DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 7 <-- 7 --> PDF |
IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 469-481 UDK 630* 232.2 + 232.3 (001) UTJECAJ RAZLIČITIH SJETVENIH SUPSTRATAI VRSTA SPOROTOPIVIH GNOJIVANARAST I FIZIOLOŠKE PARAMETRE SADNICAOBIČNE BUKVE (Fagus sylvatica L.) U RASADNIKU I NAKON PRESADNJE THE INFLUENCE OF VARIOUS GROWING SUBSTRATESAND SLOW-RELEASE FERTILIZERS ON THE GROWTHAND PHYSIOLOGICAL PARAMETERS OF COMMON BEECH (Fagus sylvatica L.) SEEDLINGS INA NURSERYAND FOLLOWING PLANTING IN THE FIELD 11 2 Ivan SELETKOVIĆ, Nenad POTOČIĆ , Anamarija JAZBEC, 31 Tomislav ĆOSIĆ , Tamara JAKOVLJEVIĆ SAŽETAK: U radu su prikazani rezultati pokusa u kojemu se ispitivao utjecaj različitih supstrata (Litvanski treset, supstrat Humofin, supstrat Stender A400) i vrsta sporotopivih gnojiva (Osmocote Exact Standard 5-6 M i 12-14 M) na rast i fiziološke parametre sadnica obične bukve (Fagus sylvaticaL.) u rasad niku i nakon presadnje na teren. Pokus je postavljen u rasadniku Šumarskog instituta, Jastrebarsko, kao randomizirani blok s osam tretiranja i četiri ponav lja nja. Sadnicama je određena koncentracija dušika, fosfora, kalija, kalcija, ma gnezija i klorofila u lišću, izmjerena biomasa lišća, stabljike i korijena na kraju prve vegetacije te visine i promjeri vrata korijena. Biljke su zatim presađene na površinu namijenjenu obnovi sadnjom bukve. Nakon dvije godine biljkama su izmjerene visine i promjer vrata korijena. Gnojidba s Osmocote Exact gnojivima utjecala je pozitivno na koncentracije biogenih elemenata i pigmenata u lišću sadnica bukve te rast sadnica. Za uzgoj sadnica bukve kao najpovoljniji pokazao se Litvanski treset. U kontrolnoj varijanti najbolji je supstrat bio Stender, jer dolazi s već primiješanim mineralnim gnojivom. Razlike u dinami ci rasta među biljkama tretiranim različitim gnojivima mogu biti značajne s obzirom na utjecaj korova nakon presadnje. Ključne riječi:obična bukva, Osmocote Exact Standard, visine i promjeri vrata korijena, biomasa, fotosintetski pigmenti, stanje ishrane UVOD – Introduction U današnjim otežanim uvjetima obnove šumskih sas ( Rastovski i Komlenović 1993, Komlenović tojina proizvodnja sadnica od velikog je značaja. Iako se 1995). Istraživanja istih autora (1992, 1993, 1994, 1995, bukva još uvijek dobro prirodno pomlađuje, ipak sva1997) pokazala su kako se primjenom odgovarajućih kim danom raste potreba za bukovim sadnicama, koja će mi neralnih gnojiva može u značajnoj mjeri utjecati na biti još veća ako hrvatsko šumarstvo priđe nužnim konkva litetu sadnica. Gnojidba je jedna od najvažnijih uzverzijama šumskih kultura i degradiranih šuma te intergojnih mjera u pošumljavanju, posebice kod sadnica vencijama u prebornim bukovo-jelovim šumama, zbog proizvedenih u kontejnerima, čiji ograničeni volumen povlačenja jele i stvaranja prostora za bukvu (Matić, zna čajno ograničava njihov rast (Oliet i dr.2004, pre Oršanić iAnić 2003). Harmo nič na ishrana osnovni ma Landis, 1989). Gnojidba može ubrzati rast nad je preduvjet proizvodnje sadnica šumskih vrsta drveća zem nog i podzemnog dijela biljaka, modificirati sadržaj 1 Dr. sc. Ivan Seletković, Šumarski institut, Jastrebarsko, Cvjetno naselje 41, 10450 Jastrebarsko 1 Dr. sc. Nenad Potočić, Šumarski institut, Jastrebarsko, Cvjetno naselje 41, 10450 Jastrebarsko 1 Mr. sc. Tamara Jakovljević, Šumarski institut, Jastrebarsko, Cvjetno naselje 41, 10450 Jastrebarsko 2 Dr. sc. Anamarija Jazbec, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb 3 Dr. sc. Tomislav Ćosić, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb |