DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2009 str. 29     <-- 29 -->        PDF

V. Tanušev, J. Ištvanić, M. Moro, J. Butković: ISKORIŠTENJE PRI IZRADI GRUBIH DRVNIH ELEMENATA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIII (2009), 483-492


Najbolje rezultate vrijednosnog iskorištenja pokazali
su trupci razreda promjera 24 do 26 cm, zatim slijede
trupci razreda promjera 21 do 23 te 18 do 20 cm,
(slika 3.i tablica 10). Iako između razmatranih razreda
promjera nema statistički signifikantne razlike zapravo
su i dobiveni očekivani rezultati.


Tablica 10.


Table 10


Testiranje signifikantnosti razlike srednjih vrijednosti
vrijednosnog iskorištenja trupaca u
obliku drvnih elemenata i parketnih daščica


Results of significant differences in testing log
value yields


Bonferroni test; variableY


Value log


Probabilities for Post HocTests Error:
Between MS = ,00177, df = 13,000


D mid, cm 18-20 21-23 24-26
18-20 1 0,64099
21-23 1 1
24-26 0,64099 1


DISKUSIJAI ZAKLJUČAK
Dobiveni rezultati potvrđuju dosadašnja istraživanja
o ovoj tematici,a vezano na utjecaj promjera i kvalitete
trupaca na iskorištenje. S obzirom na razmatrane
tehnološke kriterije rezultati ukazuju na mogućnost uspješne
pilanske obrade ovakve pilanske sirovine. Pri
tome je vrlo važan pristup njenom odabiru i kvalitativnom
razvrstavanju. Isto tako potrebno je voditi računa i


o kriterijima kvalitete i dimenzija drvnih elemenata
koji će se izrađivati iz takve sirovine. U ovom radu
uspoređivano je iskorištenje tri vrlo uska razreda promjera.
Utvrđeno je da među njima postoji razlika,ali
ona osim u slučaju kvalitativnog iskorištenja nije statistički
signifikantna. Ovo ne znači da treba zanemariti
značaj utvrđene razlike iskorištenja,posebice vrijednosnog,
no očito treba razmisliti pri daljnjim istraživanjima
da li ima smisla uspoređivati tako uske razrede.
Eksperimente bi izgleda trebalo postaviti na način da se
usporedbe rade između nešto širih razreda promjera.


Koliko god se to činilo neracionalno, trenutna situacija
na tržištu pilanske sirovine i proizvoda dovela je do
toga da se ovakva pilanska sirovina vrlo često koristi za
energetske potrebe,bilo kao ogrjevno drvo u svom tradicionalnom
obliku ili usitnjeno u sječku,odnosno u obliku
briketa i peleta. Zapravo,u pilanskoj obradi trenutno najracionalniji
način korištenja ovakve sirovine je izrada
elemenata za drvene palete.S obzirom na takvo stanje tržišta
bukovih pilanskih proizvoda,u istraživanjima koje


LITERATURABrežnjak, M.,1977: Suvremene tendencije u pilanskoj
preradi bukovine, Pilanska preradba niskokvalitetne
bukovine i ostalih liščara prvenstveno
sa aspekta industrije namještaja, Šipad – Istraživačko
razvojni centar, Živinice
Brežnjak,M., J.Butković,V.Herak,1978: Racionalna
pilanska prerada niskokvalitetne oblovine
– prerada tanke oblovine bukve, Bilten
ZIDI, 6(4): 20–38.
Ištvanić, J.2003: Pilanska obradba bukve (Fagus sylvaticaL.)
u Hrvatskoj, Šumarski list, 127 (7–8):
373–378.


– Discussion and conclusion
slijede, trebalo bi se više pozabaviti uz ove istraživane
tehnološke i ekonomskim pokazateljima i kriterijima uspješnosti
pilanske obrade ovakve pilanske sirovine.
Ono što je još vrlo značajno pri razmatranju pilanske
obrade ovakve sirovine je i tehnološka osnova kojom se
izvodi. Za ovakvu sirovinu potrebna je specifična visoko
mehanizirana tehnologija temeljena na strojevima s tankim
listovima pila,bilo da se radi o tračnim ili kružnim
pilama,odnosno jarmačama,što pozitivno utječe na volumno
iskorištenje.Tehnologija mora biti usmjerena ka
kompleksnom iskorištenju sirovine, dakle uz glavne pilanske
proizvode mora biti riješeno i pitanje nusproizvoda,
pilanskog ostatka. Kod obrade oblog drva malih
dimenzija,kao osnovni problem nameće nam se i produktivnost.
Naime,u istom razdoblju treba ispiliti puno
više trupaca nego kod standardne oblovine. Zbog toga za
takav slučaj treba izabrati optimalnu tehnologiju koja
jamči visoku produktivnost obrade. Najveća produktivnost
postiže se u slučaju kontinuirane dopreme oblovine
na primarni stroj. Zato je pristup projektiranju i izgradnji
pilana za takvu oblovinu vrlo složen i traži više predradnji
i analiza nego kada se radi o standardnoj oblovini.
Iako je i o toj tematici za naše uvjete provedeno niz istraživanja
(Ištvanić i dr.2009), a i predloženo rješenja,
u novoj konstelaciji tržišnih odnosa i razvoja tehnolo


gije zasigurno bi to bila zanimljiva nadogradnja ovoga
istraživanja.


– References
Ištvanić, J., R. B. Lučić, M. Jug, R. Karan,


2009:Analysis of factors affecting log band saw


capacity, Croatian Journal of Forestry Engine


ering, 30(1): 27–35.


Milinović, I.,1983: Prerada tanke oblovine bukve,
Bilten ZIDI, 11(4): 84–96.


Milinović, I., A. Gross, M. Vučinić, M. Božić,
1984: Iskorišćenje tanke oblovine bukve
namjenskom preradom u elemente za sjedišta
stolica, Bilten ZIDI, 12(5): 90–107.


Nikolić,M., 1977: Istraživanje procenta iskorištenja
pri preradbi bukovih cjepanica i oblica u rezane