i M.Dubský,2002: Influence of fertilization application and growing substrate on container- grown woody ornamentals. Rostlinná wý roba 48 (10) 448–457. VandenBurg, J., 1990: Foliar analysis for determination of tree nutrient status – a compilation of literature data. Literature1985–1989. “De Dorschkamp”, Institute for Forestry and Urban Ecology. Wageningen. Van den Driessche,R., 1992: Changes in drought resistance and root growth capacity of container seedlings in response to nursery drought, nitrogen and potassium treatments. Can.J.For.Res. 22, 740–749. |