DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 31 <-- 31 --> PDF |
IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 493-499 UDK 630* 383 + 432 (001) RADNE ZNAČAJKE POKRETNE DROBILICE KAMENAPRI GRADNJI ŠUMSKIH PROTUPOŽARNIH CESTAI MELIORACIJI KRŠA WORKING CHARACTERISTICS OF TERRAIN LEVELER MACHINE IN FOREST FIRE ROAD CONSTRUCTIONAND CARST MELIORATION Marijan ŠUŠNJAR*, Dragutin PIČMAN*, Tibor PENTEK*, Dubravko HORVAT*, Hrvoje NEVEČEREL*, Krešimir GREGER** SAŽETAK: Cilj rada je istražiti učinkovitost drobilice kamena Vermeer T 855 pri pripremi buduće trase šumske protupožarne ceste, kao i pri melioraciji krškog zemljišta obraslog makijom. Istraživanje je provedeno na području šumarije Zadar i šumarije Buzet tijekom 22 radna dana, pri čemu su se dnevno prikupljali sljedeći parametri: ukupno utrošeno vrijeme rada, efektivno (pogonsko) vrijeme stroja, potrošnja goriva, broj potrošenih noževa bubnja, duljina izrađene trase, dubina rada i vrsta podloge. Osnovna se podjela radnih dana odnosi na dubinu rada i vrstu podloge. Iz mjerenih podataka je za svaki radni dan izračunat učinak stroja, izražen u duljini izrađene trase u jedinici vremena, potrošnja goriva po jedinici vremena i duljini izrađene trase te potrošnja noževa po duljini izrađene trase. Na osnovi rezultata mjerenja, ponajprije se želi naglasiti mogućnosti primjene pokretne drobilice kamena Vermeer T 855 pri gradnji šumskih protupožarnih cesta. Prednost pokretne drobilice ogleda se u mogućnosti korištenja kamenog materijala na trasi šumske protupožarne ceste, te u novoj tehnologijie gradnje protupožarnih cesta, gdje rad jednog stroja djelomično zamjenjuje nekoliko građevinskih strojeva. Ključne riječi:pokretna drobilica kamena, šumska protupožarna ces ta, melioracija krša, učinak, potrošnja goriva UVOD – Introduction Područje pod kršom u Republici Hrvatskoj prostire (Pentek,1998). Pri sadašnjem integralnom, ekološki 2 se na površini od 23.356 km, što predstavlja oko 52 % orijentiranom, intezivnom i racionalnom gospodarenju ukupne kopnene površine. Krške šume s oko 44 % su-šu mama, šumska prometna infrastruktura predstvalja djeluju u ukupnoj površini šuma i šumskog zemljišta. nezaobilazan čimbenik. Šumske prometnice predstav 3 Prosječna drvna pričuva krških šuma iznosi 46 m/ha, a ljaju samo jedan ulaz pretpostavci takvog gospodarenja godišnji sječivi etat iznosi oko 390 000 m3. Šume na šumama (Pentek i dr.,2007). kršu moramo promatrati kroz: proizvodni potencijal Šume u mediteranskom području su po mnogo staništa, općekorisne funkcije, te činjenicu kako krške čemu osobite,npr. glede dominacije degradiranih sašume svojom proizvodnošću, bioraznolikošću i ljepo stojina, niske i manje vrijedne drvne pričuve, na mali tom, značajno doprinose turističkoj privlačnosti zemlje prirast, na niski etat, na veliku opasnost od nastajanja šumskih požara, te s obzirom na način i cilj gospodarenja, za ovo su područje vezane i posebne šumske ceste * Doc. dr. sc. Marijan Šušnjar, izv. prof. dr. sc. Dragutin Pičman, –šumske protupožarne ceste. izv. prof. dr. sc. Tibor Pentek, prof. dr. sc. Dubravko Horvat, Hrvoje Nevečerel, dipl. ing. šum., Zavod za šumarske tehnike i Šumsku protupožarnu cestu definiramo kao prosje tehnologije, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu čeni prostor u šumi u obliku pruge, očišćen od drveća i **Dr. sc. Krešimir Greger, Zavoda za organizaciju proizvodnje, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu niskog raslinja, širine 4 m s elementima šumske ceste |